IZVOR: FEE
28.3.2018.
IZVOR: FEE
Njemačko ekonomsko čudo ovisilo je o imigrantima
Pročitano 1398 puta. Ocijenjeno 43 puta. Ukupna ocjena: 3
Njemačko ekonomsko čudo ovisilo je o imigrantima
Nacionalistička desnica puni internet člancima o tome kako "masovno useljavanje uništava Njemačku", koja je poznata kao najuglednija europska zemlja kada je u pitanju prihvaćanje migranata. Ustvari, trećina svih prvih zahtjeva za azil se podnosi u Njemačkoj, čineći ju najpopularnijom zemljom za raseljene osobe u Europi.

Nacionalisti ne vide priliku u imigraciji. Ako Nijemci postignu brzu integraciju u radu, oni bi mogli reproducirati uspjeh ranijih migracija.

Gastarbeiterski sporazumi 1960-ih

Tijekom šezdesetih godina vladavine kancelara Adenauera, Erharda i Kiesingera u Zapadnoj Njemačkoj potpisan je niz "gastarbeiterskih" sporazuma s državama poput Turske, Maroka, Tunisa i Jugoslavije. Poslijeratna ekonomska deregulacija koja je dovela do "Wirtschaftswundera" (ekonomskog čuda), također poznata kao njemačko čudo, zahtijevala je velike količine niskokvalificiranih radnika. Na primjer, uz pomoć gostujućih radnika, njemačka automobilska industrija bila je u stanju brzo razviti proizvodnju tijekom odlučujuće ekspanzijske faze šezdesetih godina i tako smanjiti troškove proizvodnje brže od mnogih konkurenata.

Ljudi koji dolaze u Njemačku kao "Gastarbeiteri" (gostujući radnici) trebali su ostati za vrijeme koje ih je Njemačka trebala, ali za razliku od onoga što je vlada planirala, mnogi od njih ostali su i nakon toga. Tijekom 1973. godine u Njemačku je doselilo 4 milijuna useljenika kroz ove sporazume usmjerene na rad. Čak i kad su ekonomski padovi pogodili Europu, imigranti su odlučili ostati u Njemačkoj gdje su počeli stvarati budućnost za sebe i gdje se njihova djeca osjećaju kao kod kuće.

Danas, ljudi s turskim imenima i nerazgovijetnim njemačkim izgovorom u visokim poslovnim ili političkim uredima više nisu čudan prizor. Jedan od pet Nijemaca ima migracijsko podrijetlo u svojoj obitelji, od kojih je većina povezana s gastarbeiterskim sporazumima.

U usporedbi s takozvanom "izbjegličkom krizom" danas, tadašnja vlada bila je spremna brzo integrirati ljude u tržište rada. Danas, iako je broj radnika daleko manji od onih koji su došli tijekom sporazuma gostiju, proces integracije je daleko sporiji jer je uprava pretjerano birokratizirana.

Njemačka vlada otežava situaciju

Tražitelji azila moraju čekati tri mjeseca od podnošenja prijave do trenutka kada mogu pristupiti tržištu rada. Nadalje, podnositelj zahtjeva je također podvrgnut testu kojim tijela utvrđuju svoju sposobnost obavljanja navedenog posla; radnja za koju biste mislili da će učiniti poslodavac bez obzira na državu.

Budući da je poznavanje jezika ključno za integraciju u radnu snagu, njemačka vlada pruža jezične tečajeve za tražitelje azila. Međutim, ona to čini samo za tražitelje azila koji će vjerojatno ostati u zemlji, što je veliki pad za one koji su prihvaćeni, ali ne znaju hoće li moći ostati u Njemačkoj. Svejedno, integracija migranata u tržište rada ide puno brže nego što biste vjerovali nakon čitanja naslova pojedinih desničarskih medija.

Do prve polovine 2016. godine 10 posto izbjeglica koji su došli u Njemačku tijekom 2015., 22 posto onih koji su stigli u 2014. i 31 posto onih koji su primili azil u 2013. godini, pronašlo je posao. Izbjeglice iz Afganistana, Eritreje, Iraka, Irana, Nigerije, Pakistana, Somalije i Sirije su uglavnom u privremenim agencijama za rad ili rade u sektoru ugostiteljstva. To je izazvalo brojne polemike o niskoj stopi zaposlenosti izbjeglica.

Međutim, valja istaknuti da ta skupina uključuje one izbjeglice koje još uvijek završavaju svoje integracijske tečajeve koji su u srpnju 2017. godine činili više od polovice onih koji su registrirani kao tražitelji zaposlenja. Ako dodamo gore spomenute kriterije za zapošljavanje, tada stopa nezaposlenosti ima više smisla. Da su poljski doseljenici koji, prema pravilima Europske unije mogu legalno živjeti i raditi u Njemačkoj kad god požele, morali proći obvezne integracijske tečajeve, test radnog učinka i obvezno 3-mjesečno razdoblje čekanja, onda bi i njihova stopa nezaposlenosti također bila veća.

Drugim riječima: ideja ʺlijenog izbjegliceʺ je samo-ispunjavanje proročanstva jer vlada čini zapošljavanje težim od početka.


OECD i UNHCR su primijetili isti problem u svojoj izjavi o migracijskoj politici:

"Nesigurnost po pitanju ostanka u zemlji ograničava zapošljavanje izbjeglica i tražitalja azila jer zbog nje se poslodavci teže odlučuju da ih zaposle ili da ulože u poduku."

Svejedno, uzimajući u obzir sve navedene prepreke, Njemački institut za tržište rada predviđa da će u roku od pet godina od dolaska polovina svih tražitelja azila raditi. Sve dok njemačka vlada ne potiče ljude da postanu ovisni o socijalnim plaćanjima ili obeshrabruje tražitelje azila kroz kratko odobrenje za rad, potencijal visoko motiviranih radnih snaga da poplave tržište je neizmjerno obećavajuće.

Iskoristiti priliku

S obzirom na starenje stanovništva i smanjenje demografije u Njemačkoj, ekonomska prednost integracije izbjegličke populacije u radnu snagu je ogromna. Kao radnici i potrošači, njihov doprinos dobrobiti ove zemlje koja već ima impresivnu radnu etiku očito će biti koristan i za migrante i za domaćine.

Njemačka vlada trebala bi prekinuti kočiti tražitelje azila u traženju posla i poslodavce u ponudi. Baš kao i sredinom 20. stoljeća, Njemačka može podnijeti migraciju. I to će biti u njenu korist.

Autor: Bill Wirtz
Prevedeno sa stranica Zaklade za ekonomsku edukaciju (FEE)

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
SVIJET
BIG LAJK!
Srđan Ćuk - General Woo
Reforma je kad si sam platiš "besplatni" grah...i to nedjeljom u nekom restoranu gdje ljudi rade i zarađuju za život.

Izvor: Facebook
NAŠISTI
PRATITE LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA:



IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA