Fact-checker: Bunjac vs. GMO
Mario Nakić
18.5.2018.
Mario Nakić
Fact-checker: Bunjac vs. GMO
Pročitano 2121 puta. Ocijenjeno 65 puta. Ukupna ocjena: 4
Fact-checker: Bunjac vs. GMO
Branimir Bunjac, saborski zastupnik Živog zida, poznat je kao nepresušan izvor lažnih vijesti i širitelj najluđih nadriznanstvenih i najnevjerojatnijih teza. Tako je, između ostalog, govorio da su u sastavu cjepiva abortirani životinjski fetusi i konjski bubrezi. Zatim je rekao da je u Novom Zelandu zabranjena sadnja povrća u vrtu. Zatim se divio Kubi zato što građani ne plaćaju poreze, a imaju besplatno zdravstvo i školstvo. Zatim je rekao da je Hrvatska pod međunarodnim sankcijama. Danas je uspio nadmašiti samoga sebe govoreći o GMO-u.

Bunjac se u Saboru prvo obrušio na znanost. "Kvazi znanstvenici koje ovdje nažalost možemo čuti i u Saboru dolaze nam s pričom da se radi o znanosti. Ne o znanosti koja je objektivna, nego znanosti koja je fatalna. Širi se znanstveni fatalizam pa se govori da je GMO nužan, da je neizbježan i da odgađanje GMO-a sprječava napredak. A ne radi se ni o kakvoj znanosti, nego se radi o kontaminiranoj znanosti i propagandi koja služi isključivo profitu. Ponavljam: profitu. A znanost ne smije služiti profitu. I što je još gore, znanost služi profitu stranih korporacija, i što je najsmješnije, profitu tri strane korporacije."

Nakon napada na znanstvenike, obrušio se na "one koji šire laž".

"Mi ovdje slušamo laž da su GMO proizvodi jeftiniji od ekoloških. Nisu. Skuplji su. Troši se daleko više herbicida. Štetni su za prirodu..."

Postoji niz analiza troškova proizvodnje i sve su došle do istog zaključka: proizvodnja s GMO sjemenom je isplativija od proizvodnje bez GMO-a, ponekad i dvostruko. Politike koje idu prema ograničavanju ili zabrani GMO hrane dovest će do povećanja cijena hrane. Jennifer Schmidt, poljoprivrednica iz Marylanda (SAD) nije vjerovala znanstvenim analizama, htjela je provjeriti na svome imanju pa je od 1998. godine pokusno sadila na dva odvojena polja kukuruz i soju - na jednom je koristila GMO sjeme, a na drugom ne. Svoje troškove u oba slučaja objavila je na internetu. Njen je zaključak da je razlika u isplativosti velika (u korist GMO sjemena).

GMO proizvodnja ne samo da je jeftinija i isplativija od ekološke, ona je utjecala na cijene hrane općenito da ne mogu otići previsoko, tako da hrana ne postane nedostupna siromašnijem sloju građana.

Graham Brookes, poljoprivredni ekonomist je objasnio:

"Glavni razlog zbog kojeg su biotehnološki (GM) usjevi doprinijeli smanjenju troškova hrane proizlazi iz same prirode prihvaćene tehnologije. Dosadašnja tehnologija uglavnom je bila tehnologija koja povećava produktivnost i smanjuje troškove. To znači da je dodatna globalna proizvodnja proizašla iz korištenja ove tehnologije, što znači dodatnih 122 milijuna tona soje, 237 milijuna tona kukuruza, 18 milijuna tona pamuka i 6,6 milijuna tona canole u razdoblju 1996-2012. Istodobno, trošak proizvodnje tih usjeva korištenjem te tehnologije obično je niži od troškova proizvodnje istih usjeva korištenjem konvencionalne tehnologije, zbog ušteda u iznosu koji se troši na inpute kao što su pesticidi i gorivo.

Ove uštede obično će više nego nadoknaditi dodatni trošak poljoprivrednika koji je nastao kupnjom GMO sjemena, tako da, dodavanjem dodatnih prihoda koji proizlaze iz viših prinosa, neto dobit poljoprivrednih prihoda od korištenja GMO tehnologije iznosi 116,6 milijardi dolara (1996-2012.).

Napraviti procjenu utjecaja svih GMO tehnologija koje štede troškove - kao što je tolerancija herbicida i otpora insekata - na cijene soje, kukuruza, pamuka i derivata je teško. Aktualne i prijašnje cijene odražavaju mnoštvo čimbenika, od kojih je uvođenje i usvajanje novih tehnologija samo jedan.

Općenito gledano, važno je priznati da je stvarna cijena hrane za ljude i životinje dosljedno pala tijekom posljednjih 50 godina. To se nije dogodilo samo od sebe, već zbog ogromnih poboljšanja produktivnosti proizvođača. Ta poboljšanja produktivnosti proizlaze iz usvajanja novih tehnologija i tehnika."

Što se tiče opasnosti GMO sjemena za prirodu, Bunjac opet nije u pravu. Lanjsko istraživanje dolazi do saznanja da Bt kukuruz štiti i obližnje GMO-free usjeve od štetočina te zahtijeva daleko manju upotrebu pesticida od konvencionalne proizvodnje. Također, i iz već spomenutog primjera Jennifer Schmidt vidljivo je da je na herbicide morala trošiti manje kod GMO usjeva nego na "ekološkom usjevu".

Bunjac također tvrdi da je nemoguće imati GMO usjeve i usjeve bez GMO-a u blizini. I to je dokazano netočno.

Branimir Bunjac je poznat po tome da voli obmanjivati javnost, laže bez treptaja okom i namjerno širi dezinformacije, a nažalost mnogo je očajnika koji mu vjeruju. Protivljenje GMO-u proizlazi iz religije, ali loše religije - one o svjetskim zavjerama. Poput ravnozemljaša, oni vjeruju da se cijela svjetska znanstvena zajednica udružila protiv čovječanstva zbog - profita. Razmislite malo o tome.

 
Sviđa ti se članak? Počasti autora kavom!
VIŠE IZ RUBRIKE:
POLITIKA
EKONOMIJA
O AUTORU
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
BIG LAJK!
Srđan Ćuk - General Woo
Reforma je kad si sam platiš "besplatni" grah...i to nedjeljom u nekom restoranu gdje ljudi rade i zarađuju za život.

Izvor: Facebook
NAŠISTI
PRATITE LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA:



IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA