FOTO: Mnovine
FOTO: Mnovine
Mario Nakić
16.8.2018.
Mario Nakić
Panker očitao lekciju o poduzetništvu novinaru Novosti
Pročitano 3860 puta. Ocijenjeno 55 puta. Ukupna ocjena: 5
Panker očitao lekciju o poduzetništvu novinaru Novosti
"Ljudi su početak svega, ali i dobit je važna" - kad takav naslov osvane u prosocijalističkom jugonostalgičnom fanzinu, obilato financiranom od državne vlasti, to je kao kad obilni snijeg napada u svibnju. Što se dogodilo da Novosti, koje su poznate po lošim pokušajima progona svega što nosi onaj omraženi epitet "privatno" - npr. privatno poduzetništvo, privatna inicijativa itd. - objave jedan pozitivan tekst o - poduzetništvu? Jednostavno, pankeri su se bacili u poduzetnike.

Srećom, pankeri se bacaju u poduzetnike, a socijalisti i dalje izbjegavaju onu omraženu riječ "privatno" pa su punk-poduzetništvo nazvali "društveno poduzetništvo". Mudro! Kakvo je to "društveno poduzetništvo"? Evo što je odgovorio Robert Posavec, poduzetnik i autor knjige "Pank poduzetnici" novinaru Novosti:

"Društveno poduzetništvo nedvojbeno predstavlja odmak od stripovskog poimanja poduzeća kao malja kojim strašan kapitalist nabija po radnicima. Međutim, upravo takvo poimanje ekonomije onemogućuje da vidimo i podržavamo koristi koje ljudima, zajednicama i okolišu donosi društvena ekonomija. Jer čitavu priču vraćamo na polje zlog kapitalista i žrtve radnika. U društvenom poduzetništvu govorimo o tome da su radnici uključeni u različite razine upravljanja i odlučivanja, bez obzira na to jesu li ujedno i vlasnici poduzeća ili su radnici koji su važni u životu i funkcioniranju poduzeća. Ne mislim da svi trebaju biti društveni poduzetnici. Postoje različiti poduzetnici koji u svojim poduzećima primjenjuju dobre prakse za ljude, a koji se tako ne nazivaju. Međutim, mislim da društvenom poduzetništvu treba osigurati jednake uvjete kao i ostalim načinima poslovanja."

Također, da bi se poduzetništvo približilo socijalistima, potrebno je ubaciti neke izraze poput "solidarnost", "skrb za zajednicu", "briga za radnike", "suradnja" i slično jer za socijaliste je privatni poduzetnik nešto što se ne može nikako spojiti s tim izrazima, pa je stoga samo "društveni poduzetnik" taj koji "surađuje s radnicima".

A zapravo, opisali su klasičnog privatnog poduzetnika, onoga koji nema veze u državnim i gradskim odborima i koji radi na slobodnom tržištu. Svatko tko se imalo razumije u osnove poduzetništva i ekonomije, dobro shvaća da poduzetnik ne može uspjeti u svom poslovanju ako nema smisla za suradnju s ljudima - i sa svojim radnicima, klijentima, kupcima, drugim poduzetnicima...Također, jasno je da privatni poduzetnik, koji želi biti uspješan, brine za svoje radnike jer oni su najveći kapital, a zadovoljan radnik je preduvjet za dobar proizvod ili uslugu, koji kasnije dovode do ostvarivanja dobiti za tvrtku i zarade za poduzetnika. Dakle, privatnom poduzetniku je u interesu da vodi brigu o svojim radnicima po zakonima tržišta. Također, veliki poslovni subjekti uključuju radnike na odgovorne funkcije jer ne može vlasnik ni fizički odlučivati o svakoj sitnici u poduzeću.

Dok u socijalizmu pojmovi "solidarnost", "suradnja", "briga za radnike", "skrb za zajednicu" služe isključivo kao isprazne floskule koje se ponavljaju bez ikakvog pokrića jer ne postoji socijalističko društvo u povijesti ili danas koje je bilo uspješno, u svijetu privatnog poduzetništva to su ideali i stvarnost koja se živi. Ukoliko poduzetnik to ne živi, on propada na slobodnom tržištu.

Dakle, priča o "društvenom poduzetništvu" u Novostima je zapravo priča o privatnom poduzetništvu. U ekonomski neslobodnim zemljama, gdje postoji visok stupanj državne kontrole trgovine, rada i zapošljavanja, gdje država provodi veliku redistribuciju bogatstva, naravno da dolazi do distorzije i u poduzetništvu. Država često u takvim zemljama bira "pobjednike i gubitnike" pa onda poduzetnici mogu uspjeti i ako nisu moralni, solidarni niti spremni za suradnju. Hrvatska je dobar primjer neslobodne zemlje jer se nalazi na 92. mjestu Indeksa ekonomskih sloboda. U takvoj atmosferi, gdje ima dosta onih koji su u mulju i klijentelizmu stekli svoja bogatstva, socijalisti su skloni sve pripisati privatnom poduzetništvu iako je jasno da je za takve stvari glavni krivac državna politika za kakvu se zalažu upravo oni. I to je gospodin Posavec lijepo objasnio Novostima.

Novinar ga je pokušao s dva pitanja, u kojima je pokazao svoje predrasude prema kapitalizmu, uvući u priču o sukobu rada i kapitala, u standardne socijalističke mitove o nehumanosti ostvarivanja profita i slično:

Bilo mi je izrazito zanimljivo pročitati kritiku politika zapošljavanja radnika, ali i odnosa prema njima. Za razliku od socijalističkih ekonomija, za koje kažete da stvaraju odnos između vladajuće garniture i onih kojima se dodjeljuje, u društvenom poduzetništvu akcent nije na radniku, već na stvaranju vrijednosti. Kako rješavate jednu tako važnu dilemu?

- Dvije stvari u ovom pitanju nisu točne. Prvo, ne govorim o socijalističkim ekonomijama, jer s takvima nemam kontakta niti sam s njima i primjerima koji u njima postoje upoznat. Zapravo, ni ne znam koje bi ekonomije o kojima nešto znamo mogli nazvati socijalističkima, a da bi nam bile relevantne. Socijalna ekonomija je pak nešto drugo. Ja govorim o socijalističkom poimanju ekonomije i njegovu temeljnom obilježju, a to je poimanje ekonomije kao redistributivne aktivnosti. To znači da imamo proračun i onda iz njega malo dajemo jednima, malo drugima, još manje trećima, a mnogo četvrtima i petima. Pritom nimalo ne vodimo računa o tome što će taj novac proizvesti, hoće li biti više zaposlenih, hoće li biti manje socijalnih slučajeva, hoće li rasti prosječna primanja i što će se događati godinama nakon što ga potrošimo. Jedino što je važno jest da damo više onima koji u većoj mjeri za nas glasaju. To je ono što imamo u Hrvatskoj otkad je države. To nije briga za ljude, već za vlastito dupe kroz stvaranje ovisničkog odnosa onih koji dijele i onih koji primaju. Tu se ništa ne mijenja.

Dakle, g. Posavec je ovim odgovorom pobio insinuacije o "socijalističkoj ekonomiji" u tom tzv. "društvenom" poduzetništvu jer ovo je jednostavno - tržišna ekonomija. Zatim je rekao ono što mi na Liberalu tupimo cijelo vrijeme, a to je da državna redistribucija bogatstva, pogotovo ovakva kakva je u Hrvatskoj, dovodi do stvaranja ovisničkog odnosa. To je direktno šamar u lice socijalistima i nešto što novinar Novosti sigurno nije očekivao. A zatim dolazi onaj najbolji dio, gdje poduzetnik uči socijalističkog novinara o profitu i zašto je on bitan, pazite:

- Suprotnost tome je poimanje ekonomije kao aktivnosti stvaranja. Pritom nije važno tko će iz proračuna dobiti koliki dio, već što ćemo time postići, koji će rezultati nastati, koliki ćemo pomak napraviti u kvaliteti ljudskih života, koliko će sadašnjih nezaposlenih sutra biti zadovoljno i živjeti dostojanstveno. To je ekonomija stvaranja. Naravno da tu vodimo računa o dobiti, jer bez dobiti nema ni kvalitetne brige za ljude i zajednicu, već nastaje niz problema, poput kredita, otkaza, života na dug uz nadu u bolje sutra. Jednako kao što u vlastitom kućanstvu vodimo ili bismo trebali voditi računa o tome na što trošimo i koliko trošimo, tako je i s ekonomijom svake zajednice.

Nažalost, mi vodimo računa o tome tko je dobio, a ne što je time napravio. Nama je ovisno o ideološkom oružju važno jesu li pare dobili poduzetnici (koji su onda karikaturalni kapitalisti), udruge (koje su onda protivnici države ili nekog drugog snažnog lirskog subjekta), ratni invalidi (koji su onda krivci za lošu vlast), i tako dalje. Otkad postoje ljudske zajednice postoje i ekonomije i sustavi razmjene, distribucije i ostali ekonomski mehanizmi, kako god ih zvali. Nikako ne možemo kazati da ljudi nisu u središtu društvenog poduzetništva. Jesu! Tko bi drugi bio? Ali je riječ o poduzetništvu i stvaranju vrijednosti. Ekonomija stvaranja je upravo okrenuta ljudima i kvaliteti života. Redistributivna ekonomija je okrenuta kupovanju glasova i padanju iz dubokog blata u ono ispod. A sve pod egidom brige za različite društvene skupine. Netko nas je tu grdo zajebao. I još nam piše dosadne knjige.

Drugo novinarsko pitanje stvarno ne znam kako bih komentirao pa ću ga samo prenijeti:

U knjizi govorite o horizontalnom upravljanju, koje se često koristi, kako vi kažete kao izgovor za neizvršavanje preuzetih obveza, i zapravo objašnjavate da su u pojedinim segmentima rada preuzeti striktni korporativni modeli upravljanja. Nije li to upravo ono što bi trebalo izbjeći, da ekonomski odnosi definiraju odnose među ljudima?

- Ne znam što znači ‘striktni korporativni modeli‘. Taj izraz nikad ne koristim. Provjereni jednostavni poslovni modeli, tako kažem. Ne znam što točno mislite pod time da ekonomski odnosi definiraju odnose među ljudima, ali ekonomski odnosi uvijek definiraju odnose između subjekata uključenih u te odnose, ali ne definiraju uvijek klasne odnose ako ste na to mislili. Horizontalno upravljanje zvuči jako lijepo i poželjno posebno ako u startu naginjete u lijevu stranu spektra, ne volite autoritete ili pak samo volite pušiti travu.

Objasnio je tako pank poduzetnik socijalističkom novinaru i zašto horizontalno upravljanje dovodi do problema, zašto poduzetnici trebaju biti ti koji donose odluke i preuzimaju odgovornost jer bez toga nema ni dobiti, a dobit je važna ako želite poslovati, zapošljavati i od toga živjeti vi i vaši radnici. Pročitajte cijeli intervju, stvarno je dobra lekcija iz osnova mikroekonomije. Moralo se dogoditi to da pankeri postanu poduzetnici kako bi se socijalisti počeli učiti osnove ekonomije. To je dobro, svakako pohvalno. Knjiga "Pank poduzetnici" opisuje čakovečke poduzetnike koji su izrasli iz lokalne punk scene. Zanimljivo na više razina. Možda i pomogne barem malo u demistifikaciji i kreiranju pozitivne slike poduzetništva u lijevim društvenim krugovima.

Hoće li Novosti naučiti išta iz ove lekcije koju su sami objavili ili će nastaviti s demonizacijom svake privatne inicijative koja nema veze s punk scenom? To ćemo tek vidjeti.

 
Sviđa ti se članak? Počasti autora kavom!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O AUTORU
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
NEWSLETTER

Upišite svoju e-mail adresu i primajte naše obavijesti (ne spamamo!).


BIG LAJK!
MARKO VUČETIĆ, saborski zastupnik
Agrokor se spašavao da bi se sačuvalo nekoliko desetaka tisuća radnih mjesta. Sad se, nekom drugom logikom, najnovijim zakonskim prijedlozima može mirno, bez suvišnih osjećaja, uništiti nekoliko desetaka tisuća radnih mjesta u malom i srednjem poduzetništvu.

Izvor: Facebook
NAŠISTI
PRATITE LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA:



IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA