Branimir Perković
19.8.2018.
Branimir Perković
Duga ekonomska kriza hrvatskom gospodarstvu poslužila da se preorijentira na izvoz
Pročitano 5079 puta. Ocijenjeno 39 puta. Ukupna ocjena: 5
Duga ekonomska kriza hrvatskom gospodarstvu poslužila da se preorijentira na izvoz
Svjetska gospodarska kriza 2008-2010. je bila jedna od najvećih u povijesti te ekonomisti još i danas analiziraju njene uzroke i učinke. Gotovo sve zapadne zemlje su doživjele oštar pad BDP-a, ali intenzitet i trajanje krize je bio jako različit od države do države. Tako su među najviše pogođenim državama bile baltičke zemlje Estonija, Litva i Latvija koje su u samo jednog godini imale pad BDP-a više od 14%, a jedna od najmanje pogođenih država je bila Poljska koja je i u vrijeme najdublje krize 2009. imala rast BDP-a od 2,8%. SAD, u kojem je kriza počela je imao kratkoročni pad BDP-a od 2,8% (2009.) da bi se već sljedeće godine rast BDP-a vratio na 3%.

Ali u svim tim državama je kriza trajala samo dvije do maksimalno 3 godine, a povratak na predkrizni rast je bio dosta brz. Hrvatska nije bila te "sreće" jer je kriza trajala sve do 2015., prve godine raste BDP-a od 2009. A i rast od tada je bio dosta mršav (najviše 3,4 % u 2016.) te se čak predviđa stagnacija.

Razlog zbog čega je kriza toliko jako pogodina Hrvatsku je taj što se gospodarski rast prije krize oslanjao na rast državnih investicija u infrastrukturu, nekretninama, visokom oporezivanju i rastu osobne potrošnje. Za razliku od Hrvatske većina tranzicijskih država je odabrala drugačiji put pa su poticali poduzetništvo, liberalizirali gospodarstvo, olakšali poslovanje, smanjivali poreze i općenito rast temeljile na rastu izvoza i stranih investicija. U Hrvatskoj je rastao državni proračun, rastao je broj zaposlenih u javnom sektoru, rasle su investicije u infrastrukturu, rastao je dug, ali takav rast nije bio održiv kao što se pokazalo za vrijeme krize. Hrvatska jednostavno nije stvorila efikasno gospodarstvo koje bi se moglo brzo reformirati za vrijeme krize i za tek nekoliko godina vratiti gospodarski rast na predkrizne razine.

Čak i tijekom krize hrvatske su vlade odgađale provedbu korjenitih reformi, koje su bile nužne i koje su provodile sve zemlje gdje je kriza trajala svega nekoliko godina. Ali umjesto puta kojim su uspješne zemlje krenule, a to je smanjivanje državnih izdataka, racionalizacija proračuna, porezno rasterećenje i deregulacija, Hrvatska je usprotivila tzv. "mjerama štednje" i nastavila s prijašnjim praksama kao da se ništa ne događa. Ustvari se porezno opterećenje još više intenziviralo, ukupni broj zaposlenih u javnom sektoru je narastao, a javni dug je porastao s 39,6% BDP-a 2008. na 84,2% BDP-a 2016.

Ali u Hrvatskoj se za vrijeme krize ipak dogodilo nešto jako bitno. Naravno, država nije imala ništa s tim i svaka državna politika je ustvari štetila tom procesu, ali Hrvatska je prvi put u svojoj povijesti počela ostvarivati suficit trgovinske bilance, tj. više zarađivati od izvoza roba i usluga nego što je plaćala za uvoz roba i usluga.


Izvor: www.theglobaleconomy.com, Svjetska banka

Glavni čimbenik zbog kojeg se to dogodio je bio ulazak u EU, što je hrvatskom gospodarstvu otvorilo tržište s više od pola milijarde ljudi. Hrvatske kompanije su iskoristile priliku i ostvarile jako velik rast izvoza. Hrvatska je sve do 2013. godine i ulaska u EU ostvarivala deficit vanjskotrgovinske bilance u svakoj godini od 1995., i to dosta veliki deficit. Godine 1998. on je iznosio čak 13% BDP-a, a većinu godina se kretao između 5 i 10 posto BDP-a. Poslije šoka krize 2009. kada je deficit vanjskotrgovinske bilance iznosio 8%, kompanije shvaćaju da je domaće tržište premalo i da ako misle prebroditi krizu moraju se orijentirati na izvoz. Najava zatvaranja posljednjih par poglavlja za ulazak u EU je poslužila kao dodatni poticaj, a već dvije godine nakon ulaska u EU Hrvatska ostvaruje prvi put u povijesti vanjskotrgovinski suficit.

Kako turizam također ulazi u trgovinsku bilancu, moglo bi se argumentirati da taj suficit nije rezultat povećanja u robnom izvozu nego u izvozu usluga, primarno turizma. I zaista, postoji razlog za izjaviti takvo nešto jer turizam od ulaska u EU postiže odlične rezultate. Ali ako pogledamo podatke o deviznim prihodima od turizma, brzo možemo primijetiti da iako je turizam rastao, on ne može biti odgovoran za toliko radikalno popravljanje vanjskotrgovinske bilance.


Izvor: Ekonomski institut Zagreb, HNB

Naime, devizni prihodi od turizma 2009. oštro padaju zbog svjetske krize. Turista je manje, a i oni koji su tu, manje troše. Devizni prihodi se nisu vratili na razine iz 2008. sve do 2015. Činjenica da je to ujedno i prva godina kada je Hrvatska izašla iz krize se može običnim koreliranjem iskoristiti kao dokaz da je upravo izvoz usluga (turizam) doveo do suficita u vanjskotrgovinskoj bilanci. Ali ako malo razmislimo i usporedimo kretanje trgovinskog deficita/suficita kao postotka BDP-a po godinama i devizne prihode od turizma, možemo vidjeti da je 2009. ostvaren devizni prihod od turizma tek nešto manji nego 2015. godine, a istodobno je deficit vanjskotrgovinske bilance kao postotak BDP-a iznosio 8% dok je 2015. vanjskotrgovinska bilanca bila 2% u plusu. Znači da ne možemo pripisati promjenu iz minusa u plus VTB turizmu, jer on očigledno nije bitno djelovao na promjenu trenda.

To se vidi i iz podataka da je unatoč kontinuiranom rastu deviznih prihoda od turizma od 2010. njihov udio u BDP-u stagnirao, a 2016. je bio manji nego 2009. godine. Podaci o ukupnoj vrijednosti izvoza dobara iz RH to potvrđuju.

Ali, iako je zamjetan rast izvoza RH od ulaska u EU s 12,7 milijardi dolara 2013. na 16,7 milijardi dolara 2017. godine, taj rast je dosta jak i prije ulaska u EU od 2009. (10,4 milijardi $) do 2013. (12,7 milijardi $). Može se zaključiti da EU nije jedini razlog oporavka izvoza jer se on povećavao i godinama prije ulaska Hrvatske u EU.

Izvoz dobara iz RH (u milijardama dolara):

Izvor. www.statista.com, Svjetska banka

Udio izvoza roba i usluga u BDP-u nikada u povijesti nije bio veći. Iako je najveći pojedinačni rast bio 2000. godine, iza te godine stagnira. Kontinuirani i dosta snažan rast se vidi u godinama krize iza 2009. godine. Razlog za tako snažan rast udjela u BDP-u je to što je BDP padao, a istodobno su se i izvoz roba i izvoz usluga (primarno turizam) počeli oporavljati već 2010. godine. To samo potvrđuje tezu da je rast do krize bio temeljen primarno na osobnoj i državnoj potrošnji, a ne rastu investicija i izvoza.


Izvor: www.theglobaleconomy.com, Svjetska Banka

2009. godine najoštrije pada uvoz dobara i usluga, puno više od izvoza, ali se već nakon 2010. oporavlja. Međutim, tek 2015. udjel uvoza u BDP-u dostiže pretkrizne razine. Godine 2012. je udio izvoza u BDP-u prvi put u povijesti veći od udio uvoza u BDP-u, unatoč oporavku uvoza prošle godine. Idućih godina rastu i izvoz i uvoz, ali zbog snažnijeg rasta izvoza suficit vanjskotrgovinske bilance se podebljava na stabilnih 2-3%.



Hrvatsko gospodarstvo se dolaskom krize počinje mijenjati, a gospodarstvenici polako shvaćaju da je Hrvatska premalo i nesigurno tržište. Preorijentiranjem na izvoz čine ono što bi trebala učiniti država, mijenjaju paradigmu gospodarskog razvoja države. Hrvatska može zadržati trenutnu poziciju suficita u vanjskotrgovinskoj bilanci, ali to se ne može postići turizmom jer turizam i nije primarni način na koji je do suficita došlo. Primarni način je veći izvoz proizvoda i manje oslanjanje na uvoz.

Gospodarski razvoj utemeljen na rastu državne i osobne potrošnje se pokazao kao loš način osiguravanja održivog gospodarskog rasta. Hrvatska izvozi čak 311 proizvod s komparativnom prednošću, što znači da je njen udio u svjetskom izvozu za te proizvode veći nego što se očekuje od veličine njenog gospodarstva, a suprotno od opće predodžbe Hrvatska većinom izvozi strojeve, farmaceutske proizvode, električne uređaje i prijevozna sredstva.

 

Sviđa ti se članak? Počasti autora kavom!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O AUTORU
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
NEWSLETTER

Upišite svoju e-mail adresu i primajte naše obavijesti (ne spamamo!).


BIG LAJK!
MARKO VUČETIĆ, saborski zastupnik
Agrokor se spašavao da bi se sačuvalo nekoliko desetaka tisuća radnih mjesta. Sad se, nekom drugom logikom, najnovijim zakonskim prijedlozima može mirno, bez suvišnih osjećaja, uništiti nekoliko desetaka tisuća radnih mjesta u malom i srednjem poduzetništvu.

Izvor: Facebook
NAŠISTI
PRATITE LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA:



IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA