Mario Nakić
1.9.2018.
Mario Nakić
Čovječanstvo ima bogatu povijest opiranja novim tehnologijama. Jesmo li išta naučili?
Pročitano 2178 puta. Ocijenjeno 40 puta. Ukupna ocjena: 5
Čovječanstvo ima bogatu povijest opiranja novim tehnologijama. Jesmo li išta naučili?
"Istraživanja u prirodnim znanostima su, sama po sebi, potpuno neutralna u odnosu na bilo koju političku filozofiju. Međutim, da bi ta istraživanja bila uspješna i korisna čovječanstvu, potrebno je da u društvu prevlada filozofija individualizma i slobode."

To je citat austrijskog teoretičara i ekonomista Ludwiga von Misesa iz njegove posljednje knjige "Posljednja zaklada ekonomske znanosti" objavljene 1962. godine. Ono što je Mises ovdje rekao krucijalno je i za naše vrijeme, kad smo suočeni s naviranjem novih tehnologija i beskonačnim znanstvenim i pseudoznanstvenim raspravama o njihovom utjecaju na društvo, tržište rada, naše zdravlje i svijet u globalu. Mises je zapravo rekao da svi novi izumi i znanstvene činjenice ne vrijede ništa u društvu koje nije zaista slobodno. Da bi znanost bila korisna čovječanstvu, znanstvenici moraju imati potpunu autonomiju da rade po pravilima struke i znanstvenog istraživanja, a ne pod pritiscima raznih političkih i ideoloških interesnih skupina.

Meni je na prvu bilo pomalo smiješno zašto se ljudi toliko opiru nekim stvarima za koje postoji znanstveni konsenzus i koje dokazano donose pozitivne rezultate za cijelo čovječanstvo, kao što su npr. cijepljenje, GMO, automatizacija, umjetna inteligencija...Sve navedeno donosi dobrobit i poboljšava životni standard prosječnog građanina svijeta. To su rezultati razvoja znanosti - tehnologije, medicine, biokemije...Zahvaljujući tom razvoju tijekom posljednjih 100 godina životni vijek čovjeka je u prosjeku produžen više od 20 godina, što je najbrže produženje života u povijesti čovječanstva.

Nevjerojatno je kako mnogi ljudi ovu činjenicu teško prihvaćaju. Skloniji su vjerovati u najluđe teorije zavjere kako iza svega stoje neki pohlepni, zli umovi koji nas žele porobiti, uništiti, a sve u ime nekakvog profita. Zamislite to! Ako je u ime profita tijekom zadnjih 50 godina desetkovano siromaštvo i produžen životni vijek, onda je profit nešto što trebamo slaviti, a ne nešto čega bismo se trebali bojati, zar ne?

Ljudi imaju bogatu povijest protivljenja i odbijanja novih izuma i tehnologija. Danas zvuči nevjerojatno, ali u 18. stoljeću kišobran je u Engleskoj bio omražen. Kad je uveden tisak - novine i plakati su smatrani hazardom koji će uništiti slobodu informiranja jer će "ljudi biti bombardirani dezinformacijama" pa prave informacije "neće doći do izražaja". Čak je i John Stuart Mill, engleski liberalni filozof iz 19. stoljeća, kojeg inače jako cijenim, gajio neke predrasude i bio u zabludi po tom pitanju.

Kad se u američke domove počeo uvoditi telefon, New York Times je 1887. objavio članak u kojem je telefon optužen za "napad na privatnost". Mark Twain bio je među prvima koji su kupili telefon za svoj dom, ali unatoč tome što je imao dovoljno novca, odbio ga je uložiti u taj proizvod jer je smatrao da ipak "nema tržište".

Postojao je i otpor prilikom uvođenja električne energije u domove diljem SAD-a, razumljivo, iz sigurnosnih razloga. Otpor se pojavio i među mnogim farmerima u unutrašnjosti SAD-a kad su se uvodili strojevi koji su mijenjali radnike na polju. Nevjerojatno, dakle ljudi se poslovično u početku opiru svakom izumu koji će im olakšati život i rad. Ne trebam ponovno spominjati ludite koji su u 18. i 19. stoljeću razbijali strojeve jer su ih optuživali za uništavanje njihovih radnih mjesta tijekom procvata Industrijske revolucije, budući da je o tome već pisao kolega Branimir Perković.

Ipak, nikakav društveni, individualni niti radnički pokret nije mogao stati na put razvoju znanosti i tehnologije, društvenom napretku koji se svaki put pokazao na duge staze iznimno korisnim za cijelo čovječanstvo. Ako bismo išta trebali naučiti iz povijesti, to su dvije stvari:

1) ne možemo zaustaviti znanstvena istraživanja i nove izume i

2) ne bismo to trebali ni pokušavati.

Ali čini se da čovječanstvo u globalu nije usvojilo ove činjenice. Otpor je danas prema novim izumima i tehnologijama možda jači nego ikada, a razlika je utoliko što država danas ima drugačiju svrhu nego prije 100 godina. Funkcije vlada u svim zemljama znatno su se proširile, vlade se danas aktivno bave reguliranjem svih naših interakcija i životnih sfera. Nekoć je bunt protiv novih tehnologija bio ograničen na javne prosvjede, odbijanje korištenja ili pisanje u tisku kako je to opasno ili loše. Ali danas, ako vam nešto smeta ili u tome vidite neku opasnost, prvo će vam pasti na pamet da tražite od političara da nešto učine, da to zabrane, reguliraju, ograniče...

Tu se vraćamo na početnu misao Ludwiga von Misesa, kako prvo treba prevladati društvena filozofija slobode i individualizma. Od uvođenja GMO-a u masovnu upotrebu na američkim farmama 1996. do danas životni vijek prosječnog američkog građanina prudužio se za gotovo 10 godina, a u svijetu i više.

Međutim, ako pitate prosječnog građanina koji sigurno konzumira hranu proizvedenu pomoću GMO tehnologije iako toga možda nije ni svjestan, vrlo je velika vjerojatnost da će vam reći da je ta hrana opasnija, štetnija za zdravlje ili čak lošija i manje kvalitetna od konvencionalnog uzgoja. Da mu date neko voće proizvedeno konvencionalnim uzgojem i isto voće proizvedeno pomoću GMO usjeva, sigurno neće primijetiti razliku. Svejedno, uvjeren je da je jedno lošije i opasnije za zdravlje od drugoga. Postoji niz istraživanja, a i sve vodeće zdravstvene organizacije diljem svijeta slažu se da proizvodnja GMO tehnologijom nije ništa štetnija za ljudsko zdravlje od konvencionalnog uzgoja, ali to opet mnogima ništa ne znači.

Uzroci takvog antiznanstvenog stava puno su dublji, riječ je često o vjerskim ili ekološkim fanaticima. Oni su potpuno zaslijepljeni svojom ideologijom, toliko da vjeruju da svaka znanstvena činjenica koja se s njom kosi - jednostavno nije točna. Katolička crkva danas ne pobija znanost ni na koji način, ali svejedno mnogi katolički ekstremisti će reći da je znanost protiv Boga. To je argument nakon kojega jednostavno svaka racionalna rasprava prestaje jer nije riječ o racionalnoj argumentaciji nego vjerskoj.

Sasvim je legitimno da netko zbog svojih vjerskih stavova (bili oni kršćanski, muslimanski ili pak ekološki) odbija GMO. Takve osobe su slobodne tražiti na tržištu proizvode koji su uzgojeni bez GMO tehnologije. Budući da tržište za takve proizvode očito postoji (postoji potražnja), logično je da će se naći proizvođači koji će se specijalizirati za proizvodnju ne-GMO hrane i oni će na svoje proizvode to ponosno istaknuti. To je potpuno OK. Ali problem nastaje kad neoluditi traže od države da prisili proizvođače i trgovce da označavaju proizvode koji su proizvedeni GMO tehnologijom jer za to nema realne znanstvene svrhe budući da ne postoje dokazi da ta tehnologija ima ikakav utjecaj na zdravlje potrošača.

Nakon dugogodišnjih pritisaka neoluditi su jako uspješni. Europska unija je usprkos mišljenju znanstvenih instituta uvela regulacije koje zahtijevaju označavanje GMO proizvoda, a bivši američki predsjednik Barack Obama je 2016. potpisao zakon kojim se to traži i u SAD-u. Ekonomska istraživanja pokazala su da to postavlja dodatni trošak za proizvođače i trgovce, trošak koji u konačnici plaćaju kupci, a najveću štetu trpe obitelji s niskim primanjima. Neki su proizvođači, u strahu od pada potražnje za njihovim prehrambenim proizvodima, promijenili sastojke kako bi izbjegli GMO etiketu što je rezultiralo smanjenjem vitamina u njihovim proizvodima, a u nekim slučajevima su se kupci zbog promjene okusa okrenuli konkurenciji. Toliko pomutnje, regulacija, novih državnih agencija, kontrola i u konačnici poskupljenja, zbog agresivne i žestoke kampanje aktivista posvađanih s razumom, tehnološkim razvojem i znanošću.

Svjedoci smo već godinama i kako se putem medija širi histerija zbog automatizacije rada, uvođenja robota i umjetne inteligencije. Svako malo ćete naići u mainstream medijima na nekog intelektualca koji je jako zabrinut za budućnost ovog ili onog sektora. Činjenica je da je gospodarstvo dinamično, podložno novim izumima, ali uvijek s istom svrhom - zadovoljiti potrebe tržišta, a tržište smo mi! Usprkos dugogodišnjim najavama kako će automatizacija uništiti radna mjesta, diljem svijeta svjedočimo padu nezaposlenosti - od SAD-a preko EU do Kine i Indije, to je rezultat uvođenja robota u industriju i taj trend će se sigurno nastaviti.

Usprkos pozitivnim ekonomskim trendovima, neoluditi traže da države uvedu novi porez - na robote! Jer, logika je ovakva: automatizacija mijenja radnike koji više nisu potrebni. Poslodavac mora na neki način platiti cijenu što će ti radnici ostati bez posla...Ali neoluditi zaboravljaju da je riječ mahom o istim radnicima za koje su još jučer tvrdili kako ih se izrabljuje. Vidjeli ste tekstove o tome kako Jeff Bezos, najbogatiji čovjek svijeta, "izrabljuje" jeftinu radnu snagu u svome Amazonu? Amazon je uveo automatske blagajne koje se sada koriste u njihovim centrima u Americi, dakle oslobodio je mnoge radnike "izrabljivanja".

Pisali su godinama o tome kako McDonald's "izrabljuje" radnike koji rade za minimalac, ali sad je problem kad McDonald's uvodi automatske blagajne i "oslobađa" radnike "izrabljivanja"? Ljevičari kao da pate od shizofrenije, pa trebali biste biti sretni zbog automatizacije jer ona ukida ono što ste nazivali "izrabljivanje". U isto vrijeme, radna mjesta ne nestaju, samo mijenjaju strukturu i funkcije. Danas je ponuda veća nego ikada, ali nova radna mjesta su bolje plaćena i manje fizički zahtjevna. To je napredak za čovječanstvo, zar ne?

Uvođenje novog poreza za korištenje robota u tvornicama, automatskih blagajni u trgovinama i centrima, umjetne inteligencije u poslovanju nema ekonomskog smisla, može samo znatno usporiti napredak koji bi nam trebao biti svima u interesu. Ukoliko izbjegnemo državna kočenja, zabrane i restrikcije, mogli bismo još za svoga života, za 10-20 godina, doživjeti da postane standard da svatko od nas posjeduje svoga robota koji će nam raditi poslove po kući, u dvorištu, ići u shopping itd. - dok ćemo mi imati više vremena za bavljenje stvarima koje volimo, u kojima uživamo. Nije li to pozitivno?

 
Sviđa ti se članak? Počasti autora kavom!
VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
ZANIMLJIVOSTI
O AUTORU
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
NEWSLETTER

Upišite svoju e-mail adresu i primajte naše obavijesti (ne spamamo!).


BIG LAJK!
MARKO VUČETIĆ, saborski zastupnik
Agrokor se spašavao da bi se sačuvalo nekoliko desetaka tisuća radnih mjesta. Sad se, nekom drugom logikom, najnovijim zakonskim prijedlozima može mirno, bez suvišnih osjećaja, uništiti nekoliko desetaka tisuća radnih mjesta u malom i srednjem poduzetništvu.

Izvor: Facebook
NAŠISTI
PRATITE LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA:



IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA