30.9.2018.
IZVOR: CEA
ČITATELJI OCIJENILI
5
CEA predlaže Mariću ambiciozniju poreznu reformu u 8 točaka
CEA predlaže Mariću ambiciozniju poreznu reformu u 8 točaka

Porezna reforma treba odmah biti ambicioznija uz flat tax (jedinstvenu poreznu stopu za sve). Zato treba osigurati ambiciozne rezove rashoda, prije svega mirovinskog i zdravstvenog sustava, zaključuje Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA) u svojoj analizi poreznih reformi i fiskalne politike RH.

Rasterećenja su mogla biti i veća

"Trenutni prijedlog porezne reforme nudi porezno rasterećenje od dodatnih 2,7 milijardi kuna. Kada se gledaju ukupna porezna rasterećenja u razdoblju 2015.-2019. radi se o preko 8 milijardi kuna više novca za porezne obveznike (oko 2,2% vrijednosti BDP-a iz 2017.). Da se zdravstveni doprinos nije 2014. godine vratio s 13 na 15%, ukupno rasterećenje je za razdoblje 2012.-2019. moglo biti preko 10 milijardi kuna (ne računajući odustajanje od oslobođenja reinvestirane dobiti). Potrebno je istaknuti kako su 2018. uvedene porezne olakšice na dobit i dohodak za ulaganja poslovnog sektora u istraživanje i razvoj te da Hrvatska već otprije ima poticajan sustav olakšica za sva ulaganja. Također, u razdoblju 2013.-2018. ukupni iznos parafiskalnih rasterećenja od raznih ekstra poreza je bio na razini od barem milijardu kuna (ne računajući dodatna rasterećenja planirana za 2019.-2020.).

Kao uvjet za provedena kao planirana porezna rasterećenja bilo je potrebno osigurati prostor za fiskalnu konsolidaciju. Nakon što je 2015. osiguran primarni suficit (bez troškova kamata), ukupni suficit opće države je postignut 2017. kadaje iznosio 2,75 milijarde kuna (0,8% BDP-a). Udio javnog duga u BDP-u je snižen s 84% na 78% 2017. godine tj. na 283 milijarde kuna. Očekuje se daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u prema 75% do kraja 2018. i 66% do 2021. Ujedno je djelomično poboljšana kontrola rashoda državnog proračuna i ojačan sustav fiskalne odgovornosti. Udio javne potrošnje u BDP-u je umjereno snižen s 47% 2015. na 45% 2017.

Također, kada se sagleda razdoblje 2017.-2019., bit će u okviru regulatorne reforme provedeno ukupno preko 50 mjera administrativnog rasterećenja vremena i novca poreznih obveznika za preko pola milijarde kuna kada se gleda područje poreznih propisa."

Iz CEA-e napominju da treba iskoristiti priliku za ambicioznije reforme kako bi se što više porezno rasteretilo poduzetnike i radnike, u smislu povećanja ekonomskih sloboda i smanjenja državnih rashoda.

"Smanjenja državnih rashoda do sada nije bilo što govori o odsutnosti strukturnih refori u javnom sektoru. Nakon duge recesije, Hrvatskoj je potrebna cjelovita odvažna porezna reforma kako bi se dinamizirao ekonomski rast i tako umanjilo kašnjenje za usporedivim zemljama srednje i istočne Europe."

CEA predlaže uvođenje jedinstvene porezne stope od 15 posto i smatra da nema smisla povećavati zdravstveni doprinos. Umjesto toga, treba odmah krenuti sa zdravstvenom i mirovinskom reformom. CEA smatra da predviđeno smanjenje PDV-a na 24 posto nema nikakvog smisla, a umjesto toga naglasak staviti na ozbiljna smanjenja poreza na dohodak i na dobit.

Prijedlog u 8 točaka

Ambicioznija porezna reforma bi trebala uvesti značajnije promjene u porezni sustav te učiniti Hrvatsku atraktivnijom mjestom za strane investitore. To znači sljedeće mjere:

1. Uvesti jedinstvenu stopu oporezivanja dohotka (flat tax) od 20% koji otvara mogućnost za čak veće porezne prihode (kao na primjeru Estonije i Slovačke). Bitno je pritom i povećanje neoporezivog dohotka na 5.000 kuna mjesečno, obzirom da je upravo osobni odbitak glavni izvor progresivnosti u sustavu poreza na dohodak. Navedeno bi povećanje neoporezivnog dohotka predstavljalo rasterećenje od barem 2 milijarde kuna, a gubitak opći proračunskih prihoda treba nadoknaditi smanjivanjem rashoda lokalne administracije i odustajanjem od sniženja PDV-a 2020. na 24%.

Pritom je potrebno istaknuti kako uslijed dosadašnjih rasterećenja već 1,5 milijuna poreznih obveznika ne plaća porez na dohodak. CEA prijedlog za flat tax s većim neoporezivim dohotkom bi mnoge još dodatno rasteretio, tako da bi porez plaćali samo bogatiji koje bi se također rasteretilo. Također, potrebno je pojednostaviti sustav koeficijenata tako da se uvede neoporezivi dio, povećan za fiksni iznos za svako dijete, uzdržavanog člana obitelji ili stopu invaliditeta.

2. Zamijeniti klasični porez na dobit jednostavnim porezom na isplaćenu dobit od 20% po uzoru na Estoniju koja je porezno najkonkurentnija zemlja svijeta. Tako bi se oporezivanje dobiti drastično administrativno pojednostavnilo. Oporezivala bi se samo isplaćena dobit, dok bi dobit kao računovodstvena vrijednost na kraju godine bila oslobođena oporezivanja i bilo kakve akontacije. Također, potrebno je ukinuti porez na kapitalnu dobit i dividendu kao oblike dvostrukog oporezivanja dobiti.

3. Ukinuti gotovo sve upravne pristojbe.

4. Poduzetnicima treba omogućiti 100%-tno priznanje svih poslovnih troškova.

5. Deregulirati propisivanje minimalnog koeficijenta za obračun plaća poduzetnika (uz podršku odustajanju od prvotno planiranog povećanja koeficijenta).

6. Ukinuti porez na potrošnju te trošarine na pivo, vino, kavu, bezalkoholna pića, kruta goriva, prirodni plin i električnu energiju, a svakako zadržati trošarinu na duhan.

7. Ukinuti porez na prijenos vlasništva nekretnina.

8. Ukinuti županijski porez na nasljedstvo.

Osim ovih 8 točaka, CEA predlaže Vladi da ne uvodi nikakve nove poreze i prekine s kažnjavanjem poduzetnika za manje prekršaje, što je već više puta obećano, ali se još nije implementiralo u praksi.

"Još smo svjedoci da se u praksi događaju situacije kada inspektori nastoje kažnjavati poduzetnike i zatvarati njihove prostore, počevši od malog i velika slova, nekoliko kuna u blagajni itd. Inspekcije se trebaju usmjeriti na procjene rizika kako bi targetirale realne probleme. Poboljšanja u poreznoj inspekciji treba prilagoditi široj reformi gospodarskih inspekcija čiji je cilj da se od 2019. smanji prekomjeran broj (preklapajućih) inspekcijskih nadzora i oslobodi poduzetnike od kažnjavanja manjih prekršaja."

CEA upozorava kako se reforma mora vidjeti i na rashodovnoj strani proračuna - smanjenjem javne potrošnje.

"Fiskalna konsolidacija treba biti i na rashodovnoj strani proračuna. Dubinskim smanjenjem mirovinskih i zdravstvenih troškova treba se što prije osigurati porezno rasterećenje rada kroz srednjoročno rezanje doprinosa prema maksimalno 30%. Povećanje ekonomske slobode bitno ovisi o jačem rezanju i dalje visokog poreznog opterećenja i prekomjernih rashoda opće države koji ne bi smjeli prelaziti 40% BDP-a."

 
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
POLITIKA
HRVATSKA
LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA:
LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA:
NEWSLETTER

Upiši e-mail adresu:
NEWSLETTER

Upiši e-mail adresu: