Daniel Hinšt
27.11.2017.
Daniel Hinšt
Krajnje je vrijeme da Hrvati napuste povijesne ideološke rovove
Pročitano 6952 puta. Ocijenjeno 2 puta. Ukupna ocjena: 2
Krajnje je vrijeme da Hrvati napuste povijesne ideološke rovove
Domaći ideološki rovovi će uskoro nestati. U zapadnim demokracijama ideologija znači set političkih ideja koje zagovaraju razni akteri, uključujući i stranke. Zato imamo socijaldemokrate, zelene, (progresivne i klasične) liberale, liberalne konzervativce, konzervativce i druge. Onda građani biraju. Glavna linija razlika svodi se na to koliki opseg države ljudi žele. Tu se javljaju pitanja o opsegu poreza, regulacija, intervencija...

U Hrvatskoj se ideološka pitanja svode na beskrajne i energetski neučinkovite rasprave (bivših) lijevih i desnih totalitarista ili barem populista. Ako se ne svrstate na jednu od tih determiniranih strana, očito niste u điru i nitko vas ozbiljno ne shvaća. Ma kakav liberalizam i ekonomska sloboda? Mnogi ljudi u Hrvatskoj vole preživljavati na temama za koje nas vode daleko od budućnosti – ravno u ponor prošlosti. Kako ćemo onda imati dovoljno vremena za tehnički dubinske rasprave o tržišnim reformama?

Usudim se reći kako nemam mišljenje o pitanju Tita i njegove ploče na predivnom zagrebačkom trgu. Radije razmišljajmo kako otvoriti prilike za prosperitet Hrvatskoj. Dovoljno je da već danas donesemo svjesnu odluku kako nam je posve svejedno oko tog lika i tih dosadnih pitanja. Zagrebački trg bi se lako mogao prozvati Trg individualne slobode. Na taj način bi ljudi mogli razmišljati o toj temi koja je presudna za budućnost ove zemlje. Hrvati odlaze upravo u zemlje veće razine individualne slobode, pogotovo ekonomske slobode. Osim što se svi dive toj Švicarskoj, Irska je već postala privlačna mnogih Hrvatima. Što bi tek bilo da se više promovira estonski e-Residency projekt?

Izlazak iz tih bizarnih ideoloških rovova je bitan put naprijed za ovu zemlju. Institucije i mentalitet liberalne demokracije tek trebamo izgraditi i potom konsolidirati kroz jasan sustav koji po automatizmu eliminira ili barem marginalizira svoje ekstreme – populizme i ostavštinu totalitarizama s obje rovovske strane.

Dok Europa ove godine obilježava 500 godina reformacije, svijet se već ubrzano transformira. Možda će upravo ti snažni valovi transformacije zakopati postojeće ideološke rovove. Pogledajte samo kako i tvrdi socijalisti i njihove fronte već koriste iPhone, internet kao i niz globalizacijskih blagodati koje izviru iz američkog kapitalizma.

Dok se čini kako su lijevi i desni populisti najviše fokusirani jedni na druge, oni su, kao i kod pojave europskih totalitarizama, zapravo najviše bili fokusirani na liberalizam. Zato je uloga liberala podsjećati i jedne i druge kako su oni stvar prošlosti čije duhove možemo prevladati kao slobodna nacija.

Ova zemlja zaslužuje utrku sa zemljama srednje i istočne Europe koje su je prestigle. Te zemlje su u velikoj regiji Jadran-Baltik-Crno more. Da nemamo mnogo sunca nad odličnim morem, bila bi velika trka glede ekonomskog standarda i s Bugarskom. Dok smo preživljavali produženu recesiju i pritim kumulativno izgubili 13 postotnih bodova BDP-a, ekonomski liberalizirana Poljska je izbjegla recesiju i dodala 27%!

Tito je zapravo zaslužan što je Jugoslavija bila nekad naprednija od tih zemalja. On, kao takav, tada i nije bio problem. Uzrok naše krize danas je upravo nostalgija za tim bespovratnim vremenima koja mnogi nisu prevladali.

Zemlje srednje i istočne Europe ne možemo prestizati povratkom tom socijalizmu kad smo bili bolji, nego kroz natjecanje u intenzitetu provedbe tržišnih reformi. Tako možemo napredovati u sustavu ekonomske konvergencije. Bitno je da počnemo duboko vjerovati kako je stvaranje institucija tržišne ekonomije također ideološko pitanje i stvar svjetonazora. O tome ovise radna mjesta i inovacije. Zato budimo toliko pošteni prema radništvu da otvaramo više prilika za prosperitet i poduzetničku inicijativu. Radnicima ne treba zaštita od samih sebe, već što više prilika.

To je ključ obrazovne reforme. Članak 49 Ustava RH je važna karika građanskog odgoja kako bi svi shvatili tko stvara vrijednosti u društvu i zašto je bitno otvaranje prilika za dobar posao. Kada stvorimo društvo koje njeguje poduzetničke vrline i institucije koje stvaraju dobar okvir, onda možemo računati na održivi rast. Time će se i ti ideološki rovovi smanjivati, pa i zakopati u naletu digitalne transformacije.


VIŠE IZ RUBRIKE:
POLITIKA
EKONOMIJA
HRVATSKA
O AUTORU
Daniel Hinšt je mag. specijalist europskih studija i politolog. Predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA).
NEWSLETTER

Upišite svoju e-mail adresu i primajte naše obavijesti (ne spamamo!).


BIG LAJK!
MARKO VUČETIĆ, saborski zastupnik
Agrokor se spašavao da bi se sačuvalo nekoliko desetaka tisuća radnih mjesta. Sad se, nekom drugom logikom, najnovijim zakonskim prijedlozima može mirno, bez suvišnih osjećaja, uništiti nekoliko desetaka tisuća radnih mjesta u malom i srednjem poduzetništvu.

Izvor: Facebook
NAŠISTI
PRATITE LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA:



IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA