Vezani članci:
Strelovit rast cijena nekretnina - rezultat tiskanja novca i dokaz povećanja nejednakosti
Ne čekajte državu da vam obnovi potresom oštećenu nekretninu, nema smisla
Ustavni sud u Njemačkoj proglasio berlinsku ʼmaksimalnu cijenu najmaʼ neustavnom
Kontrola cijena stanarine u Berlinu doživjela fijasko
Objavljeno istraživanje: Subvencije stambenih kredita podižu cijene nekretnina
Večernji je ekskluzivno otkrio ovu prijevaru, nikada ne biste vjerovali što iznajmljivači rade - skandal!
Analizirali smo zahtjeve inicijative ʼStanovanje za sveʼ. Evo do čega bi oni doveli Hrvatsku...
Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Lijevi aktivisti nezadovoljni što Bandić nema veće ovlasti
Hoće li Hrvati sjebati i Irsku?
Za novinara Slobodne Dalmacije RH ima previše fleksibilno tržište rada. I zato ljudi odlaze...
Nekretnine se već sada oporezuju više nego lani, ali mnogi toga nisu svjesni
Namet kao sredstvo uvođenja reda u brvnari
Zašto je Maruška Vizek s EIZG-a za 5 godina promijenila stav o nekretninama?
Ja nisam vlasnik nekretnine. Evo zašto se protivim uvođenju poreza
Odgovor na argumente za uvođenje poreza na nekretnine
Vlada vas potiče da kupite nekretninu kako bi vas zadržala i oporezivala
Tri bolja načina da Vlada pomogne mladim parovima pri kupnji prve nekretnine
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Ljevica traži od HDZ-a više subvencija za privatnike i nove poreze za radnike
Plenkovićeva vlada se usred krize ponaša kao pijani milijarder, država na sigurnom putu za bankrot
Jesu li Hrvati slabi na bahate bukadžije?
Štromar je stvarno legenda: Hvali se što je još više mladih obitelji namamio da podignu kredit u banci
Spasimo hrvatsku poljoprivredu, ukinimo subvencije!
Hrvatska ima jedan problem koji se može riješiti samo u Bruxellesu, a nijedan političar ga ne želi spomenuti
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Taktika mućenja vode: Jesu li brodogradilišta stvarno ʼplatila poreza državi više od primljenih subvencijaʼ?
Tko bi rekao: Nakon državne subvencije cijene stanova skočile do 50 posto
Novo na Liberalu:
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike

Država treba dʼuradi nešto po pitanju onoga što je država uradila!


Piše: Branimir Perković
13.8.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Država treba dʼuradi nešto po pitanju onoga što je država uradila!

Država treba dʼuradi nešto po pitanju onoga što je država uradila!


Piše: Branimir Perković
13.8.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

APN (Agencija za promet nekretnina) je 4.rujna 2017. godine počela zaprimati zahtjeve za subvencioniranje stambenih kredita, na način da će država putem APN-a četiri godine plaćati pola iznosa mjesečne rate bankama. Za tu namjenu je u proračunu osigurano 17,5 milijuna kuna.

Subvencioniranje kredita odobravat će se za kupnju stana ili kuće, odnosno za gradnju kuće, čija cijena s PDV-om ne prelazi 1.500 eura po metru četvornom. Cijena može biti veća, ali se u tom slučaju razlika neće subvencionirati. Osim za kupnju prve kuće ili stana, subvencija se može dobiti i za kupnju većeg stana. Manji stan mora biti jedina nekretnina i mora se prodati u roku od dvije godine.

Maksimalan iznos kredita ograničen je na 100.000 eura. Stambeni kredit može biti veći od tog iznosa, ali se neće subvencionirati. Također, rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina, a efektivna kamatna stopa na stambeni kredit prve četiri godine ne može biti veća od 3,75 posto godišnje. U subvencioniranju kredita sudjeluje deset banaka - Hrvatska poštanska banka (HPB), Erste&Steiermaerkische banka, Podravska banka, OTP banka, Zagrebačka banka (ZABA), Privredna banka Zagreb (PBZ), Splitska banka, Karlovačka banka, Istarska kreditna banka Umag i Raiffeisen bank Austria.

Na prvi pogled sve to izgleda kao lijepa ideja, oblik demografske mjere koja će pomoći mladim obiteljima da dođu do nekretnine za stanovanje. Ali što se krije u pozadini i do čega će takva politika dovesti?

Prvi efekt se već dogodio, a to je veliko poskupljenje stanova. Iako je stopa subvencioniranja manja za razvijene gradove kao što su Zagreb, Split i Rijeka. Ali to je uvedeno tek ove godine, kada je šteta već počinjena, a i pitanje je hoće li to imati veliki učinak na snižavanje potražnje za stanovima.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna cijena četvornog metra novih stanova u Zagrebu iznosila je u drugom polugodištu 2017. godine 12.390 kuna (1654 eura), što je čak 24,8 posto više nego u drugom polugodištu 2016. godine. Pritom treba naglasiti da su u izračun prosječne cijene uključeni i stanovi POS-a koji su znatno jeftiniji od ostalih.

Država je tako svojom politikom subvencioniranja stambenih kredita prve četiri godine dovela do jako velikog rasta cijena, a neto efekt će biti negativan za kupce, tj. kupci novih stanova su više izgubili od politike subvencioniranja jer iako će plaćati upola manju kamatu prve četiri godine, nakon toga će plaćati veću kamatu nego što bi plaćali da cijene stanova nisu porasle jer im je sama cijena kupljene nekretnine veća kao rezultat državne politike subvencioniranja, a nitko ne uzima kredit za stan na manje od 10 godina. Stoga, iako će prve četiri godine plaćati manju kamatu, morat će podići veći kredit zbog umjetno napuhane cijene stanova, a samim time će im i rate kredita nakon isteka roka od četiri godine biti veće nego što bi bile da nekretninu nisu kupiti po napuhanoj cijeni koju je stvorila država svojom politikom.

Kratkoročno je država pomogla, ali je srednjoročno i dugoročno (nakon 4 godine) ustvari pogoršala situaciju.

Valja se podsjetiti da je Vlada 1. siječnja 2017. ukinula oslobođenje od Poreza na promet nekretnina za kupnju prve nekretnine, što je bila upravo mjera koja je bila namijenjena mladim obiteljima da bi im se olakšala kupnja prvog stana/kuće. Koliko je licemjerno od trenutne Vlade da tvrdi kako subvencionira kamatu za nekretnine kredite da bi pomogla mladim obiteljima ako je upravo ta ista vlada ukinula oslobođenje na plaćanje poreza za kupnju prve nekretnine, što je bilo namijenjeno mladim obiteljima? Kome onda pomaže ovakva porezno-fiskalna alkemija u kojoj država prvo oduzima (uvodi porez), a poslije subvencionira i tvrdi da je pomogla demografskoj obnovi?

Nije dovoljno preveliko ekonomsko znanje da se vrlo brzo shvati kome ukidanje poreznog oslobođenja da bi se subvencionirati krediti odgovara. To je primarno država, zatim banke te članovi političkih stranaka i zaposlenici u javnom sektoru.

Matematika je jednostavna. Uzmimo da je vrijednost stana 100.000 €. Porez na promet nekretnina je 4.000 €. Država subvencionira kamatu za prvih nekoliko godina - otprilike je točno taj iznos. Dakle, zapravo vrati podobnima porez koji drugima uredno naplati. Za dobivanje kredita potreban je niz dokumenata - povijesni pregled kakve starije zgrade može koštati i do 1.500 kn. Vlasnički 20kn - svaka daljnja stranice 20 kn, potvrda da je zgrada napravljena prije 1968. godine. 240 kn + svaki list od ukupno 4 po 20 kn taksi, uvjerenje da je zaista zgrada a ne neka štala ili pomoćni objekt 245 kn + 20 kn po stranici (obično 4 lista) kopija katastarskog plana 30 taksene marke + 60kn gotovina, svaka daljnja stranica 60 kn, samo ovjera potpisa kod javnog bilježnika košta 125 kn, solemnizacija (potvrda ugovora kod javnog bilježnika) na 100.000 € košta do 4.000 kn, vještačenje i procjena vrijednosti od 2.700 kn do 5.000 kn, a uvijek se i zagubi koji dokument ili „fali još jedan papir“.

Onima koji su upoznati s procesom i troškovima dokumentacije oko stambenog kredita jasno je da kada se ti administrativni troškovi koje država traži za dobivanje subvencije kredita pridodaju porezu na promet nekretnina ustvari je neto efekt nula ili čak negativan. Ali tajna je upravo u tome što državna Agencija za promet nekretnina odobrava kredite, a sami proces nije nimalo transparentan i odiše korupcijom. Naime, APN nema zakonsku obvezu da mora javno objavljivati podatke od koga je kupio nekretnine ili kome je omogućio subvencioniranje kredita.

Prema informacijama ljudi zaposlenih u agencijama za nekretnine, te kredite dobivaju mladi ljudi zaposleni u državnoj, županijskoj i lokalnoj upravi, većinom članovi HDZ-a. Tako da bi formulacija bila - država vrati svojim glasačima i članovima porez na promet nekretninama, a ostalima ne.

U konačnici se radi upravo o tome, država je uvela novi porez, a tzv. „subvencijom“ samo iznos tog poreza vratila politički podobnima.

Od toga nije imao koristi samo političko-službenički aparat, nego i državna blagajna kao takva. Ustvari se radi o tome da je ovom alkemijom država kreditirala samu sebe. Ukidanjem porezne olakšice za kupnju prve nekretnine da bi kasnije subvencionirala kamate na stambene kredite je ustvari država uzela 4% vrijednosti nekretnine (iznos poreza) da bi tijekom četiri godine vratila taj iznos, i to bez kamate koju bi morala platiti u kod normalnog zaduživanja. Maestralno, zar ne?

Naravno, koristi imaju i banke kod kojih građani sada uzimaju veće iznose stambenih kredita zbog toga što moraju platiti dodatno povećanje cijena. Banke su ustvari najveći dobitnici, jer ne moraju ništa „subvencionirati“ kao država, nebitno im je tko će otplaćivati ratu kredita, država ili korisnik, a sami novčani iznos koji zarađuju na kamati je veći jer je glavnica veća zbog rasta cijene nekretnina.

Kod ekonomski neobrazovanog stanovništva RH ovakva alkemija će biti shvaćena kao dobra politika kojom država brine za mlade obitelji i demografsku obnovu. Jer tko ne voli „subvencije“? „Subvencije“ su magična riječ koja rješava sve probleme, bar tako ekonomski neobrazovani građani RH misle. Od problema u poljoprivredi, preko brodogradilišta, do nekretnina, glavno da postoje nekakve „subvencije“ i sve će biti dobro. Ekonomski nepismenim ljudima je lako prodavati da je država ovim napravila dobar potez kojim brine za mlade obitelji. Ustvari je cijela intencija u tome da država podigne porezno opterećenje da bi mogla plaćati zaposlenike u javnom sektoru i druge interesne skupine, a istodobno te iste interesne skupine de facto oslobodi od podizanja poreznog opterećenja.

Sada će se pojaviti oni koji će opet uzvikivati da država treba ograničiti rast cijena nekretnina nekom novom regulacijom. „Država d`uradi nešto!“, bojni poklič mentalnih socijalista će još jednom odzvanjati medijima a svi koji se razumiju u ekonomiju će se hvatati za glavu, jer da država nije nešto „uradila“ problema ne bi ni bilo. Je li realno očekivati da će „Država d`uradi nešto oko toga što je država uradila“ rezultirati nečim pozitivnim?

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.