Latvija je u drugom kvartalu 2018. ostvarila drugi najveći godišnji rast BDP-a u Europi, odmah iza Irske. Ova zemlja s 1,9 milijuna stanovnika ima tek nešto malo bolji BDP per capita od Hrvatske, ali raste gotovo dvostruko brže pa je za očekivati da bi za 5-10 godina, a možda i prije, Hrvati i tamo mogli ići zbog posla.

BDP im je u godinu dana porastao 5,5 posto. Prosječna neto plaća im je od početka godine narasla 12 posto (sa 670 na 750 eura), nezaposlenost pala na 6 posto, a ono najvažnije - stopa zaposlenosti je u zadnjih 5 godina porasla 30 posto.




Latvija je na putu koji je Estonija već prošla, samo što je Latvija imala veće probleme zbog prosvjeda i naroda koji je odbijao mjere štednje kad ih je pogodila financijska kriza 2009. godine. Zbog izloženosti kapitalu sa zapada latvijsko gospodarstvo je brzo potonulo, a druga najveća banka u zemlji je bankrotirala. Vlast je pokušala uvesti rigorozne mjere štednje i napraviti žestoke rezove u javnoj potrošnji, ali se suočila s velikim prosvjedima i otporom oporbe i naroda pa je vlada pala nakon čega je uslijedila i politička kriza.

Na kraju su mjere štednje usvojene, iako ne u onako radikalnom obliku kakve su trebale biti, gospodarstvo se polako oporavljalo, ali ljudi su masovno odlazili na Zapad. Latvija je od 2000. do danas izgubila petinu svoga stanovništva što je najveći egzodus unutar EU. Paul Krugman je zbog toga latvijske mjere štednje nazvao 2013. godine "promašenom politikom", dvije godine kasnije to ponovio.

Međutim, lani je Latvija izgubila 0,8 posto stanovništva što je najmanji godišnji pad od 2000. godine, znači da se situacija i po tom pitanju popravlja te bi se kroz godinu-dvije moglo očekivati da se migracijski saldo konačno okrene u pozitivu kao što je to slučaj s Estonijom prošle godine.

Veći dio vremena od sredine 1990-ih do danas Latvijom su upravljale vlade desnog centra - konzervativne i liberalno-konzervativne stranke, koje su inzistirale na politikama postupne privatizacije gospodarstva, slobodne trgovine i niskih poreza. Do danas je uspješno privatizirano sve što je bilo u državnom vlasništvu osim distribucije energije koju planiraju zadržati u državnom vlasništvu. Država još uvijek ima i manje udjele u najvećoj naftnoj kompaniji u zemlji te u jednoj kompaniji za telekomunikacije, ali te udjele planiraju također dati na tržište.

Latvija je prošla teško razdoblje tranzicije, preživjela žestoku ekonomsku krizu i svi indikatori su sada vrlo pozitivni. Europska komisija joj je predvidjela ove godine gospodarski rast od 3,3 posto što su Latvijci očito premašili, a ako ovako nastave, do kraja godine bi mogli čak i dvostruko premašiti prognozu EK. Stvari su vrlo optimistične za stanovnike ove baltičke zemlje, to je onaj preokret koji Hrvatska s ovakvom politikom kakvu imamo još uvijek može samo sanjati.