Hrvatska ima jako lošu, tromu vlast s nedovoljno volje da provede nužne reforme gospodarstva, pravosuđa, zdravstvenog i mirovinskog sustava te javne uprave. To mislim da je već svima, a pogotovo onima koji prate Liberal, kristalno jasno.

Ali to čak i nije najveći problem hrvatske političke zbilje. Po meni glavni problem jest što ne postoji oporba koja nudi nešto bolje i kvalitetnije, barem među onim oporbenim strankama koje imaju realne šanse nešto promijeniti. Nije tragedija to što je vlast loša, već to što nemamo bolje alternative.

Pogledajte samo reakcije oporbenih političara na ono što se kod nas u Saboru naziva "porezna reforma". Ja to ne bih tako nazvao i stavljam taj pojam u navodnike zato što bi reforma trebala biti dubinska promjena sustava s ciljem povećavanja ekonomskih sloboda, a ono što ministar financija Zdravko Marić najavljuje ne može se tako nazvati, prije bi to bilo prelijevanje iz šupljeg u prazno.

Ali čak i te minijaturne promjene, koje neće imati dovoljan pozitivni efekt na hrvatsko gospodarstvo, populistima u najjačim oporbenim strankama predstavljaju veliki problem. Njima ni malo porezno rasterećenje nije dobro.

Tako se Branimir Bunjac, član Živog zida i jedan od dežurnih populista u Hrvatskom saboru, maestralnim govorom žali što su političari ovom "reformom" povećali plaće "sebi za nekoliko tisuća kuna", a onima na minimalcu "za 17 kuna". Kad on o tome priča, govori kao da Vlada radnicima u privatnom sektoru nešto "daje", pa će tako radnicima na minimalcu "dati 17 kuna", a sebi "dati tisuće kuna".

SDP Hrvatske je na Twitteru objavio da minimalac neće rasti i da "on trenutno iznosi 2.752 kune", a njihovim bi prijedlogom minimalna plaća iznosila 4.000 kuna. "Dok Plenković gura prijedlog po kojem bi plaća rasla njemu, mi nudimo prijedlog po kojem bi plaće rasle svima", tvrde iz SDP-a.

Prvo, SDP ne zna koliko iznosi minimalac u Hrvatskoj, a to je 3.439,90 kuna. Plaća se ugovara u bruto iznosu, to je iznos koji se uvijek i obračunava. Njihov prijedlog podizanja minimalca na 4.000 kuna ne bi značio podizanje plaće svima, već samo manjini. U Hrvatskoj oko 5 posto zaposlenih radi za minimalac.

Drugo, ovaj populizam koji se često koristi, da je Plenković "sebi povisio plaću za nekoliko tisuća kuna" je neopisiva glupost, ne znam kako to drugačije nazvati. Kad je riječ o bilo kakvom sniženju poreza na dohodak, budući da je riječ o stopama u postotcima bruto plaće, uvijek će oni koji primaju veću bruto plaću imati i veću korist od poreznih rezova. To je matematički zakon.

Oni koji primaju bruto plaću do 4.000 kuna izuzeti su od poreza na dohodak, zato na njih nikakve izmjene poreznih stopa i ne mogu utjecati. Ako ne plaćate porez na dohodak, onda je logično i da nećete imati veću neto plaću kad se porez na dohodak smanji. S druge strane, oni koji plaćaju najviše poreza na dohodak, oni će osjetiti i najveće rasterećenje kad se stopa oporezivanja smanji. Ne znam što je u tome toliko teško shvatiti.

Možemo razgovarati o tome jesu li hrvatski dužnosnici u vladi, ministarstvima i saboru preplaćeni, ja se mogu složiti da vjerojatno jesu, ali s druge strane imajte na umu da su to odlično plaćena radna mjesta i u gotovo svim civiliziranim zemljama Zapada. Niske plaće za državne dužnosnike urodile bi smanjenim interesom onih koji su sposobni više zaraditi u privatnom sektoru, plus slabo plaćeni dužnosnici su manje otporni na korupciju. Ali kod nas očito ne nedostaje ni korupcije ni turboglupih dužnosnika, tako da se sva ta pravila ne odnose na Hrvatsku.

Istina je, međutim, da vlada ne provodi neke nužne reforme koje bi dovele do realnog rasterećenja plaća i onih s nižim primanjima. To je zato što se ne provode reforme zdravstvenog i mirovinskog sustava, a upravo ta dva sustava su pred kolapsom i vape za reformama. Umjesto reforme, vlada je odlučila povećati doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje za 1,5 postotnih poena. U isto vrijeme ukinut će dva mala doprinosa, što će rezultirati neto rasterećenjem od 0,7 postotnih poena na bruto2 plaći. Ali bruto2 ne sadrži doprinos na zdravstvo, već samo mirovinski koje se ovom "reformom" nije mijenjalo.

To znači da se neto plaća onih čiji je bruto manji od 4.000 kuna neće automatski povećati osim ukoliko s njima poslodavac ne napravi aneks ugovora o radu za onaj iznos koji će on/ona manje plaćati državi, a to je za minimalac oko 25 kuna. Naravno da je to nedovoljno, ali opet, to je rezultat nedostatka volje za pravim reformama. Kad bi se obavezni doprinosi za zdravstvo i mirovine snizili na realnih 10-ak posto po uzoru na civilizirane zemlje, onda bi neto minimalac narastao za nekoliko stotina kuna.

Možda je najveća mantra pričati da Vlada vama nešto "daje". Ono kad Bunjac kaže "vlada vam je dala 17 kuna"...Nije vam Vlada ništa "dala", to je vaš novac koji ste zaradili, a promjenom poreznih propisa sada će vam od tog novca uzimati malo manje nego prije. Država vam ništa ne "daje", ona može samo manje ili više uzimati. Trebamo se stoga zalagati da to uzimanje bude što manje, kako bi oživjela osobna potrošnja kao glavni motor razvoja gospodarstva, poduzetništva i zapošljavanja.