Vezani članci:
Zašto je, unatoč svemu, bitno zadržati trgovinu s Kinom
Odnosi SAD-a i Kine u vrijeme Bidena - što se mijenja?
Zašto kineski model borbe protiv koronavirusa ne funkcionira na Zapadu
Država vas ne može spasiti od sigurne smrti, ali vam može zagorčati ostatak života
Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti
Je li trijumf Kineza na PISA testovima dokaz superiornosti komunizma?
U većem dijelu svijeta 16-godišnjaci nisu u stanju razlikovati činjenice od mišljenja
Mises vs. Marx rap battle u Kini cenzuriran, Kinezi ga svejedno vole
Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije
Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...
Kako je kapital (zasad) sačuvao autonomiju Hong Konga
Žao mi je, drugovi, ali tržište je opet pobijedilo
Trump bi o međunarodnoj trgovini mogao učiti od Marxa
Katastrofičari na aparatima: Još uvijek ništa od nove globalne ekonomske krize
ʼNe volite komunizam, ali vam je kineski kapital dobrodošao. Kako to?ʼ
Zašto, pobogu, nekim ljudima smeta trgovinski sporazum o slobodnom izvozu?
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
Ove su zemlje najveći investitori u Hrvatsku. Kine nema ni u tragovima...
Može li Kina biti hrvatski spasitelj?
Hrvatska će izvoziti mlijeko u Kinu, a ne proizvodi ga dovoljno ni za nas. Kako to?
Hrvatska bi trebala ponuditi Kinezima više od ribe i mlijeka
Kako komunistička partija uništava kinesko gospodarstvo
Hoće li Kina biti pokretač razvoja Afrike kao što je Zapad pokrenuo razvoj Kine?
Nakon 9 mjeseci trgovinskog rata, i SAD i Kina trpe gubitke
Politika jednog djeteta - kad dobre namjere rezultiraju katastrofalnim posljedicama
Kina smanjuje uvozne carine za skoro 30 posto
Tko pobjeđuje u trgovinskom ratu između Kine i SAD-a?
Vlada Hong Konga zabranila rad stranke za neovisnost od Kine
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
HRW: Kineska vlast čini zločin protiv čovječnosti nad muslimanskom manjinom
Novo na Liberalu:
Grbin priznao da mu se jako sviđaju politike Andreja Plenkovića
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'

Što je s državama BRICS-a? Prije 18 godina predviđali su im globalnu prevlast i konkurenciju NATO savezu...


Piše: Branimir Perković
21.2.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Što je s državama BRICS-a? Prije 18 godina predviđali su im globalnu prevlast i konkurenciju NATO savezu...

Što je s državama BRICS-a? Prije 18 godina predviđali su im globalnu prevlast i konkurenciju NATO savezu...


Piše: Branimir Perković
21.2.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Samo je Kina uspjela ostvariti ono što se očekivalo od svih članica ovog prilično heterogenog saveza koji danas više nema budućnost.

Početkom stoljeća mnogi su predviđali, a neki i priželjkivali, nastanak novog svijeta u kojem SAD i EU neće dominirati svjetskom ekonomijom i politikom, a NATO neće dominirati globalnim vojnim poretkom. Nastajao je multipolarni svijet u kojem neće postojati samo jedan svjetski centar moći, Zapad, nego će svijet biti podijeljen na nekoliko centara moći koje će biti podjednake gospodarske i vojne snage te time će svaki centar biti kontrola drugih centara. Postojat će ravnoteža koja će sprječavati dominaciju Zapada (poglavito SAD-a) i svijet će zbog toga biti "mirniji i pošteniji".

Broj i intenzitet oružanih sukoba u svijetu će se smanjiti i neće postojati globalni imperij koji će "funkcionirati kao svjetski policajac". Obećanje tog novog svijeta se krilo u BRICS-u.

Što je BRICS?

BRICS je skraćenica koja predstavlja pet zemalja u razvoju koje imaju dovoljno kapaciteta, gospodarskih i političko-vojnih, da postanu globalne sile i utječu na zbivanja u svijetu. To su Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika, države koje su dovoljno velike i dovoljno napučene da se pod pravim uvjetima mogu razviti u sile i zajedničkim nastupom na svjetskoj pozornici predstavljati konkurenciju monopolarnom svijetu SAD-a i NATO-a. Termin je skovao Jim O'Neill, jedan od glavnih ekonomista Goldman Sachsa, koji je 2001. predviđao da će BRIC zemlje (Južnoafrička Republika je dodana kasnije) dominirati svijetom u 21. stoljeću.

Tih pet zemalja skupa čini 40% svjetskog stanovništva i 25% kopnene površine. Samo nebo je granica. Iako ih ne povezuje puno toga po pitanju unutrašnjeg socio-ekonomskog uređenja, a nemaju ni ujednačene geopolitičke interese, povezuje ih zajednički interes u svrgavanju SAD-a s geopolitičkog i ekonomskog trona. Stari aksiom "neprijatelj moga neprijatelja je moj prijatelj" opet je stvorio čudno savezništvo, geopolitičku Himeru (mitološko biće sastavljeno od dijelova nekoliko različitih vrsta životinja) s jednom svrhom, a to je svrgnuti monopol globalnog poretka.

BRICS je postigao puno, ali je ipak podbacio u odnosu na ono što se očekivalo. Godine 1990. je tih pet zemalja činilo 11% svjetskog BDP-a, a danas oko 30%. Ogroman je to skok. Ali nedovoljan, posebno zbog toga što se nije prebacio u geopolitičku moć, a i u onim slučajevima kada je to učinio, nije učinio svijet ništa sigurnijim i oazom mira ravnoteže moći, kao što je bio cilj. Svjetska financijska kriza i pad cijene nekih sirovina (poglavito nafte) su također bili udarci BRICS-u pa je Goldman Sachs 2015. ugasio svoj BRICS investicijski fond zbog toga što je njegova vrijednost pala 88% u odnosu na 2010. godinu.

U 2019. je sasvim jasno da je BRICS loše stario. Raspadao se putem kako je postajalo očito da neće sve države ostvariti obećanje velikog i održivog gospodarskog rasta. Od BRICS-a je ostalo samo IC, Indija i Kina, a Brazil, Rusija i Južnoafrička Republika su počele gospodarski opadati.

Brazil nije ispunio očekivanja. Iako ga je svjetska financijska kriza pogodila nešto slabije nego razvijeni svijet, ipak je rast BDP-a 2011. pao na 4%, a sljedećih godina i ispod 3%, što je za zemlju u razvoju de facto stagnacija. Godine 2014. u Brazilu počinje gospodarska kriza, a sljedeće dvije godina BDP pada po cca 4% godišnje. Procjenjuje se da je skoro 3 milijuna ljudi u privatnom sektoru izgubilo posao do kraja 2016. i nezaposlenost raste na 12%.

Iako je rast Brazila bio temeljen primarno na vanjskim faktorima, kao što su rast cijene sirovina i poljoprivrednih proizvoda na svjetskim tržištima, stagnacija i kriza se mogu samo djelomično objasniti eksternim faktorima, a primarno unutarnjim kao što su politička nestabilnost i promjene u ekonomskoj politici.

Za vrijeme krize inflacija raste i preko 10%, a kao rezultat toga uvoz pada preko 30% dok su dobici u izvozu bili nezamjetni. Ali najbitnije od svega, Brazil nije iskoristio period gospodarskog rasta da bi riješio glavne probleme zbog koji su mnogi makroekonomisti sumnjali u mogućnost održivog dugoročnog rasta; jako lošu infrastrukturu, kriminal i korupciju. Umjesto ulaganja u prometnu infrastrukturu Brazil je ulagao u Svjetsko nogometno prvenstvo 2014., što je stvorilo valove prosvjeda građana, a konačni udarac lijevoj Radničkoj stranci koja je dugo držala vlast je zadao korupcijski skandal vezan za nacionalnu naftnu kompaniju. Državna fiskalna disciplina je također dramatično narušena.

Brazil je godinama održavao deficit proračuna na cca 4%, ali do 2015. raste na preko 10%. Istodobno raste i javni dug, koji je godinama održavan na oko 55% BDP-a, ali do 2017. raste na skoro 75%, što je kritična razina za države u razvoju. Ako se pribroje i državna jamstva javnim kompanijama, javni dug iznosi i 100% BDP-a, a ako se pribroji i dug federalnih država (Brazil ima federalno uređenje), javni dug prelazi i 130% BDP-a. Stvorene su velike strukturne neravnoteže i Brazil će se teško vratiti na staze zdravog gospodarskog rasta.

Rusija nije ništa manje razočarala unatoč projiciranju geopolitičke snage. Pokazalo se da je ruski rast baziran gotovo isključivo na rastu svjetske cijene nafte, a kako se cijena stabilizirala i kasnije pala duboko ispod 100$ po barelu, tako je i Rusija upala u gospodarske probleme. Godine 2014. je nastupila i valutna kriza rublje, nacionalne valute, što je uzrokovalo dodatni bijeg kapitala iz zemlje. Iako je veliki dio razloga njenog pada bila upravo cijena nafte, tj. njen pad, utjecaj je imala i politička situacija te nepovjerenje investitora u centralne vlasti Rusije. Završni udarac su bile sankcije SAD-a i EU zbog okupacije istočne Ukrajine, koje same po sebi nisu imale velik efekt, ali su bile signal investitorima.

Uslijedio je veliki pad neto FDI. Ruska centralna banka je skupo platila stabiliziranje tečaja rublje. Izuzev geopolitičke igre u Siriji, gdje Rusija štiti svoju morsku luku na toplom moru, što je povijesno jedan od glavnih geopolitičkih ciljeva Rusije još od doba carstva. Vojno već prenapregnuta borbama u Ukrajini i čuvanja tople luke u Siriji, a gospodarski nevažna (BDP Rusije je razini BDP-a Španjolske, a ima tri puta više stanovnika), Rusija se sama eliminirala kao dugoročno rastući div.

Južnoafrička Republika je doživjela sličnu sudbinu, s time da su strukturne neravnoteže bila i teže. Ali u principu se radi o sličnoj stvari, rast cijena sirovina na svjetskim tržištima je gurao rast BDP-a sve više i bogatio državu, ali u tom razdoblju procvata nisu napravljene nikakve strukturalne promjene u ekonomskoj politici koje bi održale taj rast i kada period rasta cijena sirovina prestane. Ionako ekstremno visoka, nezaposlenost s razine od 22% 2009. raste na 27%, BDP počinje naglo opadati 2012., valuta gubi vrijednost, javni dug raste s 31,3% 2009. na 53,1% 2017. godine, a kreditne agencije državne obveznice Južnoafričke Republike stavljaju u "razred smeća".

Indija i Kina su dio uspješne priče o BRICS-u. Iako je Indija stagnirala od 2011. do 2013., njen rast je ipak robustan. Ipak postoje određene strukturne neravnoteže. Nejednakost je ozbiljan problem i stalno raste, baš kao i u Brazilu, Južnoafričkoj Republici, Rusiji i Kini. Iako nejednakost nije problem sam po sebi, jer može biti rezultat općeg rasta primanja (uslijed kojeg je nešto veći relativni rast primanja najbogatijih i najobrazovanijih), duboka društvena nejednakost može biti izvor mnogih socio-ekonomskih problema. Problem je posebno izražen u državama koje imaju velik problem s korupcijom i slabom socijalnom mobilnošću pa je nejednakost rezultat nezakonitih radnji i iskrivljavanja političkog procesa.

Ipak, borba protiv "nepoštene" nejednakosti je delikatan proces koji vrlo lako može dovesti do promjene političkog smjera države iz tržišnog gospodarstva u socijalizam, što dovodi do opće gospodarske katastrofe svih slojeva stanovništva, kao što se dogodilo u Venezueli. Da bi se spriječio taj scenarij, potrebno je kontrolirati nejednakost i osigurati socijalnu mobilnost.

Zbog brojnosti svog stanovništva (1,34 milijarde) Indija se nalazi na jako niskoj razini BDP-a po glavi stanovnika te je njen gospodarski rast s bitno niže startne pozicije nego što je to slučaj kod Kine, Brazila, Rusije i Južnoafričke Republike. Indija također pati od problema nerazvijene infrastrukture, a problem stvara i daljnji rast stanovništva - problem koji Brazil, Rusija, Kina i JAR nemaju. Iako Indija kao država kontinuirano ostvaruje velike tehnološke napretke, ipak je opća tehnološka pismenost jako niska, što dovodi do niske produktivnosti radne snage.

Indija je još daleko od pozicije gospodarske sile, ali činjenica da se još uvijek nalazi na niskoj startnoj poziciji govori da će gospodarski rasti još dugo.

Kina je definitivno priča o uspjehu. Izbjegla je sve probleme koji su zaustavili rast drugih BRICS-ova i polako preuzima svoju zasluženu geopolitičku poziciju. Nastavak gospodarskog rasta izgleda stabilno, ali s opadajućim trendom. Trenutno se bori da održi rast BDP-a iznad 6%, što je šok za gospodarstvo koje je naviknuto ostvarivati godišnje oko 10% rasta BDP-a, ali ništa neuobičajeno jer je relativno puno lakše imati visok gospodarski rast na niskim razinama ekonomskog razvoja. Kako se gospodarstvo razvija, tako i rast nužno opada, što je svojstveno svim gospodarstvima.

Kina se trenutno suočava s makroekonomskom verzijom opadanja granične korisnosti, što znači da je za ostvarivanje dodatne jedinice gospodarskog rasta potrebno sve više ulaganja inputa. To je evidentno i iz podataka o ukupnoj zaduženosti kineskog gospodarstva (privatni dug), koji drastično raste od vremena svjetske financijske krize. Kineske banke u državnom vlasništvu su, da bi Kina izbjegla efekte svjetske financijske krize, davale jeftine kredite pa je narastao i ukupni dug i udio privatnog duga u BDP-u. Ukupni dug je narastao za nekoliko desetaka bilijuna dolara u razdoblju od 10-ak godina, a udio u BDP-u je skočio na iznad 250%, što je više i od jednog SAD-a.

Dugoročni problem je i nadolazeće starenje stanovništva jer će Kina u par desetljeća morati prijeći demografsku tranziciju koju su Europa i SAD prolazila kroz period od 50-ak godina. Trenutna stopa fertiliteta (broj djece po ženi) od 1,6-1,7 je manja nego u mnogim državama Europe a projekcije pokazuju da će Kina za par desetljeća imati starije stanovništvo od SAD-a i EU.



Od svih država BRICS-a jedino je Kina uspjela ostvariti ono što se očekivalo prije desetak godina. Jedina ima i mogućnost održivog budućeg rasta jer je pokazala sposobnost rješavanja strukturnih problema, što manjka svim ostalim članicama. Ali BRICS kao takav je propala ideja i propali projekt.

U samom početku to je bila skupina država koje imaju jako malo zajedničkog osim činjenice da su se u određenom trenutku u povijesti našle u sličnoj situaciji. Ali ozbiljnije povezivanje tih država u nekakvu zajedničku geopolitičku platformu, po uzori na NATO i EU, nije izgledno. Jednostavno se radi o državama različitih kultura, političkih uređenja, geopolitičkih interesa i struktura gospodarstva.


Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.