Vezani članci:
Problemi u Međimurju proizvod su socijalne države i političke korektnosti
Ako Kajtazi stvarno želi dobro Romima, pozdravit će uvođenje socijalne pomoći u vaučerima
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Glavni urednik Glasa Istre se okomio na čistačice i frizerke. Razlog je urnebesan
Plaće u javnom sektoru trebale bi pratiti rast BDP-a
Neke stvari se ne mogu kupiti novcem
HSLS-ov prijedlog: Otpustiti 10 posto nastavnika, ostalima povećati osnovicu i koeficijent
Ribić manipulira podacima: Što stoji iza rasta plaća javnog sektora u Bugarskoj?
Sindikat i vlada paze da Hrvatska slučajno ne bi prosperirala
Koji političari još brane interese poreznih obveznika?
Naš javni sektor vrednuje rad pogrešno jer i dalje vjeruju u marksističku teoriju vrijednosti
Sindikat upravlja ovom državom - i vodi je direktno u ponor
Novo pravilo: Tko misli da je potplaćen, neka da otkaz i nađe nekoga tko će ga plaćati više!
Jesu li učitelji u Hrvatskoj potplaćeni i nedovoljno cijenjeni? Postoji način da to provjerimo...
Hoće li ugostitelji sada spustiti cijene ili će razliku od PDV-a uzeti sebi?
Stagnacija primanja srednjeg sloja u Americi (2): Uloga države
Porezno rasterećenje možda ne bi automatski povećalo plaće, ali je prvi preduvjet za povećanje produktivnosti
Mit o stagnaciji plaća srednjeg sloja: Što se danas može kupiti za sat rada, a što se moglo prije?
ʼAli, ali, ali...Što će biti s uhljebima?ʼ
Štrajk ili uhljebaradija?
Jesu li poduzetnici prevarili hrvatskog radnika?
Zašto je sindikat protiv povećanja radničkih plaća?
Zašto će rezanjem poreza plaće rasti političarima, a ne radnicima na minimalcu?
SDP-ov prijedlog za rast plaća - čisti populizam
Uljanik - ne samo financijska, nego i moralna rupa
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Hajka na poslodavce nema nikakvog smisla. Vlada treba raditi na imigraciji!
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Prosječna plaća u Europi: Najveći rast bilježi Rumunjska, a pad Velika Britanija
Što bi se dogodilo da Vlada povisi minimalac na 5.000 kuna?
Novo na Liberalu:
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike

Međimurska županija ima najveći indeks poduzetništva u RH, a najnižu prosječnu plaću. Kako je to moguće?


Piše: Mario Nakić
23.3.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Međimurska županija ima najveći indeks poduzetništva u RH, a najnižu prosječnu plaću. Kako je to moguće?

Međimurska županija ima najveći indeks poduzetništva u RH, a najnižu prosječnu plaću. Kako je to moguće?


Piše: Mario Nakić
23.3.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Centralizirana država čini velike nepravde, ne samo među ljudima, već i među županijama. Pa tako kažnjava one produktivnije i nagrađuje one bez produktivnosti.

Međimurska županija je nedavno osvojila prestižno priznanje Financial Timesa i njegove publikacije fDI Magazine kao izrazito uspješna u stvaranju povoljnog poduzetničkog okruženja, efikasnosti javne uprave, poticanja i ulaganja u infrastrukturu korištenjem EU fondova. Ako pogledamo podatke HGK, onda nam je jasno da je to priznanje potpuno zasluženo. Međimurska županija ima drugi najveći indeks poduzetništva u Hrvatskoj (2,5 poduzetnika na 100 stanovnika) i najveći među županijama (jer Grad Zagreb, koji je jedini bolje plasirani, tehnički nije županija). Za usporedbu, moja Požeško-slavonska županija ima manje od jednog poduzetnika na 100 stanovnika i četverostruko manje zaposlenih u privatnom sektoru od Međimurske županije.

Pa opet, ta ista Međimurska županija, koja je jedna od predvodnica hrvatskog ekonomskog napretka i razvoja, ostvaruje najnižu prosječnu neto plaću u Hrvatskoj. Da, dobro ste pročitali! Stvarno zvuči nevjerojatno, ali tako je. Kako je do toga uopće moglo doći?

Objašnjenje je vrlo jednostavno, a ponudili su ga na nedavnom ekonomskom panelu u Čakovcu ekonomski analitičari Vedrana Pribičević i Andrej Grubišić. Slabije razvijeni krajevi Hrvatske imaju puno glomazniji javni sektor, više lokalnih i županijskih agencija i veći broj zaposlenih u ukupnom javnom sektoru. Hrvatski javni sektor isplaćuje nenormalno visoke plaće s obzirom na hrvatski BDP, u prosjeku 20 posto veće od privatnog sektora. I tako ispada da županije s većim udjelom poduzetništva i privatnog sektora, s dinamičnijim tržištem, prolaze lošije. Njihovo stanovništvo prima u prosjeku manju plaću od zaostalih dijelova RH.

Problem je samo u tome što javni sektor ne stvara novu vrijednost, on ne povećava produktivnost gospodarstva, on je često upravo suprotno - uteg gospodarstva. Javni sektor nije stvaratelj nego potrošač. Tako da realno to izgleda ovako: vi radite, stvarate, trudite se. Stvorite novu vrijednost, od toga platite poreze koji idu središnjoj državi. Mislite da će taj novac biti potrošen za vaše škole, bolnice i ceste, ali on u pravilu završava u nekom drugom dijelu zemlje, tamo gdje se jako malo ljudi uopće trudi, i troši se na uhljebljivanje stranački podobnih rođaka na izmišljena radna mjesta koja ne služe apsolutno ničemu i nikome osim samoj uhljebljenoj osobi.

To vam je to, bez ikakvog pretjerivanja. Međimurci i stanovnici ostalih produktivnih dijelova Hrvatske, rade za glasače HDZ-a u drugim, slabije produktivnim dijelovima Hrvatske. Međimurci se s pravom žale, a ja mislim čak i da se ne žale dovoljno jer trebali bi biti i glasniji. Riječ je o prvoklasnoj nepravdi, da ne kažem sustavnoj pljački.

I onda dođe premijer Andrej Plenković da im se pohvali kako je "Vlada kroz projekte tijekom zadnje dvije godine dala 450 milijuna kuna za Međimurje". To vam je savršeni prikaz kako naši političari gledaju na javni novac - kao svoj plijen. On je uzeo više, vratio znatno manje, ostatak potrošio među svojima, i još se ima obraza pohvaliti kako vam je nešto "dao". U isto vrijeme, Vlada je protratila 4,5 milijardi kuna za "sanaciju" brodogradilišta i znamo kako je to prošlo.

Postoji jedno vrlo jednostavno rješenje ovog problema, nešto što bi automatski povećalo plaće u Međimurju, a to je rješenje baš iz kuhinje dobrog starog, klasičnog liberalizma. Zove se decentralizacija moći.

Zamislite da svaka županija ima pravo donijeti odluku o visini PDV-a za svoje područje i onda sama raspolagati novcem prikupljenim od PDV-a na svome području. Županije poput Međimurske, uvjeren sam, odmah bi smanjile PDV. Recimo, neka bude 15 posto. To ne bi dovelo automatski do povećanja radničkih plaća, ali bi proizvelo jedan još bolji efekt, a to je povećanje kupovne moći. Jer plaća sama po sebi nije relevantan pokazatelj životnog standarda, to ovisi i o cijenama dobara i usluga. Smanjenjem PDV-a sigurno bi se smanjile mnoge cijene dobara i usluga, što bi ostavilo mnogo prostora građanima za veću osobnu potrošnju, odnosno mogli bi kupiti više dobara i usluga za istu količinu novca. Povećana potrošnja bi rezultirala većom proizvodnjom i novim ulaganjem, širenjem biznisa, većim zapošljavanjem i, da, u konačnici povećanjem plaća.

Tako bi bilo u Međimurju, Istri, gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, Varaždinu i možda još ponekom mjestu u Hrvatskoj. Ali većina ostalih bi kukala jer bi se našli u bankrotu. Sve one županije koje sada žive od javnog sektora i na račun drugih, ostale bi bez svoga financijera - majke centralne države. Pa neka slobodno otvaraju županijske i gradske agencije, neka zapošljavaju stotine uhljeba ako mogu, odnosno ako uspiju zaraditi za to od PDV-a na svome području. Naravno, većina ne može i zato će bankrotirati. Ali to će biti najbolji dan za cijelu Hrvatsku jer će biti moguć novi "restart".

Prvih godinu dana će biti bolno jer u jednoj Ličko-senjskoj županiji, na primjer, gdje je od 14.000 zaposlenih oko 9.500 u javnom sektoru, također su i mnogi iz privatnog sektora direktno vezani za županiju i gradove i općine. Svi oni će propasti, ali to je dobro. Otvorit će se jedan novi prostor i mogućnost pravednog prosperiteta.

Nisu ljudi u Lici i Slavoniji ništa manje poduzetni i vrijedni od stanovnika Međimurja, Varaždina ili Istre. Ne. Oni samo koriste ono što im centralna država omogućuje. Velika većina ljudi će, ako ih pitate bi li radili na nekom izmišljenom radnom mjestu koje će financirati radnici iz totalno drugog dijela zemlje - to prihvatiti odmah. To je u ljudskoj prirodi! Ali ako nema te mogućnosti, ako ne mogu nikako drugačije, ljudi će itekako postati poduzetni, inovativni i korisni. Zato je upravo decentralizacija, koliko god možda nekome iz Slavonije to sada brutalno zvučalo, nešto što bi spasilo Slavoniju.

Što bi se još dogodilo? IDS bi postao izrazito protržišna stranka. Kad bi morali istarski novac trošiti na Uljanik, onda bi prestali zagovarati "spašavanje" Uljanika, u to budite 100 posto sigurni. Počeli bi pjevati totalno drugu pjesmu. Jer nisu ni oni glupi, ali kad se radi o tuđem novcu, naravno da će navijati da bude isplaćen za njihove gubitaše. Bolje i to nego za gubitaše u nekom drugom dijelu države.

I to nije sve! Kad bi županije imale ovlasti provoditi vlastitu fiskalnu i poreznu politiku te raspolagati isključivo novcem prikupljenim od PDV-a na svome području, postale bi vrlo natjecateljski raspoložene. Jer ljudi bi počeli razmišljati: "Vidi, tamo mi nude bolje mogućnosti za otvaranje tvrtke i niži porez. Idem tamo." Županije bi se borile za svakog stanovnika, svakog radnika i svakog poduzetnika jer bi doslovno o tome ovisile njihove plaće, što sada nije slučaj.

Među liberalima je jako popularna ideja o ukidanju županija, ali ja smatram da to ne bi riješilo nijedan hrvatski problem. Samo biste sve te uhljebe preselili iz jednog grada u drugi, a centar moći bi ostao u središnjici. I opet bismo imali preraspodjelu tuđeg novca po političkoj volji, što znači isti sistem kakav i sada imamo. Znamo da nije pravedan, vidimo da nije pravedan. Pitanje je samo, želimo li pravedan sistem ili ne.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.