Novo na Liberalu:
Grbin priznao da mu se jako sviđaju politike Andreja Plenkovića
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'

Ako je Stepinac svetac, onda je svijet pun svetaca


Piše: Predrag Rajšić
14.5.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Ako je Stepinac svetac, onda je svijet pun svetaca

Ako je Stepinac svetac, onda je svijet pun svetaca


Piše: Predrag Rajšić
14.5.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Nedvojbeno je da je Stepinac negodovao zbog ustaških zločina, pa čak i pomogao nekim Židovima i Srbima, ali to nije ništa što ne bi u istim okolnostima učinila bilo koja imalo čestita osoba.

Nedavna vijest da je papa Franjo zatražio da se pričeka s proglašenjem Alojzija Stepinca svecem pobudila je strasti u Hrvatskoj kao malo koja vijest dosad. Istina, činjenica da se papa oko ovog pitanja konzultirao sa srpskim patrijarhom Irinejem razljutila je mnoge i razumijem njihov gnjev. Ono što ipak ne razumijem je na osnovu čega bi Stepinca trebalo smatrati svecem.

Tu ne mislim ništa loše, nego smatram da bi većina ljudi, da je bila na njegovom mjestu, vjerojatno postupila isto. Stepinac je, nakon početnog oduševljenja uspostavljanjem NDH, kasnije sve do 1945. nekoliko puta javno prosvjedovao protiv nepravednog i surovog tretmana Srba i Židova. Neke je i izbavio od ustaškog režima.

Apeli na humanost, pravdu i pomoć ljudima u životnoj opasnosti su nesumnjivo dobra djela, ali pobogu, zar ne bismo ovo očekivali od svakog čestitog čovjeka koji je u mogućstvu pomoći? Ako je samo ovo potrebno da bi netko postao svetac, svijet oko nas prepun je svetaca.

Ako je, s druge strane, potrebno da netko bude lažno ili politički optužen i osuđen za djela koja nije počinio, kao što je to Stepinac bio, i tu postoji masa ljudi koji spadaju u tu kategoriju. Smatramo ih nepravedno osuđenim, ali ne i svecima. Sama činjenica da mene netko nepravedno tretira zasigurno me ne čini svecem.

Da bih ilustrirao ideju da bi se od svakoga iole čestitog čovjeka očekivalo da ukaže neki minimum suosjećanja i ljudskosti, pokazat ću da sam svjedočio djelima pomoći i suosjećanja čak i u takozvanoj Republici srpskoj Krajini, koja je po mnogočemu bila sinonim za brutalnost, nepravdu i sistematsko zlostavljanje.

Tekst koji vidite ispod napisao sam u sedmom razredu osnovne škole u proljeće 1992. godine. Škola se prije rata zvala OŠ Ivan Rukavina – Siđo - Petrinja, a u to vrijeme 1992. vlastodršci Krajine su je preimenovali u Prvu osnovnu školu. Tekst je objavljen u službenom školskom glasilu "Slap". Dakle, predstavljao je javno isticanje mišljena o stanju društva u kom smo živjeli. U tom tekstu govorim o tome kako je rat užasan i osuđujem činjenicu da su ljudi napustili svoje domove. Znamo da se tu radi o Hrvatima koji su napustili Petrinju pred napadom JNA i Martićeve milicije. Negodujem, protivim se takvom stanju stvari. Smeta mi što su mostovi među ljudima porušeni.



Nigdje u ovom tekstu nisam izrazio radost što je u mom gradu uspostavljena nova vlast i što je meni, kao Srbinu, zajamčena sloboda. Meni je smetalo što su oni kojima ta sloboda nije bila zajamčena napustili svoje domove. Stavite se u položaj moje nastavnice koja je odlučila ovaj tekst, koji nije ni na srpskom, a kamo li u skladu sa službenom državnom mantrom da smo se "oslobodili ustašluka", objaviti u školskom glasilu. Pretpostavljam da je računala da oni koji bi ga smatrali problematičnim ionako ne čitaju.

U svakom slučaju, ovaj apel na humanost, ljudskost nije ništa nadnaravno, nego samo normalna reakcija čovjeka na nasilje i nepravdu. Bilo je takvih reakcija još ne samo u takozvanoj RSK, nego u svakoj sredini suočenoj s nasiljem i nepravdom. Znam ženu koja je sakrila komšiju Hrvata od Martićevaca. Znam čovjeka koji nije dao vojniku takozvane Srpske vojske Krajine da iz snajpera "skine" čovjeka koji je s druge strane Kupe sjekao drva. I ja sam, evo, otvoreno govorio, koliko sam to kao trinaestogodišnjak znao artikulirati, da je Krajina bila bazirana na zločinu etničkog čišćenja.

Zaslužuju li ove normalne ljudske reakcije posebno priznanje? Ako zaslužuju, onda stvarno imamo niske standarde za minimum ljudske čestitosti. Je li minimum čestitosti onda biti potpuno nezainteresiran za nepravdu koja se nanosi drugima i ne pružiti pomoć smrtno ugroženima ako to od nas iziskuje neki napor ili malu žrtvu?

Ono za što se Stepincu odaje posebna počast u stvari i jest ono što bismo od bilo kog iole čestitog čovjeka očekivali. Stepinac je u svojim pismima raznim dužnosnicima NDH negodovao zbog lošeg tretmana Srba i Židova. Neke Srbe i Židove je i izbavio iz životne opasnosti u koju ih je stavio ustaški režim. Ali, ništa manje od toga ne bismo ni očekivali od nekoga s normalnim ljudskim kompasom za pravdu i suosjećanje. Nisu ovo djela sveca nego djela, nadam se, većine nas ako bismo se našli u sličnoj situaciji.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

PREDRAG RAJŠIĆ
Predrag Rajšić je profesor ekonomije na sveučilištu Guelph u Ontariju, Kanada. Rođeni Petrinjac. U slobodno vrijeme piše blog "Loose Ends in Economics".
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.