Anders Tegnell, glavni državni epidemiolog u Švedskoj i arhitekt tzv. "švedske strategije" u borbi s pandemijom koronavirusa, jako je često napadan od strane hrvatskih novinara (vidi npr. ovdje, ovdje, ovdje, ovdje) ali skoro nikada nećete u našim mainstream medijima čuti njegovu stranu priče. On je jedan od onih svjetskih stručnjaka čije se mišljenje novinari kod nas i u mnogim drugim zemljama trude skrivati od javnosti.

Tegnell je nedavno dao intervju poznatom engleskom novinaru Andrewu Neilu za SpectatorTV u kojem je odgovarao na aktualna pitanja o situaciji u Švedskoj i svijetu te napretku u borbi s koronavirusom.

Na pitanje zašto bi švedska strategija, s obzirom na čak oko 5.900 umrlih s covidom, trebala biti proglašena uspjehom, Tegnell odgovara:

"Mislim da još nitko od nas ne može proglasiti uspjeh, to bi bilo opasno. Svi se mi borimo, svi pokušavamo naći najbolji način kako se uhvatiti u koštac s ovom drukčijom epidemijom.

Što se tiče broja umrlih, postoji komplicirana pozadina. Ako promatrate brojke, morate prvo razumjeti u kojem se kontekstu to dogodilo. Očito je da smo imali mnoge nedostatke u staračkim domovima, osobito u Stockholmu i okolici. Pokazalo se da je to veliki problem kad je riječ o Covidu-19. To je i prije bio problem s gripom, ali ni približno kao ovaj put.

Dakle riječ je o specifičnoj skupini ljudi koja je bila posebno pogođena. Skoro sve žrtve su starije od 70 i to su ljudi koji su već bolovali od mnogih drugih bolesti uz Covid.

Sada obraćamo posebnu pažnju na staračke domove i nemamo više gotovo uopće novih infekcija u njima, što je rezultiralo i značajnim smanjenjem smrtnosti. Svi bismo željeli da smo to mogli postići ranije, ali to je pogreška našeg sustava, nismo odmah bili svjesni kakve posljedice može imati i što nam može učiniti."

Na pitanje kako objašnjava to da Švedska ima znatno veću smrtnost od covida nego druge skandinavske zemlje, Tegnell objašnjava kako se kretanje epidemije u Švedskoj ne može uspoređivati sa susjednim zemljama nego prije s Velikom Britanijom, Nizozemskom i Francuskom koje su imale sličnu ili čak veću smrtnost od Švedske.

"Lockdown ne bi mogao značajno utjecati na smrtnost u Švedskoj jer ljudi u staračkim domovima trebaju cjelodnevnu njegu. Oni bi svejedno bili izloženi", objašnjava.

Novinar Neil je zatim podsjetio na vrijeme u ožujku kad je britanska vlada razmatrala švedsku strategiju. Ali onda je objavljen onaj popularni Fergusonov model s Imperial Collegea, koji je predviđao 500.000 umrlih ako UK ne uvede lockdown. Britanska vlada se uspaničila i rekla: "To je to, moramo uvesti lockdown." Pitao je Tegnella je li britanska vlada pogriješila.

"Ne mogu to komentirati. Svaka država ima svoju situaciju s kojom se treba suočiti. U to vrijeme je bilo i dramatično povećanje zaraženih u Britaniji pa mogu razumjeti njihovu želju da moraju učiniti nešto. U Švedskoj je do povećanja zaraženih došlo postupno, uspjeli smo da naš zdravstveni sustav funkcionira cijelo vrijeme bez zastoja, u svakom trenutku je bilo dosta slobodnih kreveta na intenzivnoj njezi za nove bolesnike s Covidom."

Neil ga je podsjetio da je Fergusonov model predviđao i Švedskoj ogromnu smrtnost ukoliko ne uvede lockdown, čak 85.000 umrlih. Švedska se nije uspaničila, nije uvela lockdown i vidimo da broj umrlih nije ni približno toliki. Zašto se Tegnell nije uspaničio kao Britanci?

"Pogledali smo model i mogli smo vidjeti da su varijable koje su unijete u njega bile prilično ekstremne. I akademici u Švedskoj su se složili da su varijable ekstremne. To se kasnije može diskutirati. Zašto je uzeo takve varijable koje daju ekstremne rezultate?

Znači da smo cijelo vrijeme bili skeptični da bi se takvo predviđanje moglo ostvariti. Radili smo neke svoje modele koji su upućivali na nešto posve drugo. Na kraju se pokazalo da su naše prognoze bile puno bliže stvarnoj situaciji, vjerojatno zato što smo mi koristili realnije podatke.

Trebate uvijek biti pažljivi kad je riječ o modelima. Modeli se ne rade zbog prognoze nego da bi ispitali utjecaj određenih mjera. Ako, poput ovog slučaja, ne znate kakve podatke unijeti u model, morate biti jako oprezni prema rezultatima.

Ne želim pričati o tome tko je bio u pravu, ovo nije natjecanje za neku nagradu. Mi samo želimo učiniti najbolju stvar za javno zdravlje."

Kako Tegnell komentira to što u drugim zapadnoeuropskim zemljama dnevno raste broj zaraženih za tisuće, a u Švedskoj samo par stotina?

"Postoje dva načina da gledamo na to. Jedna je mogućnost da se zaraza ne širi jednako u svim dijelovima Europe i da će to što se sada događa u Britaniji i drugim zemljama doći i kod nas malo kasnije. Drugi je aspekt da smo mi cijelo vrijeme imali iste mjere, nismo uvodili lockdown pa se onda otvarali kao drugi. Mi vjerujemo da smo uspostavili održivu strategiju stavljanja covida pod kontrolu."

Za epidemiju kaže da još nije gotova i da bi bila velika pogreška prerano proglasiti pobjedu. Na pitanje je li Britanija trebala slijediti Švedsku, Tegnell odgovara:

"Nije moje da se uplićem u politike drugih zemalja, ali mislim, da je bila moguća otvorena međunarodna rasprava na samom početku, vjerojatno bi sve bilo puno drukčije i sada bismo svi imali manje problema."