Bitcoin je kriptovaluta koja ima svoje ljubitelje i protivnike širom svijeta. Kritika bitcoina se uglavnom zasniva na diskusijama oko kriminala i ekologije. Međutim, bez obzira na svoje nedostatke, bitcoin je značajan za slobodu i prava ljudi na mnogim mjestima te predstavlja ozbiljnu alternativu starijim i centraliziranim financijskim institucijama.

Prije više od 10 godina u SAD-u se pojavila kriptovaluta pod imenom bitcoin. Još uvijek se ne zna tko je točno bio izumitelj valute. Zna se da je bitcoin stvoren kao slobodarski i decentralizirani odgovor uzrocima financijske krize 2007-2008. Kriza, koja je vremnom postala i globalna, uglavnom je stvorena kroz državnu intervenciju američke vlade, ulogu centralne banke i politička obećanja oko blagostanja koja su bila neostvariva bez stavaranja novog novca i inflacije.

Stvaranjem bitcoina realizirana je ideja da pojedinci mogu koristiti globalnu valutu koja je decentralizirana i koja se zasniva na povjerenju među pojedincima, a ne na političkom vodstvu. To je na primjer omogućilo korisnicima bitcoina da šalju novac direktno, sigurno i bez potrebe da koriste banke i sisteme poput Western Uniona, znači bez transakcija koje koštaju daleko više nego bitcoin transakcije. Budući da je bitcoin od početka stvoren kroz upotrebu blockchain sistema za databazu i transakcije, valuta je u startu imala jedan od najsigurnijih sistema za upotrebu.

Također, upotreba bitcoina je omogućila ljudima da stvaraju nova tržišta (u nekim slučajevima i ilegalna), nove biznise i poslove vezane za poduzetništvo. U praksi se bitcoin često korsiti za trgovinu poput akcija i fondova. Zbog toga se smatra da se Bitcoin i koristi kao "digitalno zlato" za štednju i trgovinu novcem, više nego za svakodnevnu upotrebu.

Bitcoin se koristi na raznim mjestima i za ekonomske interakcije kroz trgovinu robe i usluga, na primjer u nekim restoranima u Tokiju, Londonu i New Yorku postoji mogućnost plaćanja bitcoinom. Drugi primjeri upotrebe bitcoina se mogu vidjeti u Venezueli, gdje je diktatorska ljevičarska vlada godinama provodila jako loše odluke oko ekonomije i gdje bitcoin omogućava ljudima da ostvaruju svoja prava i izbjegnu auktoritarnu politiku rušenja vrijednosti novca.

Što se tiče vrijednosti i ukupnog tržišta, bitcoin je danas vrijedan otprilike oko 635 milijardi dolara i ima preko 100 miljuna korisnika. Zbog svoje popularnosti i medijske pažnje bitcoin je tijekom zadnjih godina primio i dosta kritike od strane političara i struke. Kritika se uglavnom zasniva na dva aspekta - kriminal i ekologija.

Bitcoin se često kritizira da je upotrebi kod organizovanog kriminala, to jest da se koristi na primjer za trgovinu narkoticima. Druga generalna kritika je usmjerena na proces stvaranja valuta, poznat kao "mining" (rudarenje), koji se zasniva na upotrebi velikih količina energije. Prema raznim studijama, bitcoin sistem danas troši više električne energije po kilovatu nego cijele zemlje poput Austrije i Grčke.

No, takva kritika istovremeno ima i svoje promašaje. Na primjer, većina organizovanog kriminala u svijetu se provodi upotrebom papirnih i držanih valuta poput dolara i eura. Kada se radi o utjecaju na klimu i ekologiju, bitcoin ima mogućnosti postati "zeleniji" tako što bi proizvodnja energije za bitcoin operacije vremenom mogla generalno dostići ekološku transformaciju poput solarne enegije. Treba imati na umu da bi takav razvoj ovisio o korisnicima bitcoina koji imaju mogućnosti da se kroz decentraliziranu demokraciju sami dogovore oko budućnosti valute.

Gledano iz liberalnog aspekta, bitcoin predstavlja ono što su klasični liberali poput Friedricha Hayeka i Ludwiga von Misesa zagovarali u svojim tekstovima - da novac i valute mogu biti decentralizirani, slobodni i bez kontrole države i politike. Bitcoin ima svoje probleme, ali njegov dalji razvoj kao i razoj drugih kriptovaluta predstavlja nove korake što se tiče slobode i mirnih međuljudskih odnosa.