Vezani članci:
Ne morate birati stranu u ratu. Možete biti na strani mira
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Koronaši su se brzo prešaltali s epidemiologije na geopolitiku. Ovaj biser opet briljira
Europska unija treba pokazati da je bolja od Rusije
Nađi: ʼHrvatska treba ponuditi radne vize ruskim izbjeglicamaʼ
Prijetvorna briga za građanske slobode u Rusiji otkriva dvostruke kriterije u medijima
Od BiH do Ukrajine, novinari Indexa se u svemu slažu s Plenkovićem
Tko ima bolji diplomatski pristup prema Ukrajini - Plenković ili Milanović?
Zveckanje oružjem, prijetnje ratom: Sve što trebate znati o ukrajinsko-ruskom sukobu
Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji
Najpoznatiji Putinov kritičar piše iz zatvorske ćelije: ʼPostoji mogućnost da me trujuʼ
Slučaj Assange podijelio javnost: Obje strane imaju loše i pogrešne argumente
Što je s državama BRICS-a? Prije 18 godina predviđali su im globalnu prevlast i konkurenciju NATO savezu...
Ruska sigurnosna služba provodi torturu nad lijevim aktivistima: ʼOvo je kao u Staljinovo vrijemeʼ
Srbi bi selili na Zapad, skoro nitko ne želi u prijateljsku Rusiju
Put u državu koju nitko ne priznaje
Aktivizam ili idiotizam?
Srbija je od Amerike dobila šansu kakvu od Rusa neće nikada
Slobodno društvo i brzi rast po Ivanu Pernaru
Red Istanbulske, red aviona, red Putina, red kulturološko-vjerskog rata
Liberali porazili Putinovu stranku na lokalnim izborima u središtu Moskve
Čečenski predsjednik odbacuje optužbe o ubijanju gejeva: 'Kod nas nema takvih'
Ruska TV nudi gejevima kartu za Kaliforniju - u jednom smjeru
Ruski patrijarh poručuje vjernicima: 'Puštajte bradu da ne budete gejevi'
Prosvjedi u Rusiji: Policija uhitila tisuće ljudi, državni mediji ignoriraju
'Ako si protiv NATO intervencija, onda sigurno voliš Putina' - Neće proći
Ruski sud zabranio objavljivanje Putinovih gay slika
Europski parlament proglasio rat Rusiji i slobodi govora
[VIDEO] 'S Rusima imamo zajedničkog neprijatelja, trebamo surađivati'
Rusi se spremaju za nuklearni napad: Je li na pomolu WW3?
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Ekonomske posljedice sankcija protiv Rusije snosit ćemo svi


Piše: Mia Elez
Photo: Sergei Elagin/Dreamstime
17.3.2022.

Ekonomske posljedice sankcija protiv Rusije snosit ćemo svi

Ekonomske posljedice sankcija protiv Rusije snosit ćemo svi


Piše: Mia Elez
Photo: Sergei Elagin/Dreamstime
17.3.2022.

Nakon tenzija koje su u duhu hladnog rata titrale između Rusije i Ukrajine, otpočela je ruska invazija koja je šokirala svijet. Iako nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti rasplet rata, kao ni njegove posljedice, neke su ipak već počele ostavljati traga na rusku, ali i sveukupnu ekonomsku sliku pa bi se o budućnosti financijskog stanja i globalnoj krizi moglo teoretizirati.

Po napadu ruske vojske na susjednu Ukrajinu, kao odgovor su politička vodeća lica Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade najavila izbacivanje pojedinih ruskih banaka iz SWIFT organizacije. SWIFT je vitalna karika u povezivanju svjetskih banaka s više od 11 tisuća globalnih institucija koja je od 1973. godine do danas uspješno osigurala više od jednog trilijuna dolara u neprestanom optjecaju među državama diljem svijeta. Sankcije SWIFT-a nekim ruskim bankama, iako već sada ostavljaju ekonomske posljedice, ipak ne predstavljaju same po sebi kraj za Rusiju.

Odluka o izbacivanju iz vodećeg sustava za međunarodne transakcije rezultirala je obustavom globalnih novčanih prijenosa te je ograničila uvoz i izvoz brojnih, za zapad neophodnih, ruskih proizvoda i vice versa. Unatoč tome, izbacivanjem iz SWIFT-a transakcije Rusiji neće biti nemoguće, već znatno otežane i popraćene primjetno većim troškovima.

S obzirom na rastuće geopolitičke tenzije, Rusija je donekle predvidjela te se pripremila na sličan scenarij poput spomenutih sankcija. Centralna banka je tako odlučila umanjiti svoju izloženost američkom dolaru te se prvi put u modernoj ruskoj povijesti opskrbila s više vrijednosti u zlatu nego u USD. Pokrenuta je, također, inačica SWIFT-a, zvana SPFS koja dosada, u usporedbi sa SWIFT-ovih više od 11 tisuća institucija, broji oko njih 400. Ruska vlada je također započela pregovore i s Kinom o pridruživanju njihovom financijskom sustavu CIPS, zbog čega bi se dalo zaključiti da je za Rusiju u okviru spomenutih sankcija ostavljen prostor za pronalaskom alternativnih metoda transakcija.

Neke druge mjere, ipak, povlače za sobom mnogo opasnije posljedice ne samo za rusku, već globalnu ekonomsku sliku, poput onih Centralnoj banci. Uz odluku SWIFT-a, zapad je zabranio transakcije s Ruskom centralnom bankom u dolaru, euru, funti i jenu. Cilj ovakve odluke je, jasno, slabljenje rublje i posljedično kažnjavanje ruskih državljana znatnim smanjivanjem financijske sigurnosti. Rubalj je od početka 2022. godine izgubio gotovo 50 posto vrijednosti u odnosu prema dolaru, s ubrzanim trendom pada od napada na Ukrajinu, a sada je Rusija zabranila svojim državljanima kupnju stranih valuta. Izbacivanje Ruske centralne banke sa scene globalne ekonomije, naravno, ne može proći bez posljedica, a negativne učinke osjećaju ne samo Rusi - među kojima su brojni protestirali protiv agresije na susjednu Ukrajinu - već i čitava Europa, ali i svijet. Sada izolirani, kažnjeni Rusi vape za čvrstom i stabilnom valutom, a u valu masovne panike uzrokovane razorenom lokalnom ekonomijom ljudi hrle na bankomate te u dugim redovi ma nastoje izvući svoje ušteđevine u stranim valutama kako bi donekle zaštitili kupovnu moć.

Već pogođen visokom inflacijom, obični čovjek - kako to uvijek i biva - strahuje od daljnjih porasta cijena dok svjedoči rastu kamata koje su sada više nego udvostručene kao rezultat nastojanja Centralne banke da pokuša očuvati i poduprijeti domaću valutu.

Posljedično, pojedini analitičari očekuju da će RUB/USD nastaviti padati te da će država doživjeti bankrot, što Centralna banka i ministarstvo financija nisu htjeli prokomentirati, dok komercijalne banke istovremeno nude kamatu od 21 posto na štednju, čime se kod Rusa neuspješno nastoji povratiti povjerenje u valutu. Kao odgovor na sankcije zapada,

Rusija je zatvorila zračni prostor za zrakoplovne tvrtke iz Europske unije i niz drugih zemalja, čime su još jednom kažnjeni njihovi državljani, kojima su mogućnosti za napuštanjem zemlje ograničene zbog iznimnog porasta cijena karata.

Sami sebe su ovakvim sankcijama, pak, kaznili i Europska unija i čitavi zapad. EU je najveći izvoznik robe i usluga na svijetu te je ujedno najveće izvozno tržište za osamdesetak zemalja. Njezini najvažniji trgovinski partneri u trgovini robom su Kina, SAD te Ujedinjeno Kraljevstvo nakon Brexita, a slijede po važnosti Švicarska, Rusija, Turska i ostale. Prema Europskoj komisiji, Rusija je dakle jedan od najvećih ekonomskih partnera unije koji opremljuje zapad strojevima, transportacijskom opremom, energentima i raznim proizvodnim dobrima. Spomenute sankcije već sada ostavljaju trag na ukupnoj europskoj ekonomiji, možda ponajviše Njemačkoj koja se opskrbljuje energijom iz Rusije.

Od 2016. godine Ruska Federacija se pozicionirala kao najveći izvoznik žita, kada je s 25 milijuna tona izvezene pšenice pretekla Ameriku, Kanadu i danas ratom razorenu Ukrajinu - žitnicu Europe - dok pšenicu izvozi u 70 država svijeta, ponajviše u zemlje s kojima njeguje tradicionalne prijateljske odnose. U posljednjih nekoliko godina nalazi se u prvih deset zemalja izvoznica i ostalih žitarica, dok je u razdoblju od 2017. do 2020. zauzela vodeću poziciju u svijetu, kontrolirajući 20 posto globalnog izvoza. Cijene žita, koje su već prošle godine zbog razornih pandemijskih restrikcija porasle za 31 posto u odnosu na 2020., sada vrtoglavo nastavljaju rasti. Među prvima se zabrinula oprezna Mađarska, koja je svjesna krize odlučila u potpunosti ograničiti izvoz pšenice, raži, ječma, zobi, soje, suncokretovih sjemenki te kukuruza, u čijem je izvozu za prehranu životinja vodeća, što će zasigurno oštetiti europskog stočara i kupca.

Rapidno rastu i cijene goriva, bez kojeg je ograničena transportacija, kao i tvornička proizvodnja i time, uz žito, rizici dodatno premašuju granice Europe te bi mogli utjecati i na SAD, kao i ostatak svijeta. Sjedinjene Američke Države, koje su na čelu globalne ekonomije još od 1971. zahvaljujući statusu “petrodolara” - ključnoj valuti u kojoj se isključivo prodaje gorivo - sada riskiraju gubljenje istoga. S obzirom na sankcije, ali i činjenicu da je Ruska Federacija treći najveći izvoznik nafte, ozbiljan problem bi nastao za SAD kada bi Rusija, kao važna karika u lancu, sada naftu počela prodavati u nečemu drugom osim dolara, primjerice zlatu. Zasad takav scenarij nije zaživio,, no možda je ovim mjerama put ka takvim globalnim promjenama utaban te bi se mogao jednom ostvariti. JP Morgan, jedna od vodećih investicijskih banaka, kao i ostale tvrtke s Wall Streeta s razlogom su savjetovale američku vladu na promjenu i pronalazak prikladnijih sankcija Rusiji, ukazujući na tragične posljedice po dolar, ali i prethodno opisanu sliku globalne ekonomije uništene nizom negativnih trendova, čime bi svrhovitost kažnjavanja Rusije zbog invazije na Ukrajinu bila u potpunosti zasjenjena ekonomskim samoubojstvom zapada.

Crno zlato, kao i ostali energenti kojima se opskrbljuje europski kontinent, nešto su bez čega Europa u ovom trenutku ne bi mogla preživjeti, prema njemačkom kancelaru Olafu Scholtzu. Iako otprilike 40 posto prirodnog plina i četvrtina nafte koji se koriste u Europi dolaze iz Rusije, SAD i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski traže da Bruxelles uvede sankcije barem na uvoz nafte. S time se slažu ponajviše baltičke zemlje, izravno izložene ruskoj prijetnji. S druge strane, brojne države opravdano strahuju od rasta cijene energenata, zbog čega je EU dosada izbjegla razgovore o takvim sankcijama te se pokušava okrenuti što brže od tranzicije s energetske ovisnosti o Rusiji u vidu pronalaska alternativnih dobavljača i rada na održivim izvorima energije.

Da je ruska agresija pogubna i strašna za Ukrajince koji se suočavaju s teškim ratnim stanjem, suvišno je naglašavati, a negativni odjek je ostavila i mnogo dalje od tog dijela bivšeg SSSR-a. Žrtve su, kao i uvijek, u ovoj čitavoj priči obični mali ljudi koji snose već realizirane - i dodatne potencijalne - posljedice u vidu značajnog porasta cijena i niza izazova koje za sobom povlači, već i u nedavnom predratnom dobu, primjetna inflacija.

U jeku šireg rata između istoka i zapada, pitanje je dolazi li konkurentnim sistemima za međunarodne transakcije do promjene statusa dolara i podjele unipolarnog poretka na jedan za pristaše SAD-a i zapada, drugi za države koje to nisu, a možda i neki treći, decentralizirani koji se neće moći sankcionirati. U budućnosti je tako moguće zamisliti scenarij u kojem bi jednom novo udruženje moglo napasti SAD i zapad sličnim ekonomskim oružjem poput trenutnog kojim SAD ograničava Rusku Federaciju. To bi, uz potencijalnu prodaju nafte u nečemu drugom poput zlata, moglo dovesti do drastičnog pada USD-a, što bi - uzevši u obzir geopolitički status valute - ostavilo katastrofalne posljedice na svjetsku ekonomiju.

Situacija u kojoj se sada nalaze Ukrajinci je neizmjerno tužna te prije svega bespotrebna i za osudu. Da su donesene sankcije Rusiji, ipak, primarno štetne, potvrđuje posljedični udar na ekonomiju ostalih europskih zemalja koje se suočavaju s porastom cijena osnovnih, za život nužnih proizvoda. Pritom ni u jednoj od zemalja pogođenih sankcijama ne pate, jasno, oni koji su ih proglasili. Rat je uvijek neopravdan, razoran i nehuman te je na ruski napad na Ukrajinu nužno reagirati.

Možemo li, međutim, reći da smo u dosadašnjim predloženim i aktualnim metodama kažnjavanja agresora pronašli prikladno rješenje? U duhu povijesno odbačene legende o izjavi Marije Antoanete “neka jedu kolače” narodu gladnome kruha, Bruxelles je neironično savjetovao Europljanima da i sami pridonesu sankcioniranju Vladimira Putina vrlo jednostavnom žrtvom - smanjenim grijanjem u ovim zimskim danima. Iz te veoma empatične preporuke jasno je tko zbiljski (ne)voljno sankcionira Rusiju i po kojoj cijeni, dok ostaje pitanje što bi bilo kada država ne bi imala monopol nad novcem, kao ni sredstva za financiranje ratnih strahota s kojima se nijedan zdravi pojedinac ne slaže.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autorici

MIA ELEZ
Mia Elez je profesorica povijesti i hrvatskog jezika. Zaljubljena je u pisanje, glazbu, film, poeziju i prozu, znanstvenu fantastiku, povijest i filozofiju. U slobodno vrijeme kritizira, teoretizira i postavlja dodatna pitanja.
Više od iste autorice
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.