Vezani članci:
Postoji dobar razlog zašto Hrvati nemaju povjerenja u svoju nacionalnu valutu
Zašto se Hrvati boje jugoslavenske zastave - pitaju se jugoslavenski novinari
Brisanje Jugoslavije iz kolektivnog sjećanja
Čemu tolika frka zbog jugoslavenske zastave?
Pogledajte kako je izgledao taj slavni rast Jugoslavije 1950-1990. u usporedbi s drugim državama
Stopa samoubojstava u Hrvatskoj od 1985. prepolovljena
Srbija još uvijek plaća Titove dugove i otplaćivat će ih sljedeće 22 godine
Koja je bivša republika najviše izgubila raspadom Jugoslavije?
Trst je naš!
Hrvatska je zemlja lažnih invalida, to smo naslijedili od Jugoslavije
Što se stvarno promijenilo? Pročitajte ovaj politički pamflet objavljen 1983.
[VIDEO] U Jugoslaviji nije bilo sirotinje, kažete? Pogledajte ove dokumentarce pa razmislite opet
Svi mitovi o gospodarstvu Jugoslavije
Dragi drugovi iz Telegrama, ʼStojadinʼ nikada nije bio ʼeuropski automobil godineʼ...
Cazinska buna 1950.: Kolektivizacija sela u Jugoslaviji naišla na oružani otpor
Jugoslavija je imala najhumaniji socijalizam u povijesti čovječanstva. I zato još uvijek plaćamo visoku cijenu
Što je Kolinda rekla krivo o Jugoslaviji?
Uljanik - ne samo financijska, nego i moralna rupa
Sloboda Jugoslavenima!
Tko plaća političarima put u Rusiju? Pitajte Klasića!
Jesu li Srbi u SR Hrvatskoj bili privilegirani?
Na današnji dan 1980. umro je najveći likvidator komunista s ovih prostora
Mitovi o Jugoslaviji
New York Times 1986.: Jugoslavija nakon Tita
Hrvatski desničari su pravi jugokomunjare
Mnogi zaboravljaju kako je bilo kad je država zatvarala ljude zbog krive riječi
Mit o zlatnim osamdesetima
Nije susjed kriv što je krava crkla
Pet razloga zašto nam je bilo dobro u Jugoslaviji
Tablice koje govore puno: Koliko je SFRJ bila napredna u odnosu na svijet?
Novo na Liberalu:
Mises: Za inovacije je potrebna ekonomska sloboda
Elon Musk i sloboda govora
Američki birači vole kapitalizam više nego Trumpa, Harris i Taylor Swift
Čovjek koji ništa ne zna
Pitanja na koja Milanović ne želi odgovoriti
Hajdaš Dončić i Paunović su obojica fejk, glumci i pozeri
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde
Thomas Sowell: Zašto sam odbacio marksizam
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Kakva je bila špica sezone: U srpnju i kolovozu 92.000 domaćih turista više nego lani
Država je u ratu s obiteljskim smještajem. Ispaštat će domaći turisti
Kako su Ćimić i Index pokušali kreirati 'aferu' tamo gdje je nema
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Pearl Jam i svrha cijene u tržišnoj ekonomiji
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Nezavisna zastupnica razmontirala Tomaševića u ZG skupštini. Pogledajte video
Potpišite peticiju protiv 'Bit će krvi' zakona o maltretiranju vlasnika stanova
Zašto se Hrvati boje jugoslavenske zastave - pitaju se jugoslavenski novinari
Proslavljenom biologu Facebook obrisao profil jer je napisao da muškarac ne bi trebao boksati sa ženama
Plenkovićev portal u ksenofobnom ispadu napao turiste, pridružio mu se i Index
Pobjednici i gubitnici
Tko je u Hrvatskoj proširio dezinformacije o alžirskoj boksačici? Mojmira Pastorčić
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće

WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu


Piše: Steve H. Hanke
Izvor: Mises.org
Photo: AP/Youtube
15.9.2024.

WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu

WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu


Piše: Steve H. Hanke
Izvor: Mises.org
Photo: AP/Youtube
15.9.2024.

Steve H. Hanke je profesor primijenjene ekonomije i osnivač Instituta za primijenjenu ekonomiju na Sveučilištu Johns Hopkins u Baltimoreu. Suradnik je na još mnogim institutima diljem SAD-a i svijeta. Bio je član ekonomskog savjeta predsjednika Reagana početkom 1980-ih, a 1990-ih je savjetovao vlade diljem istočne Europe tijekom tranzicije iz socijalističkog sistema u tržišnu ekonomiju. Autor je više knjiga, a posebno je specijaliziran za razumijevanje hiperinflacije.

U članku koji je Wall Street Journal objavio 1999. godine Hanke je objasnio kako je jugoslavensko vodstvo uništilo vlastitu ekonomiju i valutu. Članak je djelomično prenijet na stranicama Misesovog instituta.

Godine 1945. Jugoslavija je primljena kao čarter članica Međunarodnog monetarnog fonda. Do 16. prosinca 1992., kada je Jugoslavija bez ceremonije dobila nogu od strane MMF-a, lukavi momci u Beogradu napravili su budale od nespretnih birokrata u Washingtonu. Možda to objašnjava zašto je fantastična priča o jugoslavenskom monetarnom nestašluku ostala neispričana.

Jugoslavija je brzo krenula u utrku s MMF-om. Do sredine 1950-ih stvorila je najsloženiji sustav višestrukih tečajeva na svijetu. Ta postavka Rubea Goldberga nametnula je oko 200 tečajeva za različite proizvode kojima se trguje i upravljana je prema licenciranom sustavu trgovanja. Uz obilje MMF-ovih savjeta, nadzora i kredita, stvari su se pogoršale. Od 1971. do 1991., godine kada se Jugoslavija raspala, njezina godišnja stopa inflacije bila je 76%; jedino su Zair i Brazil imali veću inflaciju.

Pokazalo se da je sve to samo predjelo. Glavno jelo pripremio je Slobodan Milošević. Prva od njegovih brojnih monetarnih smicalica otkrivena je 7. siječnja 1991. Tada je jugoslavenska vlada Ante Markovića otkrila da je 28. prosinca 1990. Skupština Srbije pod kontrolom Miloševića tajno naredila Narodnoj banci Srbije (regionalnoj središnjoj banci) da izda oko 1,4 milijarde dolara kredita prijateljima gospodina Miloševića. Ta nezakonita pljačka iznosila je više od polovice cjelokupnog novog novca koji je Narodna banka Jugoslavije planirala emitirati 1991. Pljačka je sabotirala klimave planove Markovićeve vlade za gospodarske reforme i očvrsnula odlučnost čelnika u Hrvatskoj i Sloveniji da se odvoje od Beograda.

Bez Hrvata i Slovenaca, g. Milošević se osvetnički okrenuo protiv vlastitog naroda. Počevši od siječnja 1992., ono što je ostalo od Jugoslavije pretrpjelo je drugu najvišu i drugu najdužu hiperinflaciju u svjetskoj povijesti. Vrhunac je dosegla u siječnju 1994., kada je službena mjesečna stopa inflacije iznosila 313 milijuna posto. Samo je Mađarska, u srpnju 1946., ikada zabilježila višu mjesečnu stopu. Jugoslavenska hiperinflacija trajala je 24 mjeseca, samo dva mjeseca kraće od sovjetske hiperinflacije početkom 1920-ih. Jugoslavenska hiperinflacija bila je daleko opasnija od slavne hiperinflacije 1922-23. u Weimarskoj Njemačkoj.

Rezultati su bili poražavajući. Mnogo prije nego što je NATO napao Jugoslaviju, monetarno ludilo g. Miloševića uništilo je ekonomiju. Uništite gospodarstvo, a zatim započnite rat: to je stari trik za očuvanje moći.

Tijekom 24-mjesečnog razdoblja hiperinflacije, dohodak po glavi stanovnika pao je za više od 50%. Obični ljudi bili su prisiljeni iscrpiti svoju deviznu štednju. Nisu si mogli priuštiti kupnju hrane na slobodnom tržištu; spasili su se od gladovanja čekajući u dugim redovima u državnim trgovinama za neredovito opskrbljene obroke namirnica niske kvalitete ili oslanjajući se na rođake koji su živjeli na selu. Dugo su bile zatvorene sve beogradske benzinske postaje, osim jedne koja je opsluživala strance i osoblje veleposlanstava. Ljudi su također provodili neumjerenu količinu vremena na crnim burzama deviza, gdje su mijenjali ogromne hrpe gotovo bezvrijednih dinara za jednu jedinu njemačku marku ili novčanicu američkog dolara.

Ništa ne govori ovu užasnu priču bolje od razornih devalvacija koje su opetovano desetkovale dinar. Od 1991. godine dinar je službeno devalviran 18 puta, a s te obračunske jedinice odrezane su 22 nule. Pet devalvacija 1992. bilo je previše čak i za MMF, koji je Beogradu pokazao vrata ubrzo nakon studene devalvacije od 73,3 posto.

U svakom od protekla tri vrhunska mjeseca hiperinflacije dinar je potpuno gubio na vrijednosti, uz mjesečne devalvacije veće od 99,99 posto. U prosincu 1993. već se nazirao kraj. Tvornica novca u Topčideru radila je punim kapacitetom, proizvodivši 900.000 novčanica mjesečno, ali one su bile bezvrijedne prije nego što se tinta osušila. Dana 23. prosinca iz tiska su izašle novčanice od 500 milijardi dinara, a tiskane su vrijedile 4,15 njemačkih maraka. Ali do trenutka kad su ih mogli strpati u platne pakete, jedva da su bile vrijedne sitniša.

Dinar je redenominiran 29. prosinca; devet nula odsječeno je u trećoj denominaciji od srpnja 1992. Konačno, fizički kapacitet tvornice počeo je ograničavati inflaciju. Vlasti nisu mogle isprintati dovoljno gotovine da bi pratile pad vrijednosti novčanica. Dana 6. siječnja 1994. dinar je službeno propao. Vlada je proglasila njemačku marku zakonitim sredstvom plaćanja za plaćanje svih financijskih transakcija, uključujući poreze.

Lažni superdinarski sustav doista je okončao hiperinflaciju. Mjesečna inflacija pala je s 312 milijuna posto u siječnju na samo 2.143 posto u veljači, te na negativnih 6,2 posto u ožujku. Ali do kraja 1995. nedostatke u lažnom sustavu valutnog odbora svi su mogli vidjeti. Mjereno prema dolaru, superdinar je devalvirao za 62,6% 26. studenog i za 57,9% u travnju 1998. Dinar danas na crnom tržištu kotira za manje od polovine svoje službene vrijednosti od 6 dinara za jednu njemačku marku.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.