Pokušavam se sjetiti je li SDP ikada bio u ovako lošem stanju, toliko lošem da svojim postojanjem pomaže HDZ-u ostati čvrsto na vlasti. Trenutno vodstvo je toliko loše da bi stranka bolje prolazila bez ikakvog vodstva, frakcijske borbe unutar stranke sasvim narušavaju bilo kakvu šansu za oporavak rejtinga, strašno je potkapacitirana kadrovima, idejno egzistira kao socijaldemokratska stranka 19., a ne 21. stoljeća.

Milanović je bio ta snaga koja je SDP pokušala okrenuti iz jedne zastarjele stranke u modernu stranku socijaldemokracije, a Bernardić se pojavio kao osoba koja će vratiti SDP u prošlost, u dane ponosa i slave, dane „prave“ socijaldemokracije. Pogledamo li što je govorio prije izbora za predsjednika stranke, onda vidimo da se radi o ljevičaru „starog kova“, bliže Komadini i riječkom tipu ljevice nego Milanoviću.

Jedan od ljudi iz vodstva stranke koji ruši Bernardića je i Mirando Mrsić, bivši ministar rada i mirovinskog sustava u vladi Zorana Milanovića.

Veliki socijalni strateg SDP-a se na Facebooku oglasio o pitanju nejednakosti i odmah pokazao zbog čega je SDP u stanju kakvom je, zašto nema nikakve budućnosti i zašto će izgubiti i sljedeće izbore za EU parlament, predsjedničke i parlamentarne izbore. Strašna je stvar kada shvatite da jedan ministar rada i mirovinskog sustava i to iz redova ljevice ne zna interpretirati glavni statistički pokazatelj nejednakosti među stanovništvom. Ako je Mirando među glavnim kadrovima SDP-a, onda nema nikakve nade za povratak te stranke. Blago HDZ-u na ovakvoj oporbi, ovakav SDP HDZ-u nije oporba nego im pomaže.

Kako je za efikasnu demokraciju jako bitna jaka oporba, treba napraviti sve da se takva oporba stvori, i mi na Liberal.hr namjeravamo u ime održavanja efikasnosti demokracije pomagati SDP-u u određenim pitanjima, čisto zbog toga da se manje sramote i prestanu pomagati HDZ-u. Kako nemaju znanja, mi im nudimo svoje znanje. Želimo im pomoći uspostaviti stranku moderne socijaldemokracije 21. stoljeća. Ali prije toga treba ih obrazovati o osnovnim pojmovima, pa ću tako objasniti gospodinu Mrsiću što je GINI koeficijent.

GINI koeficijent je mjera statističke disperzije koja mjeri distribuciju dohotka ili bogatstva među stanovništvom jedne zemlje. Što je GINI koeficijent bliži nuli, to znači da je nejednakost manja, a što je bliži broju jedan, to je nejednakost veća. Nula predstavlja društvo u kojem svi imaju sasvim jednaki dohodak ili bogatstvo, a 1 društvo u kojem samo jedna osoba ima sav dohodak ili bogatstvo, a svi ostali ništa. Naravno, to su hipotetske situacije, a GINI koeficijent se u OECD zemljama kreće od 0,24 do 0,49.

GINI koeficijent je najčešće matematički baziran na Lorenzovoj krivulji, koja pokazuje postotak ukupnog dohotka stanovništva (os Y) koja je kumulativno zarađena od strane donjeg postotka stanovništva. To znači da bi kod apsolutne jednakosti krivulja bila savršeno ravna pod 45 stupnjeva, tj. 1%  stanovništva bi ostvarivalo 1% dohotka, 50% bi ostvarivalo 50% ukupnog dohotka, 90% stanovništva 90% dohotka itd. To predstavlja savršenu dohodovnu jednakost, tj. svakih 1% stanovništva ostvaruje 1% ukupnog dohotka. Lorenzova krivulja je ona krivulja koja prikazuje stvarnu distribuciju dohotka prema udjelu u kumulativnom stanovništvu, tj. koliki udio dohotka stvarno ostvaruje 1% stanovništva, koliki udio ostvaruje 50% stanovništva itd. Što je Lorenzova krivulja bliža savršenoj krivulji od 45 stupnjeva, to je nejednakost dohotka manja, a što je udaljenija, nejednakost je veća. GINI koeficijent se može smatrati odnosom između područja koje se nalazi između Lorenzove krivulje - krivulje savršene jednakosti od 45 stupnjeva (A polje) i ukupnog polja ispod linije savršene jednakosti od 45 stupnjeva (A polje + B polje).



Sad dolazimo do dijela gdje g. Mrsić iznosi neistine, a to je da se Hrvatska po „razini nejednakosti i kvaliteti života“ svrstava pri dnu ljestvice zemalja EU. Prvo, nije jasno kako je povezao razinu nejednakosti i kvalitetu života (poveznica postoji, ali nije elaborirano kako je došao do toga) i drugo, točna informacija je da u Hrvatskoj Gini koeficijent nejednakosti dohotka 29,8 dok je EU prosjek 30,7. Dakle, Hrvatska je po nejednakosti dohotka ispod prosjeka EU28.

Nadalje, u svijetu i EU srednja klasa raste, a iznimke tog pravila u EU su Rumunjska, Hrvatska i Mađarska. Ali u Hrvatskoj i Rumunjskoj je razlog taj što je dio srednje klase završio u višem dohodovnom razredu, jedino je u Mađarskoj zamjetno opadanje srednje klase zbog toga što se premjestila u siromašniji dohodovni razred. Odakle je g. Mrsić dobio svoje podatke nije baš jasno, ali sigurno nije službena statistika Eurostata.

Ipak u naletu nesvjesnog blebetanja o stvarima koje ne razumije, sasvim slučajno je rekao istinu da GINI koeficijent i Human Development indeks (koji mjeri kvalitetu života) koreliraju. To je sasvim jasno jer što je društvo razvijenije, bogatije, što su ekonomske slobode veće, tržišta slobodnija, to je nejednakost manja. Zemlje s najmanjom nejednakosti su upravo razvijene kapitalističke zemlje zapadne Europe, Kanada, Australija i Japan.

Usporedimo li Human Development Index (Slika 2.) s Indeksom ekonomske slobode (Slika 3.), jasno možemo reći da više ekonomskih sloboda znači bolje životne uvjete. To moderni socijaldemokrati, np. oni u Skandinaviji, razumiju. Naša ljevica još živi u 19. stoljeću i bavi se pitanjima sukoba rada i kapitala dok moderna ljevica razumije da kapital nadopunjuje i povećava vrijednost rada.




Nije samo sramotno to što gospodin Mrsić širi neistine, nego što očito i ne razumije ono o čemu govori. Kao nekadašnji ministar u ministarstvu koje je vezano s temama nejednakosti, i kao jedan od glavnih članova socijaldemokratske stranke kojoj bi u fokusu političkog diskursa trebala biti nejednakost, on je obavezan znati što je GINI koeficijent, što znači i kako se kreće kroz povijest.


Klikni na sliku za uvećani pregled

Smjer kojim je SDP krenuo pogoduje najviše HDZ-u, koji je mogao samo poželjeti ovakvu oporbu. Ako se SDP ne krene prema socijaldemokraciji budućnosti, onda zaslužuje da ga se odbaci u ropotarnicu povijesti.