Znate li koja je zemlja napravila najmanji ekonomski napredak u svijetu tijekom posljednjih 130 godina? Argentina. Još 1920-ih to je bila jedna od najbogatijih zemalja svijeta (po stanovniku) da bi danas bila među siromašnijima, znatno siromašnija i od Hrvatske.

Da spomenemo neke konkretne brojke, od 1880. do 2010. godine BDP per capita Argentine porastao je za 6.670 američkih dolara ili 187 posto. Za usporedbu, BDP per capita SAD-a je u istom periodu porastao za 26.987 dolara ili 770 posto. Argentina je provela više od 100 godina stagnirajući.

Najviše je na to utjecala ideologija peronizma. To je argentinska verzija socijalne pravde. Peronizam se naziva "trećim putem" jer odbacuje i komunizam i slobodno tržište, a preferira korporatizam (povezanost države i privatnih poduzetnika). Sastoji se od tri glavna dijela: socijalna pravda, ekonomska neovisnost (protekcionizam) i politička suverenost. Peronizam su na političku scenu doveli predsjednik Juan Domingo Peron i njegova druga supruga Eva Peron godine 1946.

Otad peronisti vladaju Argentinom. Samo u kratkim periodima neke su druge stranke osvojile vlast, ali ubrzo nakon njih vratili su se peronisti. To se dogodilo prošlog vikenda kad je u drugom krugu predsjedničkih izbora pobijedio kandidat ljevice, peronist Alberto Fernandez. Njegova zamjenica je bivša predsjednica Cristina Kitchner koja je upravljala državom dva mandata, od 2007. do 2015. godine.

Nakon niza korupcijskih skandala Argentinci su 2015. dali priliku kandidatu desnog centra Mauriciju Macriju, klasičnom liberalu koji je došao iz Svjetske banke s namjerom da sredi ekonomsku i financijsku situaciju u kojoj se zemlja našla.

Macri je imao velike planove, ali nije ih mogao provesti u djelo. Izostala je i volja kompletne administracije. Reforme koje je provodio nisu bile dovoljno snažne ni brze, bojao se reakcije društva. Zbog toga su izostala očekivana strana ulaganja. Ulagače nije uspio uvjeriti da je Argentina stabilna država i da će se njihova ulaganja isplatiti. To je rezultiralo produbljavanjem financijske krize i novim vanjskim zaduživanjem za koje je trebalo tiskati puno pesosa.



Tiskanje puno pesosa proizvelo je hiperinflaciju koja sada iznosi visokih 36 posto na godišnjoj razini. Dodajmo tome i visoku nezaposlenost. Macri nije imao šanse na ovogodišnjim izborima.

Vratili su se peronisti, a s njima i populizam koji je doveo Argentinu upravo tu gdje je. Već nakon Fernandezove relativne pobjede u prvom krugu pesos je pao za 15 posto. Burza reagira negativno na povratak peronista. Može se očekivati ponovno zatvaranje tržišta. Znate kako socijalisti odgovaraju na krizu? Oni je udvostruče.

Macri bi možda i napravio neke promjene da je dobio drugu šansu, ali biračko tijelo očito nije imalo strpljenja. Ovako, Argentina je na najboljem putu za propast, točno onom na kojem se Venezuela nalazila početkom ovog stoljeća.