Švicarci su danas glasali na referendumu gdje su odlučivali o dva zanimljiva pitanja. Prvo je prijedlog Mladih socijalista - što je zapravo mladež SP-a, druge najjače političke stranke u zemlji - o uvođenju poreza na bogatstvo na nacionalnoj razini. Drugi je prijedlog bio da se uz vojnu obavezu uvede i civilna, da u to budu uključeni svi mladi ljudi oba spola, i da mogu izabrati hoće li služiti civilni ili vojni rok.

Oba su prijedloga Švicarci glatko odbili, ali sad se želim usredotočiti na prvi prijedlog - onaj o oporezivanju bogatih.

Po tom prijedlogu, savezna vlada bi oporezivala stopom od 50 posto imovinu i prijenose veće od 50 milijuna švicarskih franaka, uključujući nasljedstvo. Taj bi se novac koristio za "borbu protiv klimatskih promjena".

Konzervativno-liberalna vlada u Bernu je pozvala glasače da glasaju protiv jer bi takva politika mogla otjerati najbogatije ljude iz Švicarske, što bi u konačnici smanjilo i ukupne prihode od poreza. Liberalna stranka FDP, koja je treća najjača politička snaga u zemlji, također je pozvala svoje glasače da glasaju protiv, ističući kako bi taj porez, osim kažnjavanja i protjerivanja uspješnih, imao negativan utjecaj i na nasljeđivanje malih biznisa.

Prijedlog su podržali Socijalisti i Zeleni.

Prema prvim projekcijama, prijedlog Mladih socijalista je odbijen sa 79 posto glasova PROTIV.

Johanna Gapani, parlamentarna zastupnica iz FDP-a, komentirala je ovakav rezultat riječima: "Stanovništvo je ispravno shvatilo da uzimanje 50% od nasljedstva ne bi bio porez nego državna otimačina". S druge strane Clarence Chollet, zastupnica iz redova Zelenih, rekla je da je to "loša vijest za borbu protiv klimatskih promjena".

Skoro četiri petine Švicaraca je protiv oporezivanja bogatih. U isto vrijeme, prema anketi na portalu Index, čak 70 posto Hrvata bi bilo ZA.

To nam pokazuje (još jednom) koliki je udio ekonomski nepismenih građana u ovoj zemlji, ali i ogroman jaz u mentalitetu između Hrvata i Švicaraca. Hrvate pokreće prijezir prema bogatima, odnosno zavist; Švicarce pokreće nada da će i oni jednom stvoriti nešto pa ne bi htjeli da im to država otme. To su dva suprotstavljena svjetonazora odnosno pogleda prvo na sebe, a onda i društvo.

Hrvatima će stoga biti neshvatljivo da su Švicarci gotovo jednako odlučno odbili i prijedlog o uvođenju minimalca (i to je trebao biti najviši minimalac u svijetu), i prijedlog o zajamčenom dohotku za sve, i prijedlog o produženju obaveznog godišnjeg odmora. Hrvati će se pitati kako to, jesu li Švicarci tako glupi?

Ne, Švicarci nisu glupi. Švicarci su pametni i misle na budućnost. Znaju da država ne može stvoriti novac niotkud, ona ga mora odnekud uzeti. Od koga će ga uzeti, ako ne od svojih građana? Dakle, država ne može biti rješenje. Izlaz iz bilo čije loše financijske situacije je u boljim prilikama i marljivom radu, a ne u redistribuciji bogatstva ili državnim poklonima koji su uvijek na račun drugih ljudi.

Jedna bitna lekcija koju bi Hrvati trebali naučiti od Švicaraca: društvo ne može prosperirati ako će kažnjavati uspjeh.