Liberal.hr
Liberal.hr
Okrutna istina: Hrvatska premalo ulaže u obranu i previše troši na školstvo

Okrutna istina: Hrvatska premalo ulaže u obranu i previše troši na školstvo

Piše: Mario Nakić
Foto: Magnific
20.11.2026.
Okrutna istina: Hrvatska premalo ulaže u obranu i previše troši na školstvo

Okrutna istina: Hrvatska premalo ulaže u obranu i previše troši na školstvo

Piše: Mario Nakić
Foto: Magnific
20.11.2026.

Ovih dana slušamo sa svih strana kako se u Hrvatskoj provodi "militarizacija" i kako Hrvatska treba "manje trošiti za obranu". Index je intervjuirao nekog klinca koji kaže da se "boji" jer država "previše troši za obranu".

Te priče ponavljaju novinari i političari u Saboru i izvan njega. Zato treba provjeriti konkretne brojke i vidjeti gdje točno stojimo.

Što kažu brojke?

Hrvatska je lani za obranu potrošila 2,03 posto BDP-a, što je ispod prosjeka Europske unije (2,2 posto). Za usporedbu, Poljska je potrošila 4,48 posto, Estonija 3,38 posto, Švedska 2,5 posto, a Njemačka 2,3 posto.

Uvjet NATO-a je najmanje 3 posto. Hrvatska to ne poštuje. To je bitno, jer ugovore i dogovore sa saveznicima treba poštivati. To što isti uvjet ne poštuje ni većina drugih članica u Europi, nije izgovor. Ako mi ne poštujemo dogovor, kako možemo očekivati da će oni ispoštovati svoj dio dogovora ako Hrvatska bude napadnuta?

Drugi razlog zašto Republika Hrvatska treba povećati izdvajanje za obranu je geografski položaj. Živimo na Balkanu, graničimo s nekim susjedima kojima ne treba puno da pokrenu novi osvajački rat. Nije bilo davno kad su to već pokušali.

A pokušali su najviše zato što Hrvatska nije bila naoružana ni spremna.

Naoružanje je jamstvo mira

Hrvatska je u takvom okruženju da je naše naoružanje najbolje jamstvo mira i dobrosusjedskih odnosa. Srbija je u međuvremenu povećala svoju borbenu spremnost višestruko. Rusija već pet 4 godine napada Ukrajinu i prijeti ostatku Europe.

Moraš biti totalno neinformiran ili zlonamjeran ako tražiš razoružanje Hrvatske u takvoj situaciji. Hrvatska treba ulagati više, brže i efikasnije u svoju borbenu spremnost. Ne zato da bi "zveckala oružjem", već da bi ostala sigurna.

Jesam li ja sretan što je tako? Ne. Bih li i ja volio da nam oružje ne treba? Naravno. Bilo bi idealno da ga uopće nema. Ali ima ga i ako će se jedna zemlja razoružati, već će se naći druga koja će to iskoristiti.

Novije generacije ne znaju kakvo je to beznađe kad je narod napadnut, a nema se čime braniti. Mi malo stariji to smo iskusili i ne, hvala - ne bismo opet.

Obavezni vojni rok

Kad pričaju o "militarizaciji", očito ne znaju što to znači. Militarizacija školstva i društva je ono što smo imali u bivšoj državi. To je kad vam u prvom razredu daju uniformu i unovače vas pod prisegom u pionire, čime postajete državni vojnici za cijeli život. Kad vas vode sa školom u nižim razredima na ratne filmove gdje vaši vršnjaci bacaju bombe i pucaju na "dušmane". Kad od vrtića učite ratne pjesme kojima ne možete razumjeti značenje.

To je militarizacija. Ništa od toga mlade hrvatske generacije nisu iskusile, i dobro je što nisu.

Jedini "problem" je obavezni vojni rok. Treba li vojska biti obavezna za sve mladiće? O tome možemo raspravljati. Načelno - trebalo bi biti dobrovoljno, ali samo ako država može privući dovoljan broj dobrovoljnih ročnika. Hrvatska je mala država, nije kao SAD, teško da se naša obrana može oslanjati samo na profesionalnu vojsku.

Za mnoge nije ugodno - i ja se slažem. Ali to vam se zove život - ponekad trebamo proći i stvari koje nisu zabavne. Oni koji imaju moralni problem s oružjem, mogu izabrati civilno služenje. Tako da nije to toliki bauk, iako bi pravednije bilo da su obveznici svi, a ne samo muškarci.

Jugoslavija

Zanimljivo da se zbog "militarizacije" i "trošenja na obranu" najviše bune oni političari koji inače slave bivšu državu kao ideal - poput Katarine Peović, Marina Živkovića i Dalije Orešković. Pa pogledajmo koliko je njihova idealna država trošila na obranu.

Jugoslavija je godišnje na obranu izdvajala između 4 i 6 posto BDP-a, znači dva do tri puta više nego Republika Hrvatska. Do 60 posto nacionalnog jugoslavenskog proračuna išlo je za vojsku, a još su i republike zasebno trošile na teritorijalnu obranu i civilnu zaštitu.

Mora se primijetiti da isti ljudi nemaju ništa protiv militarizacije škola i trošenja na obranu kad to radi Jugoslavija. Kad to radi Republika Hrvatska, onda je to odjednom ogroman problem. S time da i Jugoslavija pokazuje koliko bi Hrvatska trebala trošiti više na obranu.

Školstvo

U isto vrijeme, prigovor je da se na školstvo troši premalo. Traže "dostojanstvenu plaću" za učitelje i profesore. Nikad se ne kaže ni koliko je to (jer ne znaju), zahtjev je uvijek isti.

Taj bi zahtjev bio isti i da Hrvatska sav javni novac troši na plaće učitelja - jer njima nije bitan cilj, bitno je žaliti se, a "više na škole, manje na obranu" uvijek prolazi naprosto zato što zvuči plemenito i pametno.

Samo što nije ni pametno ni plemenito. Hrvatska na školstvo troši 5 posto godišnjeg BDP-a, dva i pol puta više nego na obranu. Po trošenju na školstvo smo iznad europskog prosjeka (4,8%). Primjerice, Njemačka troši manje od nas za školstvo, a ima bolje rezultate na PISA testovima.

S time da je trend pozitivan - potrošnja na školstvo raste iz godine u godinu. Prije 5 godina Hrvatska je za školstvo izdvajala 4 posto BDP-a. Ova razlika otišla je cijela upravo u plaće nastavnika.

Sindikat je tvrdio da će povećanje plaća utjecati pozitivno na rezultate učenika. Dogodilo se suprotno. Nastavničke plaće su od 2019. do danas narasle nominalno 67%, a realno (prilagođeno za inflaciju) 30 posto. U isto vrijeme, rezultati na PISA testovima tonu - Hrvatska je sada pri samom dnu Europske unije, iako je iznadprosječna po potrošnji za obrazovanje.

Tako da potrošnja za "obrazovanje" nije ulaganje nego bacanje novca u bunar. Što više trošimo u tu svrhu, rezultat je gori. Ako želite da djeca budu sve gluplja, samo povećavajte plaće nastavnika.

Zaključak

Ono što se forsira u medijima je jedan narativ, a stvarnost je nešto sasvim drugo. U stvarnosti, ova država troši premalo na obranu i time ozbiljno riskira sigurnost svojih građana, a to uključuje i mlade, i učitelje, i profesore. Ako budemo slabi, lako ćemo se naći u situaciji da ostanemo bez svih škola i države koja financira nastavnike.

To, dakle, nije u interesu ni onih koji su danas prosvjedovali, ni političara koji ih podupiru. U interesu svih nas je snažna vojska, spremna na obranu; ne zato što postoji realna opasnost od nečijeg napada, već zato da nikome ne padne to na pamet.

Ako se pitate otkud državi novac za veće izdvajanje za obranu, odgovor bi trebao biti lak - smanjiti izdvajanje za školstvo, svesti ga na razinu na kojoj je bilo prije 10 godina kad je imalo značajno bolje rezultate.
Podijeli s prijateljima

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj:
Doniraj svakog mjeseca za rad portala Liberal.hr, izaberi iznos:
Doniraj jednokratno, izaberi iznos:
Za donacije preko m-bankinga, uslikajte barkod i unesite željeni iznos:
Barkod za donacije
Za IBAN i druge podatke za uplatu, kliknite ovdje.

O autoru

Mario Nakić
MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, umjetnu inteligenciju i stvaranje. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Rasprave
Priče iz povijesti
Evergreen
LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA:
Liberal na Facebooku
Liberal na X-u
Liberal na Instagramu
Liberal na Youtubeu
Netcom