Vezani članci:
Pernar širi opasne laži o GMO-u i cijepljenju, a pohvalio se i podrškom iz komšiluka
Zahvaljujući GMO tehnologiji, znanstvenici otkrili kako suzbiti širenje malarije
Heroji napretka (1): Norman Borlaug, otac zelene revolucije
Čovječanstvo ima bogatu povijest opiranja novim tehnologijama. Jesmo li išta naučili?
Ispovijest bivšeg anti-GMO aktivista: ʼSvijet očajnički treba GMOʼ
Protivnici cijepljenja i GMO-a trebaju se preseliti u Venezuelu
Fact-checker: Bunjac vs. GMO
Bulj protiv znanosti i razuma, za skuplju hranu i propast poljoprivrede
GMO štiti i obližnje GMO-free usjeve od štetočina, smanjuje upotrebu pesticida
Protiv koga ćete sad prosvjedovati, kad Monsanta više nema?
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Novinarka koja je napadala ʼuvozni lobiʼ sada se žali što ne može naći uvozne proizvode u trgovinama
Kovač nastavlja nizati gluposti: Ekonomski suverenizam, trgovina i iseljavanje
Kovačeva usporedba četničkih tenkova sa stranom robom na policama je glupa, opasna i duboko pogrešna
Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ
Razbijanje mita: Protekcionizam vodi u prosperitet
Zašto naši političari podcjenjuju domaće proizvođače?
Hrvatska će izvoziti mlijeko u Kinu, a ne proizvodi ga dovoljno ni za nas. Kako to?
5 razloga zašto nam treba uvoz
Trumpove carine trebale su pomoći američkoj industriji željeza. Nisu pomogle...
Ovako protekcionizam ʼštitiʼ domaću proizvodnju: Zbog uvoznih carina GM otpušta 14.000 radnika
Duga ekonomska kriza hrvatskom gospodarstvu poslužila da se preorijentira na izvoz
Grmoja radi za posebne privatne interese i u njihovo ime ucjenjuje javnost
Što je protekcionizam i kako utječe na društvo?
Amerika je 5 puta u povijesti pokušala nametnuti uvozne tarife. Svaki put se opekla...
Čuli ste priče kako Hrvatska previše uvozi? Lagali su vam...
Nema razloga za paniku: Rast uvoza mesa je dobra vijest
Hrvati sve više gospodarski surađuju s drugim narodima bivše SFRJ
Hrvatska i Srbija su prijateljske zemlje
Razbijanje mitova o hrvatskom izvozu
Novo na Liberalu:
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike

Treba li Hrvatska zabraniti uvoz genetski modificirane hrane? (pogled iz klasično-liberalne teorije prava)


Piše: Predrag Rajšić
16.5.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Treba li Hrvatska zabraniti uvoz genetski modificirane hrane? (pogled iz klasično-liberalne teorije prava)

Treba li Hrvatska zabraniti uvoz genetski modificirane hrane? (pogled iz klasično-liberalne teorije prava)


Piše: Predrag Rajšić
16.5.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Pitanje je ima li država pravo upotrijebiti silu da bi zabranila nekom stranom proizvođaču prodaju svoga proizvoda kupcu u Hrvatskoj.

Prema rezultatima Poligrafa, većina Hrvata je za zabranu proizvodnje i uvoza genetski modificirane hrane u Hrvatsku. Budući da je na Liberalu već objavljeno dosta tekstova o zdravstvenoj sigurnosti proizvodnje GM hrane, orijentirat ću se na uvoz koji je također pod udarom.

Prije nego što damo odgovor na bilo koje pitanje, potrebno je utvrditi da smo postavili pravo pitanje. Dati odgovor na krivo pitanje je slično davanju krivog odgovora na pravo pitanje.

Dakle, da krenemo od početka. Naslov ovog teksta ustvari postavlja pitanje uvoza genetski modoficiranih proizvoda na način kako to pitanje većina komentatora čini. Međutim, ovo nije pitanje na koje mi trebamo naći odgovor. Zašto?

Hrvatska, kao skup svih 4 milijuna njenih građana, ne ide bukvalno kolektivno u inozemstvo da bi, opet kolektivno, uvezla neke proizvode. To rade pojednci i tvrtke koji misle da te proizvode u Hrvatskoj netko želi kupiti.

Dakle, pravo pitanje glasi: je li opravdano da hrvatska država zakonom zabrani uvoz genetski modificirane hrane? Budući da iza svakog zakona stoji sila državnog aparata, ovo pitanje dalje znači: je li opravdano koristiti silu (ili prijetnju silom) protiv ljudi koji žele prodati genetski modificirane proizvode građanima Hrvatske koji bi te proizvode željeli kupiti?

Dalje, ovo pitanje povlači za sobom sljedeće, kjučno pitanje: Kada je upotreba sile protiv građana Hrvatske opravdana?

Sada, kad smo došli do pravog pitanja, možemo početi razmišljati o potencijalnim odgovorima. Prije toga, trebamo biti svjesni da su teoretičari prava odavno počeli razmišljati o ovakvim pitanjima i došli, ne do jednog, nego do najmanje pet mogućih odgovora. Tih pet odgovora je bazirano na pet različitih teorija pravde: klasičnom liberalizmu, utilitarianizmu, pragmatizmu, legalnom pozitivizmu i modernom libertarijanizmu.

Svaka od ovih teorija koristi poseban princip za određivanje legitimnih razloga za upotrebu sile. Naslućujete, onda da, ovisno o tome koju teoriju pravde koristimo, možemo doći do različitih odgovora na naše ključno pitanje--kada je upotreba sile (ili prijetnja silom) protiv građana Hrvatske opravdana.

Sada bi bilo prirodno da opišem te posebne principe koji su u osnovi različitih teorija pravde. Međutim, budući da se Liberal.hr zalaže za promociju klasično-liberalne teorije pravde, to će mi sada biti prioritet, a ostale teorije ću ostaviti za neki drugi put. Za sada je dovoljno da budemo svjesni pravog pitanja i činjenice da je moguće doći do pet različitih etičko-pravnih odgovora na ovo pitanje.

Klasično-liberalna teorija prava

Klasično-liberalna teorija prava počinje od koncepta vlasništva nad vlastitim tijelom. Po ovoj teoriji, svatko od nas je od Boga (ili prirode, kako želite) dobio pravo da bude vlasnik svoga tijela. To vlasništvo proistječe iz činjenice da svatko od nas posjeduje slobodu volje. Svatko od nas posjeduje potencijal da vlastitom tijelu "kaže" što da radi.

Na primjer, svatko od vas je imao slobodu volje odlučiti hoće li pročitati ovaj članak ili ne. Ako niste religiozni, postoje i verzije klasično-liberalne teorije koje ne izvode vlasništvo nad samim sobom iz Boga. Dakle, u principu za nas je trenutno nebitno odakle potječe vlasništvo nad samim sobom, ali to će nam biti početna premisa za izvođenje ostalih zaključaka.

Sljedeća karika u logici klasično-liberalne teorije prava je miješanje vlastitog rada s prirodom. Svatko od nas može steći legitimno vlasništvo nad produktima vlastitiog rada ako su ti produkti nastali korištenjem dobara koja prije toga nitko drugi nije posjedovao. Ovo jednostavno znači da prirodna dobra pripadaju onome tko ih prvi nađe.

Kako se ova teorija primjenjuje u svijetu u kojem su sva prirodna dobra i produkti ljudskog rada već u nečijem vlasništvu? Primjenjuje se tako što se kao legitimno ostvarivanje vlasništva nad prirodnim resursima i bilo kojim drugim proizvodima označava samo ono ostvarivanje vlasništva koje je nastalo uz suglasnost prethodnog vlasnika. Na primjer, kad dođete u dućan kupiti kruh, taj kruh je prije kupovine u vlasništvu vlasnika dućana, a poslije kupovine on je u vašem vlasništvu. Prethodni vlasnik dobrovoljno se odrekao svog vlasničkog prava nad tim kruhom u zamjenu za određenu sumu novca. Vi ste se, također, odrekli vlasničkog prava nad tom sumom novca u zamjenu za kruh.

Ovo što sam sad opisao sugerira da se klasično-liberalna teorija prava primjenjuje u velikoj mjeri u našem svakodnevnom životu. To je točno, ali ova teorija se ne primjenjuje u potpunosti. Na primjer, plaćanje poreza državi se ne može definirati kao legitiman transfer vlasničkog prava s vas na nekoga drugoga (državnog službenika) tko će taj novac, opet, dati nekom drugom građaninu. Zašto je to nelegitiman transfer vlasničkog prava po ovoj teoriji? Zato što se taj transfer vrši pod prijetnjom sile. Ako ne platite porez, možete očekivati retribuciju od strane države, a u krajnjem slučaju i upotrebu sile protiv vas.

Ostaje nam još jedno bitno pitanje. Kad je, po klasično-liberalnoj teoriji prava, upotreba sile legitimna? Legitimna je samo onda kad se ta sila koristi za fizičku zaštitu već legitimno stečene imovine. Na primjer, ako vam netko pokuša ukrasti automobil, taj čin predstavlja fizičku invaziju--narušavanje vaše imovine. Vaše legitimno pravo u tom slučaju bi, po klasično-liberalnoj teoriji prava, bilo upotrijebiti silu protiv kradljivca. Dakle, sila se može koristiti tek kad netko fizički povrijedi vaša legitimno stečena vlasnička prava, ne prije.

Na primjer, po ovoj teoriji nelegitimno bi bilo nekoga napasti samo zato što nam ta osoba izgleda "sumnjivo" ili zato što vjerujemo da će ta osoba u budućnosti nekoga napasti. Po ovoj teoriji, recimo, prisilno zadržavanje na "liječenju" duševnih bolesnika koji nikoga nisu povrijedili nije legitimna upotreba sile.

Primjena klasično-liberalne teorije na uvoz

Sad, kad smo prešli ove osnovne pojmove u klasično-liberalnoj teoriji prava, možemo se okrenuti analiziranju pitanja uvoza genetski modificiranih proizvoda. Kad je, znači, upotreba sile u sprječavanju uvoza takvih proizvoda opravdana? Po klasično-liberalnoj teoriji prava upotreba sile bila bi opravdana samo u slučaju da taj uvoz predstavlja fizičko narušavanje nečije imovine.

Poslije ovoga, odgovor na pitanje je relativno jasan. Zamislimo sljedeću situaciju. Joseph iz Sjedinjenih Američkih Država želi prodati genetski modificirano voće Josipu iz Hrvatske. Ima li hrvatska država pravo spriječiti ovu transakciju upotrebom sile (zakona)? Ako tijekom ove transakcije, i kao posljedica te transakcije, ničija imovina nije fizički narušena, nitko nema pravo upotrijebiti silu protiv Josepha i Josipa.

Sumnja ili pretpostavka da bi ova transakcija u budućnosti mogla doprinijeti povredi nečije imovine (uključujući tu i ljudsko tijelo, tj. zdravlje) nije dovoljan razlog za sprječavanje transakcije. Nagađanja nisu dovoljan razlog za upotrebu sile. U slučaju da u budućnosti dođe do bilo kakve povrede nečijih imovinskih prava, a kao posljedica upotrebe genetski modificiranih proizvoda, oštećena strana ima pravo na naknadu štete od strane koja je tu povredu izazvala.

Dakle, po klasično-liberalnoj teoriji prava, teško bi se mogao naći razlog za uvođenje opće zabrane uvoza genetski modificiranih proizvoda.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

PREDRAG RAJŠIĆ
Predrag Rajšić je profesor ekonomije na sveučilištu Guelph u Ontariju, Kanada. Rođeni Petrinjac. U slobodno vrijeme piše blog "Loose Ends in Economics".
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.