Vezani članci:
Mediji su u ratu protiv individualizma i osobne odgovornosti. Evo zašto im se trebamo oduprijeti
Bakić objasnio kako tehnologija smanjuje ekonomsku nejednakost
Koga više poštujete: ravnozemljaše ili neoludite?
Ni roboti ne vole hrvatsku birokraciju, izbjegavaju nas u širokom luku
Hrvatska vlada konačno prepoznala potencijal IT sektora
Eko kultovi i neoluditi u akciji protiv budućnosti: Strah i paranoja
Roboti će zamijeniti fizički rad, ne i našu kreativnost
Zašto Facebook i YouTube nikada ne bi mogli nastati u Hrvatskoj
Pernar širi opasne laži o GMO-u i cijepljenju, a pohvalio se i podrškom iz komšiluka
Zahvaljujući GMO tehnologiji, znanstvenici otkrili kako suzbiti širenje malarije
Treba li Hrvatska zabraniti uvoz genetski modificirane hrane? (pogled iz klasično-liberalne teorije prava)
Heroji napretka (1): Norman Borlaug, otac zelene revolucije
Ispovijest bivšeg anti-GMO aktivista: ʼSvijet očajnički treba GMOʼ
Protivnici cijepljenja i GMO-a trebaju se preseliti u Venezuelu
Fact-checker: Bunjac vs. GMO
Bulj protiv znanosti i razuma, za skuplju hranu i propast poljoprivrede
GMO štiti i obližnje GMO-free usjeve od štetočina, smanjuje upotrebu pesticida
Protiv koga ćete sad prosvjedovati, kad Monsanta više nema?
Zašto temeljni dohodak i progresivno oporezivanje nisu dobar odgovor na automatizaciju rada
UK: Automatizacija uništila 800.000 radnih mjesta, a kreirala 3,5 milijuna novih
3 najčešće teorije zavjere o koroni
Skoro polovina građana Srbije vjeruje da ih Amerikanci zaprašuju HAARP-om
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Lekcija za kolumniste Faktografa: Razlika između činjenice i hipoteze
Junk Science: Uspon i pad propagande o dvostrukom ili čak trostrukom maskiranju protiv kovida
Kako su mediji veličali šarlatana regenerativne medicine
Znanost ne vjeruje u znanost
Kako se stvaraju znanstveni inkvizitori? Taj proces započinje već u školi...
EU: Žene čine većinu zaposlenih u znanosti i tehnologiji - velike razlike između istoka i zapada Europe
Eksperimenti s okupljanjima - znanost u službi režima
Novo na Liberalu:
Možemo želi proširiti obavezu poreza na dohodak
Kakvi su rezultati poreza na ekstraprofit u Hrvatskoj?
Konzervativne udruge traže preko suda da im Tomašević izvjesi zastavu na gradske jarbole. Jesu li u pravu?
Što znači 'pozicija moći'?
Ante Mandarić: Bit ću glas protiv nepravde, bez obzira s koje strane dolazila
Izborni kompas FPZG-a ima ozbiljne nedostatke koji mogu dovesti do vrlo zbunjujućih rezultata
Spolne kvote su silovanje demokracije
Imaju li biskupi u sekularnoj državi pravo komentirati politiku? Da, kao i svatko drugi
Klimatski fundamentalisti u poreznim obveznicima vide svoje kmetove
Je li Javier Milei spasitelj Argentine ili lažnjak i populist?
Grbin priznao da mu se jako sviđaju politike Andreja Plenkovića
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija

Čovječanstvo ima bogatu povijest opiranja novim tehnologijama. Jesmo li išta naučili?


Piše: Mario Nakić
1.9.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Čovječanstvo ima bogatu povijest opiranja novim tehnologijama. Jesmo li išta naučili?

Čovječanstvo ima bogatu povijest opiranja novim tehnologijama. Jesmo li išta naučili?


Piše: Mario Nakić
1.9.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

"Istraživanja u prirodnim znanostima su, sama po sebi, potpuno neutralna u odnosu na bilo koju političku filozofiju. Međutim, da bi ta istraživanja bila uspješna i korisna čovječanstvu, potrebno je da u društvu prevlada filozofija individualizma i slobode."

OGLAS - IZBORI 2024.


To je citat austrijskog teoretičara i ekonomista Ludwiga von Misesa iz njegove posljednje knjige "Posljednja zaklada ekonomske znanosti" objavljene 1962. godine. Ono što je Mises ovdje rekao krucijalno je i za naše vrijeme, kad smo suočeni s naviranjem novih tehnologija i beskonačnim znanstvenim i pseudoznanstvenim raspravama o njihovom utjecaju na društvo, tržište rada, naše zdravlje i svijet u globalu. Mises je zapravo rekao da svi novi izumi i znanstvene činjenice ne vrijede ništa u društvu koje nije zaista slobodno. Da bi znanost bila korisna čovječanstvu, znanstvenici moraju imati potpunu autonomiju da rade po pravilima struke i znanstvenog istraživanja, a ne pod pritiscima raznih političkih i ideoloških interesnih skupina.

Meni je na prvu bilo pomalo smiješno zašto se ljudi toliko opiru nekim stvarima za koje postoji znanstveni konsenzus i koje dokazano donose pozitivne rezultate za cijelo čovječanstvo, kao što su npr. cijepljenje, GMO, automatizacija, umjetna inteligencija...Sve navedeno donosi dobrobit i poboljšava životni standard prosječnog građanina svijeta. To su rezultati razvoja znanosti - tehnologije, medicine, biokemije...Zahvaljujući tom razvoju tijekom posljednjih 100 godina životni vijek čovjeka je u prosjeku produžen više od 20 godina, što je najbrže produženje života u povijesti čovječanstva.

OGLAS - IZBORI 2024.


Nevjerojatno je kako mnogi ljudi ovu činjenicu teško prihvaćaju. Skloniji su vjerovati u najluđe teorije zavjere kako iza svega stoje neki pohlepni, zli umovi koji nas žele porobiti, uništiti, a sve u ime nekakvog profita. Zamislite to! Ako je u ime profita tijekom zadnjih 50 godina desetkovano siromaštvo i produžen životni vijek, onda je profit nešto što trebamo slaviti, a ne nešto čega bismo se trebali bojati, zar ne?

Ljudi imaju bogatu povijest protivljenja i odbijanja novih izuma i tehnologija. Danas zvuči nevjerojatno, ali u 18. stoljeću kišobran je u Engleskoj bio omražen. Kad je uveden tisak - novine i plakati su smatrani hazardom koji će uništiti slobodu informiranja jer će "ljudi biti bombardirani dezinformacijama" pa prave informacije "neće doći do izražaja". Čak je i John Stuart Mill, engleski liberalni filozof iz 19. stoljeća, kojeg inače jako cijenim, gajio neke predrasude i bio u zabludi po tom pitanju.

Kad se u američke domove počeo uvoditi telefon, New York Times je 1887. objavio članak u kojem je telefon optužen za "napad na privatnost". Mark Twain bio je među prvima koji su kupili telefon za svoj dom, ali unatoč tome što je imao dovoljno novca, odbio ga je uložiti u taj proizvod jer je smatrao da ipak "nema tržište".

Postojao je i otpor prilikom uvođenja električne energije u domove diljem SAD-a, razumljivo, iz sigurnosnih razloga. Otpor se pojavio i među mnogim farmerima u unutrašnjosti SAD-a kad su se uvodili strojevi koji su mijenjali radnike na polju. Nevjerojatno, dakle ljudi se poslovično u početku opiru svakom izumu koji će im olakšati život i rad. Ne trebam ponovno spominjati ludite koji su u 18. i 19. stoljeću razbijali strojeve jer su ih optuživali za uništavanje njihovih radnih mjesta tijekom procvata Industrijske revolucije, budući da je o tome već pisao kolega Branimir Perković.

Ipak, nikakav društveni, individualni niti radnički pokret nije mogao stati na put razvoju znanosti i tehnologije, društvenom napretku koji se svaki put pokazao na duge staze iznimno korisnim za cijelo čovječanstvo. Ako bismo išta trebali naučiti iz povijesti, to su dvije stvari:

1) ne možemo zaustaviti znanstvena istraživanja i nove izume i

2) ne bismo to trebali ni pokušavati.

Ali čini se da čovječanstvo u globalu nije usvojilo ove činjenice. Otpor je danas prema novim izumima i tehnologijama možda jači nego ikada, a razlika je utoliko što država danas ima drugačiju svrhu nego prije 100 godina. Funkcije vlada u svim zemljama znatno su se proširile, vlade se danas aktivno bave reguliranjem svih naših interakcija i životnih sfera. Nekoć je bunt protiv novih tehnologija bio ograničen na javne prosvjede, odbijanje korištenja ili pisanje u tisku kako je to opasno ili loše. Ali danas, ako vam nešto smeta ili u tome vidite neku opasnost, prvo će vam pasti na pamet da tražite od političara da nešto učine, da to zabrane, reguliraju, ograniče...

Tu se vraćamo na početnu misao Ludwiga von Misesa, kako prvo treba prevladati društvena filozofija slobode i individualizma. Od uvođenja GMO-a u masovnu upotrebu na američkim farmama 1996. do danas životni vijek prosječnog američkog građanina prudužio se za gotovo 10 godina, a u svijetu i više.

Međutim, ako pitate prosječnog građanina koji sigurno konzumira hranu proizvedenu pomoću GMO tehnologije iako toga možda nije ni svjestan, vrlo je velika vjerojatnost da će vam reći da je ta hrana opasnija, štetnija za zdravlje ili čak lošija i manje kvalitetna od konvencionalnog uzgoja. Da mu date neko voće proizvedeno konvencionalnim uzgojem i isto voće proizvedeno pomoću GMO usjeva, sigurno neće primijetiti razliku. Svejedno, uvjeren je da je jedno lošije i opasnije za zdravlje od drugoga. Postoji niz istraživanja, a i sve vodeće zdravstvene organizacije diljem svijeta slažu se da proizvodnja GMO tehnologijom nije ništa štetnija za ljudsko zdravlje od konvencionalnog uzgoja, ali to opet mnogima ništa ne znači.

Uzroci takvog antiznanstvenog stava puno su dublji, riječ je često o vjerskim ili ekološkim fanaticima. Oni su potpuno zaslijepljeni svojom ideologijom, toliko da vjeruju da svaka znanstvena činjenica koja se s njom kosi - jednostavno nije točna. Katolička crkva danas ne pobija znanost ni na koji način, ali svejedno mnogi katolički ekstremisti će reći da je znanost protiv Boga. To je argument nakon kojega jednostavno svaka racionalna rasprava prestaje jer nije riječ o racionalnoj argumentaciji nego vjerskoj.

Sasvim je legitimno da netko zbog svojih vjerskih stavova (bili oni kršćanski, muslimanski ili pak ekološki) odbija GMO. Takve osobe su slobodne tražiti na tržištu proizvode koji su uzgojeni bez GMO tehnologije. Budući da tržište za takve proizvode očito postoji (postoji potražnja), logično je da će se naći proizvođači koji će se specijalizirati za proizvodnju ne-GMO hrane i oni će na svoje proizvode to ponosno istaknuti. To je potpuno OK. Ali problem nastaje kad neoluditi traže od države da prisili proizvođače i trgovce da označavaju proizvode koji su proizvedeni GMO tehnologijom jer za to nema realne znanstvene svrhe budući da ne postoje dokazi da ta tehnologija ima ikakav utjecaj na zdravlje potrošača.

Nakon dugogodišnjih pritisaka neoluditi su jako uspješni. Europska unija je usprkos mišljenju znanstvenih instituta uvela regulacije koje zahtijevaju označavanje GMO proizvoda, a bivši američki predsjednik Barack Obama je 2016. potpisao zakon kojim se to traži i u SAD-u. Ekonomska istraživanja pokazala su da to postavlja dodatni trošak za proizvođače i trgovce, trošak koji u konačnici plaćaju kupci, a najveću štetu trpe obitelji s niskim primanjima. Neki su proizvođači, u strahu od pada potražnje za njihovim prehrambenim proizvodima, promijenili sastojke kako bi izbjegli GMO etiketu što je rezultiralo smanjenjem vitamina u njihovim proizvodima, a u nekim slučajevima su se kupci zbog promjene okusa okrenuli konkurenciji. Toliko pomutnje, regulacija, novih državnih agencija, kontrola i u konačnici poskupljenja, zbog agresivne i žestoke kampanje aktivista posvađanih s razumom, tehnološkim razvojem i znanošću.

Svjedoci smo već godinama i kako se putem medija širi histerija zbog automatizacije rada, uvođenja robota i umjetne inteligencije. Svako malo ćete naići u mainstream medijima na nekog intelektualca koji je jako zabrinut za budućnost ovog ili onog sektora. Činjenica je da je gospodarstvo dinamično, podložno novim izumima, ali uvijek s istom svrhom - zadovoljiti potrebe tržišta, a tržište smo mi! Usprkos dugogodišnjim najavama kako će automatizacija uništiti radna mjesta, diljem svijeta svjedočimo padu nezaposlenosti - od SAD-a preko EU do Kine i Indije, to je rezultat uvođenja robota u industriju i taj trend će se sigurno nastaviti.

Usprkos pozitivnim ekonomskim trendovima, neoluditi traže da države uvedu novi porez - na robote! Jer, logika je ovakva: automatizacija mijenja radnike koji više nisu potrebni. Poslodavac mora na neki način platiti cijenu što će ti radnici ostati bez posla...Ali neoluditi zaboravljaju da je riječ mahom o istim radnicima za koje su još jučer tvrdili kako ih se izrabljuje. Vidjeli ste tekstove o tome kako Jeff Bezos, najbogatiji čovjek svijeta, "izrabljuje" jeftinu radnu snagu u svome Amazonu? Amazon je uveo automatske blagajne koje se sada koriste u njihovim centrima u Americi, dakle oslobodio je mnoge radnike "izrabljivanja".

Pisali su godinama o tome kako McDonald's "izrabljuje" radnike koji rade za minimalac, ali sad je problem kad McDonald's uvodi automatske blagajne i "oslobađa" radnike "izrabljivanja"? Ljevičari kao da pate od shizofrenije, pa trebali biste biti sretni zbog automatizacije jer ona ukida ono što ste nazivali "izrabljivanje". U isto vrijeme, radna mjesta ne nestaju, samo mijenjaju strukturu i funkcije. Danas je ponuda veća nego ikada, ali nova radna mjesta su bolje plaćena i manje fizički zahtjevna. To je napredak za čovječanstvo, zar ne?

Uvođenje novog poreza za korištenje robota u tvornicama, automatskih blagajni u trgovinama i centrima, umjetne inteligencije u poslovanju nema ekonomskog smisla, može samo znatno usporiti napredak koji bi nam trebao biti svima u interesu. Ukoliko izbjegnemo državna kočenja, zabrane i restrikcije, mogli bismo još za svoga života, za 10-20 godina, doživjeti da postane standard da svatko od nas posjeduje svoga robota koji će nam raditi poslove po kući, u dvorištu, ići u shopping itd. - dok ćemo mi imati više vremena za bavljenje stvarima koje volimo, u kojima uživamo. Nije li to pozitivno?



Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.