Vezani članci:
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
U pozadini nove hit-serije HBO-a: Moralni argument u obranu individualizma
Brinu li liberali uopće za društvo?
Bakić objasnio kako tehnologija smanjuje ekonomsku nejednakost
Koga više poštujete: ravnozemljaše ili neoludite?
Ni roboti ne vole hrvatsku birokraciju, izbjegavaju nas u širokom luku
Čovječanstvo ima bogatu povijest opiranja novim tehnologijama. Jesmo li išta naučili?
Hrvatska vlada konačno prepoznala potencijal IT sektora
Eko kultovi i neoluditi u akciji protiv budućnosti: Strah i paranoja
Roboti će zamijeniti fizički rad, ne i našu kreativnost
Zašto Facebook i YouTube nikada ne bi mogli nastati u Hrvatskoj
Strah od umjetne inteligencije je neopravdan, 1. dio: Povijesni presjek
Svijet je danas bolji nego ikada, ali ljudi to ne znaju
Heroji napretka (1): Norman Borlaug, otac zelene revolucije
Čovječanstvo dobiva rat protiv ekstremnog siromaštva zahvaljujući kapitalizmu i globalizaciji
Liberalizam kao glavni pokretač ekonomskog, političkog i društvenog napretka
Krajnje je vrijeme da Hrvati napuste povijesne ideološke rovove
Nezaboravne lekcije: M. Friedman o odgovornosti Vlade prema siromašnima
Budite odgovorni, odstupite!
Tko je odgovoran za zdravlje Zorana Šprajca?
Licemjerni HDZ-ovac napao prosvjednike zbog Himne slobodi. Zna li Franković uopće što je odgovornost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Što znači 'pozicija moći'?
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
Po svim pravilima novinarske struke trebao sam već najmanje triput umrijeti
Novo na Liberalu:
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje

Mediji su u ratu protiv individualizma i osobne odgovornosti. Evo zašto im se trebamo oduprijeti


Piše: Dionizije Fa
Photo: Simon Bak/Unsplash
11.7.2021.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Mediji su u ratu protiv individualizma i osobne odgovornosti. Evo zašto im se trebamo oduprijeti

Mediji su u ratu protiv individualizma i osobne odgovornosti. Evo zašto im se trebamo oduprijeti


Piše: Dionizije Fa
Photo: Simon Bak/Unsplash
11.7.2021.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Pravo i zakoni i dalje pružaju određeni otpor uvođenju segregacije na temelju cijepljenja. Unatoč tome što se uvode COVID potvrde, iz medija se čini da Vlada želi otići korak dalje u otežavanju života necijepljenima. Stavimo na stranu pandemiju, cijepljenje i ostale stvari vezane uz koronu, ovakvi vapaji medija su dio šireg pokreta kojeg mediji i potencijalno vladajući vode protiv osobne odgovornosti i individualizma. U ovakvim uvjetima propagande, kada se može pronaći stručnjak iz svake profesije koji će opravdati dodatne zabrane i ograničenja sloboda, postaje teže procijeniti javno mnijenje.

Tijekom proteklih nešto više od godinu dana mediji i vladajući uspjeli su progurati mjere koje ograničavaju slobode poput lockdowna, neučinkovite mjere poput nošenja maski koje održavaju osjećaj straha i tjeskobe od sveprisutne bolesti, a sve to pod blagoslovom medicinskih i nemedicinskih stručnjaka. Zakoni i ustav su se pokazali kao prazna slova na papiru pod izgovorom načela proporcionalnosti. Ako postoji dovoljno velika ugroza i još dodatno pod blagoslovom znanosti, može se uvesti bilo kakva mjera, makar bila beskorisna i štetna. Proporcionalnost u ovom slučaju služi kao opravdanje za to da ako postoji bilo kakva ugroza koju mediji i vladajući smatraju dovoljnom, svako pravo može biti ukinuto i svaki zakon može biti zanemaren.

Istupanje protiv narativa dovoljno hrabrima ne donosi ništa, uz potencijalno velike gubitke, a u najboljem slučaju dovodi samo do cenzure. Stručnjaci su izabrani od strane medija, a mediji su se pokazali kao prvaci u sposobnosti pronalaženja stručnjaka koji bi uvodili zabrane. Vidjeli smo primjere s prometnim nesrećama, gdje su mediji iskopali stručnjake koji bi ograničili brzinu vozila, pomicali dobne granice za upravljanje vozilima i slično. Također je u medijima bio i slučaj dječaka koji je preminuo nakon konzumacije energetskog pića pa se u duhu vremena poziva na osnivanje povjerenstava i radnih skupina stručnjaka koji bi mogle blagosloviti zabranu energetskih pića za maloljetnike.

Takvi stručnjaci, izvještavanja i propaganda služe tome da se stvori narativ koji će normalizirati smanjivanje sloboda i osobne odgovornosti. Medijima, u sada najvažnijoj borbi protiv individualizma, tj. borbi protiv necijepljenih, potrebno je interpretirati ustav tako da se omogući segregacija. Nietzsche je rekao da je sve podložno interpretaciji, a ona interpretacija koja prevlada u danom vremenu je funkcija moći, a ne istine. U tu svrhu Vlada i Index su pronašli Sanju Barić, profesoricu ustavnog prava, koja je savršeno opisala trenutno stanje:

"Druga je stvar osjećaja legitimiteta i reakcije naroda. Uostalom, u velikim izazovima kuje se novi moral, novi integritet i nova suštinska pravila. Zato je strašno zanimljiv svjetski trenutak za globalno, pa onda i seosko, poimanje demokracije. Kao što postoje ustavotvorni momenti u povijesti država/e naroda (jednina i množina), tako postoje i društveni momenti. To je ovaj sada."

Naravno, ova stručnjakinja pod time misli da treba uvesti obavezno cijepljenje, no mislim da je potpuno pogodila sentiment i da se nalazimo na određenoj prekretnici. Problem je što i medijski narativ u jednom dijelu društva uvjetuje taj novi moral. Ako se ljudi boje progovoriti protiv narativa i ako im se čini da i u njihovoj okolini prevladava taj novi moral, događa se situacija da načelno ljudi mogu osobno biti protiv takvog morala, ali kolektivno će ga podržati zbog emocionalne ucjenjenosti te kako bi izbjegli potencijalnu osudu okoline.

U istom članku u kojemu je prenesena izjava Sanje Barić gdje ona konstatira da se obveza cijepljenja može uvesti kada god i kako god, drugi sugovornik koji je skeptičan oko takvih promjena zakona i ustavnosti samog postupka ostaje anoniman. Zbog straha od suprotstavljanja narativu, taj sugovornik za kojeg možemo pretpostaviti da je također pravnik, nije bio spreman stati iza svog stručnog mišljenja o zakonu.

Pandemija je jedan od šokova koji se dogodio i koji će proći, ali lekcije naučene iz pandemije o upravljanju, stručnjacima i medijima ne trebamo zaboraviti. Usprkos medijskom narativu, pandemija može poslužiti kao primjer tomu da država nije svemoćna, ne može nas spasiti od virusa, potresa i ostalih nedaća, nego da moramo preuzeti odgovornost za svoje zdravlje i postupke.

Trenutno se uz ovu ideološku prekretnicu nalazimo i na tehnološkoj prekretnici. Uz umjetnu inteligenciju koja predstavlja potencijalno veliku mogućnost napretka ljudske produktivnosti, dobivamo tehnologije poput Rimčevih robotaksija, algoritama koji mogu upravljati raznim sustavima. Imamo i tehnologije za transakcije između korisnika bez posredovanja trećih strana poput Bitcoina, koji je nacrt tehnologije koja može omogućiti novu eru individualizma.

Tehnologija se ne može zaustaviti, ona će doći, bili mi spremni ili ne. Pitanje je hoćemo li je dočekati u liberalnom društvu u kojemu su ljudi spremni snositi odgovornost za vlastite postupke. Hoćemo li koristiti takve tehnologije da nam unaprijede živote ili će ih netko drugi prepisati nama nauštrb sloboda, kao što su sada nekima prepisani pravo na rad i okupljanje samo u određenim godišnjim dobima? Hoćemo li koristiti vozila tako da se možemo kretati samo odabranim lokacijama, određenim brzinama, onda kada su vozila dostupna i kada nam netko to odobri ili ćemo ih koristiti tako da nam omoguće brže putovanje pri čemu ćemo moći raditi druge stvari umjesto pratiti cestu?

Hoće li nam umjetna inteligencija upravljati financijama ili će nam davati preporuke kako unaprijediti svoje financije? Hoćemo li vršiti transakcije po pravilima banaka ili ćemo koristiti tehnologiju pomoću koje možemo trgovati s drugim pojedincima pod uvjetima kakvim god želimo?

Ovo nisu pitanja tehnologije, ovo su pitanja slobode. U svim vremenima i situacijama postoji isprika: "za dobrobit društva". Moramo izabrati hoćemo li imati budućnost u kojoj sami donosimo svoje odluke ili možemo nastaviti sadašnjim putem i prepustiti državi da ih donosi za nas.

Kao odgovor svima koji zazivaju žrtvovanje za društvo pod cijenu individualizma, dovoljno je citirati Carla Junga:

"Ako čovjek ne može postojati bez društva, ne može postojati ni bez kisika, vode, albumina, masti i tako dalje. Poput ovih, društvo je jedan od nužnih uvjeta njegova postojanja. Bilo bi smiješno tvrditi da pojedinac postoji zbog društva. Društvo je ništa više dòli pojam, koncept za simbiozu skupine ljudskih bića. Koncept nije nosilac života. Jedini i prirodni nosilac života je pojedinac, i to je tako u cijeloj prirodi."

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

DIONIZIJE FA
Dionizije Fa je programer umjetne inteligencije. Trenutno se bavi personaliziranim rješenjima u health tech industriji.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.