Prema udjelu poreznih i socijalnih prihoda u BDP-u, Hrvatska je s 38 posto na 13. mjestu u Europskoj uniji i druga među zemljama Nove Europe, malo ispod prosjeka EU (40%) i Eurozone (41%), razvidno je iz podataka koje je objavio Eurostat.

Najveće porezno opterećenje imaju Danci (46%), Francuzi (45%), Belgijanci (45%) i Austrijanci (44%), a najniže Irci (22%), Rumunji (28%) i Maltežani (29%). Među značajnijim nečlanicama EU, relativno nisko porezno opterećenje je u Švicarskoj (27%).

Ono što je za Hrvatsku zabrinjavajuće, to je da smo gori od skoro svih zemalja istočnog dijela EU, tzv. Nove Europe, s kojima se natječemo u razvoju. Samo Slovenija ima otprilike jednak udio poreznih prihoda i socijalnih kontribucija u BDP-u kao mi. Poljska, Slovačka, Mađarska, Estonija, Latvija, Češka, Litva, Bugarska i Rumunjska imaju manje porezno opterećenje što im omogućuje lakši gospodarski razvoj.

U 2024. godini u odnosu na prethodnu godinu Hrvatska bilježi rast udjela poreznih prihoda u BDP-u za 1,7 posto, što je među najvećima u EU. Veći rast od našeg imale su samo Malta (+2,6%), Latvija (+2,5%) i Slovenija (+1,9%). Prosjek rasta poreznog opterećenja u 2024. godini za Europsku uniju je 0,4%, a za Eurozonu 0,3 posto.

Samo nekolicina zemalja je u 2024. smanjila porezno opterećenje - Finska (-0,6%), Nizozemska (-0,3%), Francuska (-0,3%), Portugal (-0,2%) i Švedska (-0,1%). Izvan članica EU, Norveška je zabilježila značajno smanjenje poreznog opterećenja - za 1,4 posto.