Vezani članci:
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Ludwig von Mises: Država, sloboda, tržište i vlasništvo
Ludwig von Mises: Princip nasilja, nastanak prava i uvod u socijalizam
Brazilski UFC borac Renato Moicano i šest Misesovih lekcija iz ekonomske politike
Mises o ratu, ratnoj ekonomiji i uspostavi trajnog mira
Mises: Kako nastaje inflacija
Mises: Kako ekonomske ideje utječu na nacionalnu politiku i zapadnu civilizaciju
Mises o kolapsu Weimarske republike i usponu nacista: Stranačke bande i kako je Hitler iskoristio kapitaliste
Ono kad je Mises rekao Friedmanu i drugim protržišnim ekonomistima: ʼVi ste hrpa socijalista!ʼ
Mises vs. Marx rap battle u Kini cenzuriran, Kinezi ga svejedno vole
Ludwig von Mises o politici: Zašto liberalne stranke gube
Econ Stories se vraćaju: U novom videu snage će odmjeriti Marx i Mises!
Prije 70 godina objavljena je Misesova ʼLjudska akcijaʼ: ʼSamo pojedinac misli. Samo pojedinac razumije...ʼ
Ovako je pisao Mises o prohibiciji alkohola i droga 1927.
Ovako je Mises pisao o fašizmu 1927.
Debata o kalkulaciji cijena: Kako je Mises natjerao socijalističke ekonomiste na povlačenje
Mill vs. Mises ili liberalizam protiv liberalizma
Ono kad je Mises bio inspiracija i tema za epizodu Batmana
Ludwig von Mises: Korijeni socijalnog liberalizma
Misesovi izgubljeni spisi: Opljačkao ih Gestapo, zaplijenio Staljin...
Mises o toleranciji, religiji i crkvama
Ludwig von Mises: Čovjekov um, materijalizam i klasna borba
Mises, Katalonija i pravo na samoodređenje
Tko je bio veći: Mises ili Friedman?
Ludwig von Mises: Idealna liberalna država vs. nacionalizam
Domoljublje nije nacionalizam (i zašto je to bitno razumjeti)
Mises je bio u pravu: Znanje iz ekonomije neizbježno vodi u liberalizam
Šampion slobode: 10 najboljih citata Ludwiga von Misesa
Šampanjski socijalizam
Antikapitalizam kao sredstvo za ostvarivanje profita
Novo na Liberalu:
Mises: Za inovacije je potrebna ekonomska sloboda
Elon Musk i sloboda govora
Američki birači vole kapitalizam više nego Trumpa, Harris i Taylor Swift
Čovjek koji ništa ne zna
Pitanja na koja Milanović ne želi odgovoriti
Hajdaš Dončić i Paunović su obojica fejk, glumci i pozeri
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde
Thomas Sowell: Zašto sam odbacio marksizam
WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Kakva je bila špica sezone: U srpnju i kolovozu 92.000 domaćih turista više nego lani
Država je u ratu s obiteljskim smještajem. Ispaštat će domaći turisti
Kako su Ćimić i Index pokušali kreirati 'aferu' tamo gdje je nema
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Pearl Jam i svrha cijene u tržišnoj ekonomiji
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Nezavisna zastupnica razmontirala Tomaševića u ZG skupštini. Pogledajte video
Potpišite peticiju protiv 'Bit će krvi' zakona o maltretiranju vlasnika stanova
Zašto se Hrvati boje jugoslavenske zastave - pitaju se jugoslavenski novinari
Proslavljenom biologu Facebook obrisao profil jer je napisao da muškarac ne bi trebao boksati sa ženama
Plenkovićev portal u ksenofobnom ispadu napao turiste, pridružio mu se i Index
Pobjednici i gubitnici
Tko je u Hrvatskoj proširio dezinformacije o alžirskoj boksačici? Mojmira Pastorčić
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće

Ludwig von Mises: Kako je nastao antikapitalistički mentalitet


Piše: Mario Nakić
11.11.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Ludwig von Mises: Kako je nastao antikapitalistički mentalitet

Ludwig von Mises: Kako je nastao antikapitalistički mentalitet


Piše: Mario Nakić
11.11.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Odlomak iz knjige "Antikapitalistički mentalitet" (1956)

U društvu koje se temelji na kastama i statusu, pojedinac svoj položaj može pripisati nepovoljnoj sudbini i uvjetima izvan njegove vlastite kontrole. On je rob jer nadljudske moći koje određuju status pojedincima dodijelile su mu takvo mjesto. To nije rezultat njegovog djelovanja pa nema razloga da se stidi svoje poniznosti.

Njegova supruga ne može mu ništa prigovoriti. Kad bi mu ona rekla: "Zašto nisi vojvoda? Da si vojvoda, ja bih bila vojvotkinja", odgovorio bi joj: "Da sam se rodio kao sin vojvode, ne bih oženio tebe, sluškinjo, nego kćer drugog vojvode; to što nisi vojvotkinja je isključivo tvoja krivica; zašto nisi pametnije izabrala svoje roditelje?".

U kapitalizmu je drugačije. Sada svaka postaja u životu ovisi o našem vlastitom djelovanju. Svatko čije ambicije nisu u potpunosti ostvarene vrlo dobro zna da je propustio šanse, da je ocijenjen i da živi onako kako se ponaša prema drugima. Ako ga supruga pita: "Zašto zarađuješ samo osamdeset dolara tjedno? Da si bio pametan poput tvoga prijatelja Paula, ti bi sad bio voditelj poslovanja i uživao bi bolji život", on postaje svjestan vlastite inferiornosti i osjeća se poniženo.

Kritika strogoće kapitalizma svodi se na činjenicu da svatko živi u skladu s njegovim doprinosom dobrobiti svojim bližnjima. Snaga principa, svakome prema zaslugama, ne dopušta bilo kakvo opravdanje za osobne nedostatke. Svatko vrlo dobro zna da postoje ljudi poput njega koji su uspjeli tamo gdje je i sam probao. Još gore, mnogi od onih kojima zavidi su oni koji su krenuli od iste točke od koje je i sam krenuo.

I, što je još gore, zna da to znaju i drugi. U očima svoje obitelji vidi tihi prigovor: "Zašto nisi bio pametniji?". On vidi kako se ljudi dive onima koji su bili uspješniji od njega i gledaju s prezirom ili sa sažaljenjem prema njegovom neuspjehu.

Ono zbog čega se mnogi osjećaju nesretnima u kapitalizmu jest činjenica da kapitalizam svakome pruža mogućnost za postizanje najpoželjnijeg položaja koji, naravno, postižu samo neki. Što god čovjek stekao, uglavnom je to samo djelić njegove ambicije. Uvijek su pred njegovim očima ljudi koji su uspjeli tamo gdje on nije uspio. Postoje oni koji su ga nadmašili i prema kojima on njeguje, u svojoj podsvijesti, komplekse inferiornosti.

To je stav skitnice prema čovjeku s redovnim poslom, tvorničkog radnika prema voditelju poslovanja, izvršnog direktora prema predsjedniku uprave, čovjeka vrijednog 300.000 dolara prema milijunašu i tako dalje. Svačije samopouzdanje i moral potkopani su od onih koji su dali dokaz većih sposobnosti i kapaciteta. Svatko je svjestan vlastitog poraza i nedostataka.

Dugi niz njemačkih autora koji su radikalno odbijali "zapadnjačke" ideje prosvjetiteljstva i društvene filozofije racionalizma, utilitarizma i laissez faire ekonomije kao i politike koje su baštinile ove škole mišljenja, započeo je Justus Moser. Jedan od razloga koji su pobudili Moserov bijes bio je zahtjev da promocija vojnih časnika i državnih službenika treba ovisiti o osobnim zaslugama i sposobnostima, a ne o podrijetlu i plemenitosti loze, dobi i dužini rada u službi. Život u društvu u kojem bi uspjeh isključivo ovisio o osobnim zaslugama bi, kaže Moser, jednostavno bio nepodnošljiv.

Prema ljudskoj prirodi, svatko je sklon precjenjivanju vlastite vrijednosti. Ako čovjekova stanica u životu nije uvjetovana drugim faktorima osim njegove inherentne izvrsnosti, oni koji ostaju pri dnu ljestvice mogu ustupati u ovom ishodu i, znajući svoju vrijednost, još uvijek očuvati svoje dostojanstvo i samopoštovanje. Ali ako budu nagrađeni prema zaslugama, neuspješni se osjećaju uvrijeđeni i poniženi. Rezultat mora biti mržnja i neprijateljstvo prema svima koji su ih nadjačali, tvrdio je Moser.

Cjenovni i tržišni sustav kapitalizma takvo je društvo u kojem zasluge i postignuća određuju čovjekovo djelo kao uspjeh ili neuspjeh. Što god tko pomislio o Moserovoj pristranosti protiv načela zasluga, treba priznati da je bio u pravu u opisivanju jedne od njegovih psiholoških posljedica. Imao je uvid u osjećaje onih koji su ocijenjeni i našao ono što je tražio.

Kako bi se utješio i vratio samopouzdanje, takav je čovjek u potrazi za žrtvenim janjetom. Pokušava uvjeriti samog sebe da je to propustio zbog vlastitih vrlina. On je barem jednako sjajan, učinkovit i marljiv kao oni koji ga nadmašuju. Nažalost, taj naš gadan društveni poredak ne dodjeljuje nagrade najboljima, već kruni nepoštenog beskrupuloznog lovca, prevaranta, eksploatatora, "robusnog individualista". Neuspjeh je bio rezultat njegove iskrenosti. Bio je previše pristojan da bi pribjegavao osnovnim trikovima kojima njegovi uspješni suparnici duguju svoju uzlaznost. Zbog kapitalizma čovjek je prisiljen birati između vrline i siromaštva s jedne strane te poroka i bogatstva s druge strane. On je, hvala Bogu, izabrao tu prvu mogućnost, a drugu je odbio.

Ova potraga za žrtvenim janjetom predstavlja stav ljudi koji žive u društvenom poretku koji tretira sve prema njihovim zaslugama, i to ocjenom njihovih sugrađana, tako da je svatko krojač vlastite sudbine.

U takvom društvu svaki član čije ambicije nisu potpuno zadovoljene zamjera bogatstvo svima koji su uspjeli više od njega. Budala oslobađa te osjećaje kroz srdžbu i klevete. Sofisticiraniji se ne upuštaju u osobnu klevetu. Oni sublimiraju svoju mržnju u filozofiju, filozofiju antikapitalizma, kako bi neutralizirali njihov unutarnji glas koji im govori da je njihov neuspjeh potpuno vlastita krivnja. Fanatizam u obrani takve kritike kapitalizma snažan je upravo zbog činjenice da se oni bore protiv vlastite savjesti.

Patnja uzrokovana frustracijama zbog neostvarene ambicije svojstvena je ljudima koji žive u društvu jednakih pred zakonom. Nije rezultat jednakosti pred zakonom, nego činjenice da u društvu jednakih pred zakonom nejednakost među ljudima, prema njihovim različitim sposobnostima i volji, tek dolazi do izražaja. Razlika između onoga što čovjek o sebi misli i onoga koliko on zaista vrijedi ljudima oko sebe, nemilosrdno je otkrivena. Sanjari o "pravednijem" svijetu, koji će ih tretirati prema njihovim "stvarnim vrijednostima", utočište su onih koje muči nedostatak samospoznaje.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.