Vezani članci:
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Frederic Bastiat: Otpuštanje vojnih službenika
Žuti prsluci su na teži način naučili da je Bastiat bio u pravu
Mogu li prirodne katastrofe stimulirati ekonomiju?
Frederic Bastiat: Peticija protiv Sunca
Frederic Bastiat, otac liberalizma - najbolji citati iz knjige 'Zakon'
Razbijanje mitova o hrvatskom izvozu
'Vegetarijanci ne ubijaju životinje' - jedna od najvećih zabluda današnjice
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Zagrebački poduzetnik prepričao noćnu moru koju je proživio na carini: ʼPlatio sam 50% više i čekao 2 tjednaʼ
Faktograf širi neutemeljeni strah od imigranata. Ne, radna imigracija ne smanjuje cijenu rada!
4 razloga zašto Vlada treba odmah ukinuti kvote na uvoz radnika
Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ
Razbijanje mita: Protekcionizam vodi u prosperitet
Zašto naši političari podcjenjuju domaće proizvođače?
Orešković i Glavašević imaju fantastični plan kako učiniti cijelu EU siromašnom
Hrvatska ima jedan problem koji se može riješiti samo u Bruxellesu, a nijedan političar ga ne želi spomenuti
Nova njemačka gospodarska strategija pod udarom kritika: ʼZbogom tržišnoj ekonomiji!ʼ
Što učiniti kad vam Trump nametne uvozne carine? (video)
Trumpove carine trebale su pomoći američkoj industriji željeza. Nisu pomogle...
Ovako protekcionizam ʼštitiʼ domaću proizvodnju: Zbog uvoznih carina GM otpušta 14.000 radnika
Hrvatska je talac mentaliteta nulte sume
Grmoja radi za posebne privatne interese i u njihovo ime ucjenjuje javnost
Jedan od njih dvojice ne govori istinu. Pogodite tko...
Državni intervencionizam u (relativno) slobodnoj Kanadi
Beljak se posvađao sa samim sobom
Novo na Liberalu:
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavljaju državne institucije
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva

Frederic Bastiat: Zabluda razbijenog prozora


Piše: Liberal.hr
Photo: Freepik
20.4.2024.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Frederic Bastiat: Zabluda razbijenog prozora

Frederic Bastiat: Zabluda razbijenog prozora


Piše: Liberal.hr
Photo: Freepik
20.4.2024.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Frederic Bastiat bio je francuski ekonomist i političar, član Narodne skupštine u prvoj polovini 19. stoljeća te jedan od vodećih predstavnika stare francuske škole liberalizma. Pisao je zanimljive eseje, kratke pripovjetke u kojima je objašnjavao najčešće zablude političara koji ne razumiju ekonomiju te njihove štetne posljedice. Pamflet "Ono što je vidljivo i ono što nije vidljivo" objavljen je 1850. godine i sastoji se od više kratkih i poučnih priča od kojih svaka sadrži po jednu ekonomsku lekciju. Prva priča zove se "Zabluda razbijenog prozora" u kojoj je raskrinkao jedan tada popularan mit - da uništavanje imovine ima pozitivne posljedice za gospodarstvo.

Jeste li ikada svjedočili bijesu dobrog buržuja Jacquesa Bonhommea kada je njegov zločesti sin uspio razbiti prozor? Ako ste svjedočili ovom prizoru, sigurno ste primijetili da svi promatrači, makar ih bilo i tridesetak, kao da su se složili da nesretnom vlasniku pruže ovu jedinstvenu utjehu: "Iz svega proizlazi nešto dobro. Ovakve nesreće pokreću proizvodnju. Svi moraju od nečeg živjeti. Što bi se dogodilo sa staklarima da se nijedno prozorsko staklo nikad ne razbije?"

Iza ove utješne poslovice krije se cijela jedna teorija koja se može pobiti na ovom vrlo jednostavnom primjeru, budući da je potpuno ista kao ona koja, nažalost, upravlja većinom naših gospodarskih institucija.

Ako pretpostavljate da je potrebno potrošiti šest franaka za popravak štete, ako mislite da nesreća daje šest franaka staklarskoj industriji i stimulira spomenutu industriju u iznosu od šest franaka, slažem se i ne dovodim u pitanje način na koji je obrazloženje točno. Doći će staklar, obaviti svoj posao, bit će plaćen šest franaka, trljati zadovoljno rukama i u srcu blagoslivljati nestašno dijete. To je ono što se vidi.

Ali ako se putem dedukcije, kao što je često slučaj, dođe do zaključka da je dobro razbijati prozore, da to uzrokuje cirkuliranje novca i stoga se stimulira industrija općenito, dužan sam zavapiti: "Stanite!". Vaša teorija se zaustavila na onome što se vidi i ne uzima u obzir ono što se ne vidi.

Ono što se ne vidi jest to što, budući da je naš buržuj potrošio šest franaka na jednu stvar, on ih više ne može potrošiti na drugu. Ono što se ne vidi - da nije morao zamijeniti prozor, možda bi zamijenio svoje donje rublje, kupio cipele s petom ili dodao novu knjigu u svoju kućnu knjižnicu. Ukratko, svojih bi šest franaka upotrijebio u svrhu za koju više neće moći.

Sastavimo, dakle, računicu industrije općenito.

Budući da je prozor razbijen, industrija stakla je stimulirana u iznosu od šest franaka; to je ono što se vidi.

Da prozor nije razbijen, industrija obuće (ili bilo koja druga) bila bi stimulirana u iznosu od šest franaka; to je ono što se ne vidi.

I kad bismo uzeli u obzir ono što se ne vidi, jer je negativna činjenica, kao i ono što se vidi, jer je pozitivna činjenica, shvatili bismo da to ne donosi nikakvu razliku u nacionalnoj proizvodnji i zaposlenosti.

Sastavimo sada računicu buržuja Jacquesa Bonhommea.

U prvom slučaju, onom s razbijenim prozorom, on troši šest franaka i uživa u blagodatima prozora ni više ni manje nego prije.

U drugom, u kojem se nesreća nije dogodila, potrošio bi šest franaka na cipele i imao bi korist od oboje - i od novog para cipela i od starog, čitavog prozora.

Stoga, budući da je Jacques Bonhomme član društva, mora se zaključiti da je, gledano u cjelini i uspoređujući ono što on ima sa svojim beneficijama, društvo izgubilo vrijednost razbijenog prozora.

Iz toga, putem generaliziranja, dolazimo do neočekivanog zaključka: Društvo gubi vrijednost nenamjenski uništenih objekata. Također, dolazimo do aforizma koji će dignuti živce protekcionistima: Razbijanje, uništavanje imovine i rasipanje ne potiče nacionalno zapošljavanje. Ili jezgrovitije: destrukcija nije isplativa.

Što će na to reći Le Moniteur industriel* i kakvo će mišljenje imati sljedbenici vrijednog gospodina de Saint-Chamansa**, koji je tako točno izračunao što bi proizvodna djelatnost dobila paljenjem Pariza zbog kuća koje bi se potom morale obnoviti?***

Žalosno mi je poremetiti njegove genijalne računice, tim više što je njihov duh uspio unijeti u naše zakonodavstvo. Ali ja ga molim da ih ponovi, uvodeći u račun ono što se ne vidi pored onoga što se vidi.

Čitatelj mora jasno primijetiti da u ovoj maloj drami nisu samo dva lika, već tri. Jedan, Jacques Bonhomme, predstavlja potrošača, pogođenog lomom koji sada uživa u jednom dobru umjesto u dva. Drugi je Staklar, koji predstavlja proizvođača čija je aktivnost potaknuta nesrećom. Treći je postolar (ili bilo koji drugi proizvođač) čija je proizvodnja smanjena u istoj mjeri iz istog razloga.

Upravo je taj treći lik koji je uvijek u pozadini i koji je, personificirajući ono što se ne vidi, bitan element problema. On je taj koji nas tjera da shvatimo koliko je apsurdno vidjeti profit u destrukciji. On je taj koji će nas uskoro poučiti da nije ništa manje apsurdno vidjeti profit u politici ograničavanja trgovine, koja ipak nije ništa drugo nego djelomična destrukcija. Stoga, uđite u detalje svih argumenata koji se iznose u prilog tome i pronaći ćete samo parafrazu one uobičajene izreke: "Što bi se dogodilo staklarima da se prozor nikada ne razbije?"

* Le Moniteur industriel je bio francuski gospodarski list poznat po zagovaranju državnog protekcionizma
** Saint-Chamans je bio francuski političar iz prve polovine 19. stoljeća, neko vrijeme je služio kao državni tajnik. Bio je poznat po tome što je zagovarao protekcionizam ili državnu zaštitu domaćih proizvođača.
*** Saint-Chamans je jednom prilikom tvrdio da je veliki požar u Londonu 1666. bio značajan dobitak za englesko gospodarstvo jer je "potaknuo industriju". Bastiat ga provocira aludirajući na njegovu želju da zapali Pariz.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.