Vezani članci:
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Bastiat: Javna potrošnja
Bastiat: Prokleti strojevi
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Frederic Bastiat: Otpuštanje vojnih službenika
Frederic Bastiat: Zabluda razbijenog prozora
Žuti prsluci su na teži način naučili da je Bastiat bio u pravu
Mogu li prirodne katastrofe stimulirati ekonomiju?
Frederic Bastiat: Peticija protiv Sunca
Frederic Bastiat, otac liberalizma - najbolji citati iz knjige 'Zakon'
Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?
Srbija još uvijek plaća Titove dugove i otplaćivat će ih sljedeće 22 godine
Provjera istinitosti: Smanjuje li se hrvatski javni dug?
Nije susjed kriv što je krava crkla
Pernar jedini pogodio srž problema: 'Vodite Hrvatsku kao što ste vodili Agrokor'
Kakvi su rezultati poreza na ekstraprofit u Hrvatskoj?
I SDP kapitulirao pred populizmom: Zašto banke ne nude kredite s istom kamatom u Njemačkoj i Hrvatskoj?
Subvencioniranjem kredita za mlade država čini uslugu samo bankama
Koja je tajna švicarskog uspjeha - banke? Razmislite još jednom...
Cijena populizma: Kako stojimo u sporu s bankama oko kredita u švicarcima?
Što bi se dogodilo da Sabor nije intervenirao u CHF kredite?
Porez na banke - dobra ili loša ideja?
Aktivist Živog zida se uspoređuje s Hitlerom: 'Hitler je bio borac protiv bankarskog sustava'
'Banke prepune novca, a plasiraju ga državi'
Bitcoin je sloboda
Porezno rasterećenje možda ne bi automatski povećalo plaće, ali je prvi preduvjet za povećanje produktivnosti
Novo na Liberalu:
Istraživanje: Sloboda govora među top pitanjima koja brinu američke glasače
Mojmira otkrila zakon ponude i potražnje. Nije oduševljena
Vladina agencija se hvali: Hrvatska je prvak svijeta po broju beskorisnih parazita
Mises: Za inovacije je potrebna ekonomska sloboda
Elon Musk i sloboda govora
Američki birači vole kapitalizam više nego Trumpa, Harris i Taylor Swift
Čovjek koji ništa ne zna
Pitanja na koja Milanović ne želi odgovoriti
Hajdaš Dončić i Paunović su obojica fejk, glumci i pozeri
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde
Thomas Sowell: Zašto sam odbacio marksizam
WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Kakva je bila špica sezone: U srpnju i kolovozu 92.000 domaćih turista više nego lani
Država je u ratu s obiteljskim smještajem. Ispaštat će domaći turisti
Kako su Ćimić i Index pokušali kreirati 'aferu' tamo gdje je nema
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Pearl Jam i svrha cijene u tržišnoj ekonomiji
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Nezavisna zastupnica razmontirala Tomaševića u ZG skupštini. Pogledajte video
Potpišite peticiju protiv 'Bit će krvi' zakona o maltretiranju vlasnika stanova
Zašto se Hrvati boje jugoslavenske zastave - pitaju se jugoslavenski novinari
Proslavljenom biologu Facebook obrisao profil jer je napisao da muškarac ne bi trebao boksati sa ženama
Plenkovićev portal u ksenofobnom ispadu napao turiste, pridružio mu se i Index
Pobjednici i gubitnici
Tko je u Hrvatskoj proširio dezinformacije o alžirskoj boksačici? Mojmira Pastorčić
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled

Bastiat: Novac, banka i kredit


Piše: Frederic Bastiat
Photo: Freepik
30.5.2024.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Bastiat: Novac, banka i kredit

Bastiat: Novac, banka i kredit


Piše: Frederic Bastiat
Photo: Freepik
30.5.2024.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Frederic Bastiat bio je francuski ekonomist i političar iz 19. stoljeća, zastupnik u Narodnoj skupštini i jedan od istaknutijih predstavnika stare francuske škole liberalizma. Iz njegove zbirke "Ono što se vidi i ono što se ne vidi" (1850) donosimo devetu lekciju koja se bavi problematikom bankarskog kredita i odgovara na pitanje zašto kredit nije svima dostupan.

...

U svim razdobljima, ali posebno posljednjih nekoliko godina, ljudi su razmišljali o tome kako bogatstvo učiniti univerzalnim na način da bankarski kredit bude dostupan svima. Nije pretjerivanje kad kažem da je od Februarske revolucije* tisak u Parizu izdao više od deset tisuća brošura koje preporučuju takvo rješenje "socijalnog problema".

Nažalost, to se "rješenje" temelji na čistoj optičkoj iluziji.

Ljudi brkaju novac s proizvodom, a zatim brkaju papirnati novac s gotovinom. A onda, iz ta dva oblika brkanja tvrde da izvlače nešto stvarno. U vezi s ovim pitanjem, apsolutno je bitno zaboraviti novac, kovanice, novčanice i druge instrumente pomoću kojih se proizvodi prenose iz ruke u ruku, kako bismo vidjeli isključivo same proizvode koji su prava osnova kreditiranja.

Jer kad orač posuđuje pedeset franaka da kupi plug, zapravo mu se ne posuđuje pedeset franaka nego plug. Kada trgovac posudi dvadeset tisuća franaka da kupi kuću, on ne duguje dvadeset tisuća franaka nego kuću. Novac je tu samo da olakša dogovor među strankama.

Pierre možda neće biti voljan posuditi svoj plug, a Jacques možda želi nekome pozajmiti svoj novac. Što Guillaume tada radi? Posuđuje Jacquesov novac i tim novcem kupuje plug od Pierrea.

Ali zapravo nitko ne posuđuje novac radi samog novca. Posuđuje se novac da bi se nabavili proizvodi.

Istina je da ni u jednoj zemlji više proizvoda ne može promijeniti vlasnika nego što je dostupnih proizvoda. Bez obzira na zbroj kovanica i papira u optjecaju, ukupan broj zajmoprimaca ne može dobiti više plugova, kuća, alata, namirnica ili sirovina nego što ih cijela skupina zajmodavaca može opskrbiti. Dakle, trebali bismo si čvrsto utuviti da svaki zajmoprimac podrazumijeva zajmodavca, a svako posuđivanje zajam.

Nakon što je ovo rečeno, što dobrog mogu učiniti kreditne institucije? One mogu omogućiti zajmoprimcima i zajmodavcima da se međusobno lociraju i sklope sporazum. No, ono što ne mogu učiniti jest trenutačno povećati količinu proizvoda koji su na raspolaganju.

To je ono što bi, međutim, bilo potrebno da se postignu ciljevi reformatora, budući da oni teže ništa manje od stavljanja plugova, kuća, alata, namirnica i sirovina u ruke svih onih koji to žele. I što sanjaju, kako bi to učinili? Predlažu davanje državnog jamstva za kredite.

Uđimo dublje u pitanje jer u njemu postoji nešto što se vidi i nešto što se ne vidi. Potrudimo se vidjeti oboje. Radi jednostavnosti argumentacije, pretpostavimo da na svijetu postoji samo jedan plug i da bi ga željela imati dva orača.

Pierre posjeduje jedini plug dostupan u Francuskoj. Jean i Jacques ga žele posuditi jer im treba. Jean svojim poštenjem, imovinom i dobrim glasom za to jamči. Njemu se vjeruje. Jacques ne ulijeva povjerenje ili ulijeva manje povjerenja. Naravno, Pierre će Jeanu posuditi svoj plug.

Ali sada, pod socijalističkim nadahnućem, država intervenira i kaže Pierreu: "Posudi svoj plug Jacquesu i ja ću jamčiti da će ga vratiti; ovo jamstvo vrijedi više od Jeanovog jer on ima samo sebe da govori u svoje ime dok ja, ja nemam ništa, to je istina, ali ja kontroliram bogatstvo svih poreznih obveznika i njihovim ću ti novcem platiti glavnicu i kamate ako treba."

Stoga Pierre posuđuje svoj plug Jacquesu: to je ono što se vidi.

A socijalisti trljaju ruke govoreći: "Vidite kako nam je plan uspio? Intervencijom države, jadni Jacques ima plug. Neće više biti prisiljen kopati zemlju; sada je na putu prema bogatstvu. To je prednost za njega i korist za naciju u cjelini."

Ne, gospodo! Nije to korist za naciju jer postoji i ono što se ne vidi.

Ono što se ne vidi je to da je plug dodijeljen Jacquesu samo zato što nije dodijeljen Jeanu. Ono što se ne vidi je da, ako Jacques ore umjesto da kopa, Jean će biti sveden na kopanje umjesto oranja. Kao rezultat toga, ono što se željelo postići kao povećanje kreditiranja ispalo je samo premještanje kreditiranja.

Štoviše, ono što se ne vidi jest da ovo premještanje implicira dva duboka oblika nepravde: nepravdu prema Jeanu koji, nakon što je stekao zasluge svojom aktivnošću i poštenjem, vidi sebe lišenog posjeda; i nepravdu prema poreznim obveznicima koji riskiraju plaćanje duga koji ih se ne tiče.

Može li se reći da vlada nudi Jeanu iste pogodnosti kao Jacquesu? Budući da je na raspolaganju samo jedan plug, dva se ne mogu posuditi. Argument se uvijek vraća na zaključak da će se, zahvaljujući intervenciji države, više zadužiti nego što će biti raspoloživih zajmova, jer plug ovdje predstavlja masu raspoloživog kapitala.

Istina je da sam operaciju sveo na najjednostavniju razinu, ali upotrijebite isti probni model za testiranje najkompliciranije državne kreditne institucije i uvjerit ćete se da je to jedini rezultat koji one mogu proizvesti: zamijeniti kredit, a ne povećati ga. U određenoj zemlji i vremenu postoji samo određena suma kapitala na raspolaganju, a sav je uložen. Jamčeći za one koji su nesolventni, država može povećati broj zajmoprimaca, povećavajući tako kamatnu stopu (uvijek na štetu poreznih obveznika), ali ono što ne može učiniti jest povećati broj zajmodavaca i ukupni iznos za pozajmljivanje.

Neka mi nitko ipak ne pripiše zaključak od kojeg me Bog sačuvao. Kažem da Zakon ne bi trebao umjetno pogodovati zaduživanju, ali ne kažem da bi ih trebao umjetno kočiti. Ako, u našem hipotekarnom sustavu ili drugdje, postoje zapreke za širenje i primjenu kredita, neka se one uklone; ništa ne bi bilo bolje ni pravednije. Ali to je sve, uz slobodu, što bi reformatori dostojni toga imena trebali zahtijevati od Zakona.

* Februarska revolucija - pod tim imenom se danas smatra početak socijalističke revolucije u Rusiji, ali tada, u 19. stoljeću, tako se nazivala Francuska revolucija 1848. jer je započela u veljači. Kao rezultat revolucije, kralj Louis Philippe bio je primoran odstupiti, proglašena je Druga Republika, svi muškarci su dobili pravo glasa, a da bi se riješio problem nezaposlenosti osnovane su nacionalne radionice. Te su radionice ukinute nakon četiri mjeseca jer se pokazalo da proizvode još veći broj nezaposlenih nego prije.

...

Ako ste propustili prethodne lekcije iz Bastiatove zbirke "Ono što se vidi i ono što se ne vidi", tu su linkovi:
1 - Zabluda razbijenog prozora
2 - Otpuštanje vojnih službenika
3 - Mit o poticanju gospodarstva porezom
4 - Treba li država subvencionirati umjetnost?
5 - Mogu li javni radovi biti mjera za zapošljavanje?
6 - Koja je uloga posrednika
7 - Tko ima korist od ograničenja prekogranične trgovine?
8 - Prokleti strojevi

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.