Vezani članci:
Bastiat: Prokleti strojevi
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Frederic Bastiat: Zabluda razbijenog prozora
Žuti prsluci su na teži način naučili da je Bastiat bio u pravu
Mogu li prirodne katastrofe stimulirati ekonomiju?
Frederic Bastiat: Peticija protiv Sunca
Frederic Bastiat, otac liberalizma - najbolji citati iz knjige 'Zakon'
Jesu li učitelji u Hrvatskoj potplaćeni i nedovoljno cijenjeni? Postoji način da to provjerimo...
Tko je kompetentan da ocjenjuje rad državnih i javnih službenika?
Koliko vrijedi braniteljstvo?
Diskriminacija u Uhljebistanu: Žene čine 69% zaposlenih u državnoj i javnoj službi
Zašto vlada mora pristati na svaki zahtjev sindikata državnih i javnih službenika
Kad policajci čine najteža kaznena djela, imamo ozbiljan problem s državnom službom
Odakle vam pravo, drugovi?
4 razloga zašto je zabrana prelaska granice za muškarce iz zemlje u ratu loša ideja
Novinari su u novoj ofenzivi, traže uvođenje obaveznog vojnog roka. To je užasna ideja
Švicarci će glasati o ukidanju zračnih snaga. Liberali su protiv
Ima jedno pitanje oko kojega Trump i Demokrati uvijek postignu konsenzus. I to je posebno zabrinjavajuće...
Gospodine generale, hoćete li Vi biti taj koji će prvi zapucati na nenaoružane ljude na granici?
Krstičević se ponaša kao da je vojska njegova privatna prćija
Američka vojska preuzela odgovornost za ogromni penis na nebu
Vojska Europske unije, pored NATO saveza, nema svrhe
Venezuela nagrađuje vojnike WC papirom
Zašto porezni obveznici financiraju hirove radikalnih ekstremista?
Top 5 najglupljih razloga za uvođenje obaveznog vojnog roka
Pravobraniteljica: 'Nema diskriminacije u vojnom roku'
Novo na Liberalu:
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta

Frederic Bastiat: Otpuštanje vojnih službenika


Piše: Frederic Bastiat
Photo: Freepik
29.4.2024.

Frederic Bastiat: Otpuštanje vojnih službenika

Frederic Bastiat: Otpuštanje vojnih službenika


Piše: Frederic Bastiat
Photo: Freepik
29.4.2024.

Frederic Bastiat bio je ekonomist i političar, član Narodne skupštine i jedan od istaknutih predstavnika stare francuske škole liberalizma u prvoj polovini 19. stoljeća. U pamfletu "Ono što je vidljivo i ono što nije vidljivo" objavio je skup kratkih priča, od kojih svaka sadrži po jednu ekonomsku lekciju. Ako ste propustili prvu lekciju, nazvanu "Zabluda razbijenog prozora", možete ju pročitati ovdje. Sada predstavljamo drugu lekciju - "Otpuštanje vojnih službenika".

Kontekst: Francuska je 1849. donijela odluku o znatnom povećanju broja vojnih službenika, čemu se Bastiat, kao član skupštine i dopredsjednik Financijskog odbora, nije protivio iz pogleda nacionalne sigurnosti, ali je smatrao da su ekonomski argumenti za takav potez loši. Ova lekcija je zanimljiva jer se analogija koju je koristio kod vojnih službenika, može u današnje vrijeme primijeniti na bilo koju javnu službu.

Za naciju vrijede ista pravila kao i za jednog čovjeka. Kada nacija želi steći ekonomsku korist ili nešto slično, na njoj je da vidi je li to vrijedno troška. Za naciju, sigurnost je najveće bogatstvo. Ako radi toga treba unovačiti 100.000 ljudi za trošak od 100 milijuna franaka, nemam što prigovoriti.

Neka nitko ne shvati moju tezu krivo.

Zamislite da zastupnik predloži otpuštanje 100.000 vojnika kako bi država olakšala porezne obveznike za 100 milijuna franaka.

Ako se ograničimo na to da mu odgovorimo da su "ovih sto tisuća ljudi i ovih sto milijuna franaka ključni za nacionalnu sigurnost; oni su žrtva, ali bez te žrtve Francusku bi razbile bande ili bi je osvojile strane sile", tada nemam ništa čime bih mogao pobiti taj argument, koji može biti istinit ili netočan, ali teoretski ne obuhvaća nikakve ekonomske elemente. Pogreška nastaje kada želite samu žrtvu prikazati kao prednost jer to nekome koristi.

Stoga, ako se ne varam, autor prijedloga neće stići ni sići s govornice, a drugi govornik će već skočiti na njega i reći:

"Otpustiti sto tisuća ljudi iz službe - stvarno to misliš? Što će biti s njima? Od čega će živjeti? Što će raditi? Zar ne znate da posvuda nedostaje posla? Da ni u jednom obrtu nema slobodnih radnih mjesta? Želite li ih baciti na ulicu kako biste povećali konkurenciju i smanjili zaradu? Baš kad je tako teško zaraditi za bijednu egzistenciju, nije li sreća da država hrani tih 100.000 ljudi? Štoviše, uzmite u obzir da vojska troši vino, odjeću i oružje, i tako osigurava aktivnost tvornicama u garnizonskim gradovima, i da je upravo to spas za njezine brojne dobavljače. Ne drhtite li pri pomisli na ukidanje ovog ogromnog pokretača industrijske aktivnosti?"

Kao što vidimo, ovaj govor zaključuje da 100.000 ljudi u službi treba zadržati, ne uzimajući u obzir nužnost službe, nego iz ekonomskih razloga. Samo takva razmatranja ću ovdje nastojati pobiti.

Sto tisuća ljudi koji porezne obveznike koštaju 100 milijuna franaka, živi i osigurava život svojim dobavljačima u mjeri u kojoj se 100 milijuna franaka može rasporediti: to je ono što se vidi.

Ali 100 milijuna franaka, izvučenih iz džepova poreznih obveznika, miješa se u ekonomski život tih poreznih obveznika i njihovih dobavljača: to je ono što se ne vidi. Napravite računicu i recite mi - gdje je profit za većinu?

Što se mene tiče, reći ću vam gdje leži gubitak i, da budemo jednostavni, umjesto da govorimo o 100.000 ljudi i 100 milijuna franaka, utemeljimo svoje razmišljanje na jednom čovjeku i tisuću franaka.

Evo nas, u selu “A.” Regruteri rade obilaske i odveli su jednog čovjeka. Poreznici obilaze i odnijeli su tisuću franaka. Čovjek i novac odvedeni su u Metz [grad na sjeveroistoku Francuske gdje je bila smještena vojarna], s namjerom da mu omoguće život na godinu dana, a da ništa ne radi. Ako uzmete u obzir samo Metz, u pravu ste doista stostruko; mjera je vrlo korisna. Međutim, ako pogledate selo A, pomislili biste drugačije jer, ako niste slijepi, vidjet ćete da je ovo selo izgubilo jednog radnika i tisuću franaka koji su nagrađivali njegov rad, kao i aktivnost koju je, kroz rashode za tih tisuću franaka, širio oko sebe.

Na prvi pogled reklo bi se da za to postoji naknada. Fenomen koji se dogodio u selu sada se događa u Metzu, to je sve. Ali tu leži gubitak. U selu je jedan čovjek kopao i orao: bio je radnik. Kod Metza okreće glavu lijevo-desno: on je vojnik. Novac i njegov promet isti su u oba slučaja, ali u jednom je bilo 300 dana produktivnog rada; u drugom je 300 dana neproduktivnog rada, uvijek se pretpostavlja da dio vojske nije bitan za javnu sigurnost.

Sada dolazi ono najbitnije. Ističete mi prezasićenost od sto tisuća radnika, stimuliranu konkurenciju i pritisak koji ona vrši na plaće. To je ono što vidite.

Ali evo što ne vidite. Ne vidite da otpuštanjem sto tisuća vojnika nije sto milijuna franaka uništeno, nego se taj iznos vraća poreznim obveznicima. Ne vidite da je puštanje 100.000 radnika na tržište ujedno i otvaranje mogućnosti da 100 milijuna franaka bude namijenjeno plaćanju njihovog rada na tom istom tržištu. Kao rezultat, ista mjera koja povećava ponudu rada povećava i potražnju, iz čega proizlazi da je smanjenje zarade iluzija.

Ne vidite da prije, kao i nakon otpuštanja vojnika, u zemlji ima sto milijuna franaka koji odgovaraju sto tisuća ljudi, i da je sva razlika u ovome: prije je zemlja plaćala sto tisuća ljudi sto milijuna franaka da ne rade ništa; nakon toga, plaća im taj iznos da rade. Na kraju, ne vidite da kada porezni obveznik preda svoj novac, bilo vojniku u zamjenu za ništa ili radniku za uzvrat za nešto, sve naknadne posljedice kruženja tog novca su iste u oba slučaja. Jedina razlika je što u drugom slučaju porezni obveznik dobije nešto, a u prvom ne dobije ništa. Rezultat: čisti gubitak za naciju.

Sofizam protiv kojeg se ovdje borim ne prolazi ni na testu progresivne primjene, koji je temelj načela. Ako je povećanje vojske ekonomski korisno za narod, zašto onda ne regrutiramo svo vojno sposobno stanovništvo?

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.