U zaključnoj izjavi Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) na kraju njenog posjeta Hrvatskoj u okviru redovitih konzultacija sa zemljama članicama, prilikom kojeg su održani i sastanci s predstavnicima Ministarstva financija i HNB-a, istaknuto je da je rast hrvatskog gospodarstva i dalje među najbržima u eurozoni, pri čemu je postignut i značajan napredak u životnom standardu građana, dijelom i zahvaljujući snažnoj apsorpciji sredstava u sklopu provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Iz MMF-a očekuju da će nakon lanjskog realnog rasta BDP-a od gotovo četiri posto, hrvatsko gospodarstvo u 2025. usporiti na i dalje solidnih 3,1 posto, dok za 2026. prognoziraju rast od 2,7 posto.

Međutim, upozoravaju i da je poticajna fiskalna politika u razdoblju snažnog gospodarskog rasta uzrokovala povećanje fiskalnih manjkova i pojačala pritisak na strani domaće potražnje, pridonoseći povećanju inflacije i manjka na tekućem računu.

Smatraju i da postoji rizik od 'dugotrajnog pregrijavanja', jer bi održavanje 'akomodativne' fiskalne politike te rasta plaća i kredita koji premašuje očekivanja mogli dodatno potaknuti domaću potražnju, usporiti dezinflaciju i narušiti konkurentnost.

Preporučuju snažniju i što skoriju fiskalnu konsolidaciju (što znači balansiranje proračuna - smanjenje državne potrošnje) i produbljivanje strukturnih reformi kako bi se podržala konvergencija Hrvatske prema naprednim europskim zemljama i ojačao njen položaj, kako bi mogla odgovoriti na buduće šokove i izazove.

MMF je također zaključio da je poticajna fiskalna politika vlade odigrala "značajnu ulogu u inflaciji", osobito reforma plaće u javnom sektoru - nešto što premijer Plenković odbija priznati i umjesto toga opetovano krivi poduzetnike za rast cijena, ali Liberal od početka upozorava da je ovaj zadnji val inflacije isključivo proizvod Vlade RH i njene neodgovorne fiskalne politike.

"Pozivamo na snažnije i unaprijed usmjereno smanjenje fiskalnog deficita, s ciljem postizanja strukturne primarne ravnoteže do 2030. godine. S monetarnom politikom postavljenom na razini eurozone, veća i ubrzana konsolidacija koja štiti javna ulaganja ključna je za ublažavanje pritisaka potražnje i smanjenje inflacije i neravnoteža. Također je bitna za jačanje konkurentnosti Hrvatske, generiranje resursa za ulaganja kako se smanjuje važnost financiranja EU-a te izgradnju amortizera protiv budućih šokova i velikih potreba za potrošnjom povezanih sa starenjem, obranom te zelenom i digitalnom tranzicijom.

Preporučujemo smanjenje deficita opće države na oko 2,5 posto BDP-a u 2026. To se može postići ograničavanjem rasta javnih plaća i povećanja socijalnih rashoda, uz poboljšanje usklađenosti s PDV-om. Također je važno ukinuti preostale mjere potpore troškovima života te provoditi i jačati fiskalnu disciplinu u jedinicama lokalne samouprave kako bi se spriječilo pogoršanje njihove fiskalne pozicije", piše u izvješću MMF-a.

Osim smanjenja državne potrošnje i konsolidacije proračuna, predlažu i bolju efikasnost potrošnje.

"Hrvatska ima značajan prostor za poboljšanje učinkovitosti javne potrošnje. Troškovi plaća u javnom sektoru, koji su već među najvišima u eurozoni, dodatno će porasti na oko 13,5 posto BDP-a u 2025. Podržavamo jačanje stvarnih ili funkcionalnih spajanja jedinica lokalne samouprave. Plan vlasti za preispitivanje i racionalizaciju javnog zapošljavanja također je dobrodošao. Na temelju naše analize predlažemo da se fokus stavi na sektore zdravstva i obrazovanja. Javna potrošnja na obrazovanje i zdravstvo premašuje prosjek EU za oko 0,5 posto BDP-a. Potencijalni dobici od učinkovitosti su značajni, a reforme mogu smanjiti fiskalne troškove i poboljšati rezultate u zdravstvu i obrazovanju. Nadalje, bolje usmjeravanje socijalnih naknada pomoglo bi ograničiti rast potrošnje, a istovremeno bi se podržalo najugroženije."

Zatim predlažu duboke reforme, osobito zdravstva i školstva, koje bi bile s ciljem smanjivanja troškova i poboljšanja rezultata. Prema MMF-u, u Hrvatskoj ima prostora za oboje. Osim toga, radi boljeg punjenja proračuna i "pravednijeg poreznog sustava", predlažu nastavak porezne reforme s ciljem oporezivanja imovine prema njenoj vrijednosti i uvođenja poreza na ugljik. Predlažu i reformu mirovinskog sustava.

"Mirovinska reforma ključna je za povećanje adekvatnosti, poboljšanje međugeneracijske jednakosti i osiguranje dugoročne održivosti. Novi Zakon o mirovinskom osiguranju ima za cilj poboljšati adekvatnost mirovina koja postupno opada. Budući da se sustav već suočava s velikim deficitima, mjere za povećanje adekvatnosti mirovina trebale bi biti popraćene politikama za osiguranje dugoročne financijske održivosti sustava. Prioriteti uključuju sužavanje brojnih mogućnosti prijevremenog umirovljenja, povećanje dobi za umirovljenje i njezino povezivanje s očekivanim životnim vijekom te povećanje minimalnog broja godina uplate doprinosa."