Kad je početkom godine socijalno-liberalna stranka D66 pobijedila na općim izborima u Nizozemskoj, svi su mislili da će s drugim strankama lijevo od centra formirati vladu lijeve koalicije. Njihov vođa Rob Jetten, s mnogim stavovima kakve klasični liberali ne bi potpisali, nije budio previše nade da bi nova vlada mogla biti fiskalno odgovorna i pro-business orijentirana.

Ne treba ni spominjati da su ljevičari u medijima diljem Europe slavili njegovu pobjedu upravo iz razloga navedenih u prvom odlomku - i zato što je Jetten homoseksualac.

Stvari su ubrzo krenule u neočekivanom smjeru. Umjesto da svoje partnere potraži na lijevoj strani, Jetten se okrenuo prema desno i formirao vladu s klasičnoliberalnim VVD-om i demokršćanskim CDA-om. VVD je dobio ministarstvo financija i mjesto državnog tajnika za učinkovitost vlade. Priča postaje sve bolja.

Drastično smanjenje birokracije

Nizozemska vlada objavila je prošlog tjedna priopćenje u kojem najavljuje paket mjera za smanjenje regulacija gospodarstva i javne uprave.

"Ne možemo nastaviti raditi ono što smo radili do sada. S previše pravila, iznimki i postupaka ponekad si nepotrebno otežavamo rješavanje problema. Pa ipak, stanovnici i poduzeća trebali bi moći računati na vladu koja čini ono što je potrebno. Osim toga, moramo značajno smanjiti organizacijske troškove. Zato ćemo donijeti teške odluke, da bismo dobili središnju vladu koja zaista funkcionira: jednostavniju, pametniju i manju", napisao je državni tajnik Eric van der Burg.

Za cilj su si postavili ukidanje ili pojednostavljenje 500 propisa godišnje i kočnicu za uvođenje novih propisa. Svako ministarstvo će morati dokazati za svaki pojedini propis je li on uistinu i dalje potreban, uz početnu pretpostavku da nije. Ako ne uspiju dokazati njegovu potrebu, on će automatski biti ukinut.

Uštede će postići implementacijom AI tehnologija u rad ministarstava kako bi se riješili većeg dijela osoblja. Najavljuju ukidanje cijelih kabineta, pa i rasprodaju zgrada u vladinom vlasništvu, kao i ukidanje većine savjetodavnih tijela i odbora.

Tijekom sljedećih 10 godina planiraju otpustiti 25.000 državnih službenika, što je smanjenje za 16 posto. Ukupna planirana ušteda za državu je 900 milijuna eura u sljedećoj godini i oko 3,5 milijardi eura do 2035.

Nizozemska to ne radi jer je primorana nego zbog prevencije

U pismu nizozemskom parlamentu, dugom 15 stranica, Van der Burg je iznio podatke o tome koliko se središnja državna uprava prekomjerno proširila. U razdoblju od 2018. do 2025. godine broj zaposlenih u državnoj službi porastao je za 41 posto, pri čemu je otvoreno oko 46.500 radnih mjesta s punim radnim vremenom.

Od 2019. do 2025. godine broj djelatnika zaduženih za kreiranje politika i pružanje podrške porastao je za 56 posto, broj inspektora za 48 posto, a broj zaposlenika zaduženih za provedbu vladinih programa za 28 posto. Prema navodima iz pisma, novi planovi predviđaju smanjenje broja zaposlenih u mnogim resorima, i to u rasponu od 20 do 60 posto.

Najbolji dio - Nizozemska nije među državama koje su davno prešle crvenu crtu i kojima je prijeko potrebno rezanje administracije. Prema podacima Eurostata, 11 članica Europske unije imale su lani proračunski deficit veći od 3 posto - Nizozemska nije jedna od njih. Javni dug joj je i dalje ispod 50 posto BDP-a, što znači da stanje nije alarmantno.

Svejedno, nizozemska vlada shvaća da je bolje spriječiti nego liječiti. U bliskom susjedstvu - od Francuske, preko Belgije pa do Njemačke - vide kako stvari lako mogu krenuti nizbrdo kad se ignorira problem rasta državnog tereta na gospodarstvo i građane.