Turistička sezona je svakog ljeta glavna tema u hrvatskim medijima. Svake godine isto - sezona je propala, turisti zaobilaze Hrvatsku, sve je preskupo, gotovo je. To su ukratko zaključci koje novinari uporno ponavljaju od lipnja do kraja kolovoza. A onda kolektivno zašute.
Tišina nastupa onda kada stižu konkretni podaci, koji u pravilu pobijaju sve ono što su novinari prethodnih mjeseci pisali.
Zato je bitno napraviti konačni obračun sezone. Uzeo sam podatke Hrvatske turističke zajednice i Porezne uprave za period od početka lipnja do kraja rujna svake godine od 2017. do 2026. - čisto da vidimo kako hrvatski turizam napreduje (ili propada, ako ćemo vjerovati medijima) kroz vrijeme.
Dolasci i noćenja
Po broju dolazaka sezona 2026. bila je rekordna u hrvatskoj povijesti s 14,76 milijuna gostiju - 0,6 posto više nego u 2025. i 4,4 posto više nego u pretpandemijskoj 2019. godini.
Po broju ukupnih noćenja bila je to druga najbolja sezona u povijesti - 77,88 milijuna noćenja - neznatno manje nego u prethodnoj sezoni (0,02 posto manje) i 1,6 posto više nego 2019.
Broj stranih gostiju je 0,3 posto ispod razine iz istog perioda prošle godine i 0,9 posto iznad pretpandemijske sezone 2019.
Po stranim noćenjima (71.6 milijuna) bila je malo slabija od prethodne (za 0,6 posto) i jednako toliko slabija od 2019. koja i dalje po stranim noćenjima drži rekord - 72,04 milijuna.
Hina svake godine piše da si "sve više Hrvata ne može priuštiti ljetovanje" - to je velika laž. Istina je upravo suprotna - svake godine, izuzev pandemijske 2020. - sve više domaćih turista odsjeda u hotelima i drugom smještaju.
Domaćih dolazaka je u ovoj sezoni bilo ukupno 1,58 milijuna - 8,6 posto više nego lani i čak 48,3 posto više nego u 2019. Oni su ostvarili ukupno 6,29 milijuna noćenja, što je 7 posto više nego lani i 35,7 posto više nego 2019.
PotrošnjaPrema sumi izdanih računa potrošnja je ukupno porasla 20 posto u odnosu na sezonu 2025., ali taj je podatak varljiv zbog fiskalizacije. Kada se iz toga izuzmu računi plaćeni na transakcijski račun, koji se prethodnih godina nisu fiskalizirali, i kada se iznos prilagodi za inflaciju, dobivamo realni rast potrošnje od 2,1 posto.
Smještaj i ugostiteljstvo je nominalno poraslo za 11,3 posto, a prilagođeno za inflaciju to je realno 7 posto. Budući da je broj noćenja otprilike jednak lanjskom, znači da su gosti povećali potrošnju po noćenju.
U usporedbi s pretpandemijskom 2019., rast potrošnje je ozbiljan čak i nakon prilagodbe za inflaciju - dobivamo da je ona realno veća za 41 posto.
ZaključakTurizam nije nešto "naše" i ne bi bila nikakva katastrofa ni da sezona podbaci. Turizam čine različiti pojedinci koji na različite načine u njemu sudjeluju. Netko će ponekad profitirati, netko neće. To je tako u svakom poslu i stvarno ne bi trebalo od toga praviti takav spektakl.
Pogotovo onda kad podaci pokazuju da razloga za spektakl nema. Turistička sezona 2026. bila je sasvim solidna, kao i svaka prethodna (osim pandemijske 2020.). Mediji koji prave senzaciju od pada noćenja za 0,02 posto nisu objektivni i nedostaje im profesionalnosti u radu.
Uostalom, vjeruje li stvarno netko da bi cilj trebao biti dovijeka povećavati broj turista? Već sada mnogi šize da ih je previše, traže zabrane i ograničenja. U isto vrijeme isti ljudi se žale da su cijene u turističkim središtima previsoke. Te dvije stvari ne mogu vrijediti - ili su cijene previsoke ili je turista previše, ali nikako oboje istovremeno.
