U 2025. godini ukupna javna potrošnja na socijalnu zaštitu u Europskoj uniji dosegla je 5,2 bilijuna eura, što je povećanje od 4,9 posto u usporedbi s prethodnom godinom, objavio je Eurostat.

Među državama članicama EU-a javna potrošnja na socijalnu zaštitu kao udio u BDP-u najviša je u Austriji (32,4 posto BDP-a), Finskoj (32,2 %) i Francuskoj (32,1 %), a najniža u Irskoj (11,7 %), Malti (13,8 %) i Mađarskoj (16,7 %).




Hrvatska je otprilike na sredini s 23 posto javne potrošnje na socijalne povlastice u odnosu na BDP, malo ispod prosjeka EU-a koji iznosi 27,5 posto.

Najveći dio novca za socijalnu zaštitu na razini cijele EU odnosi se na stariju dob (41,5 posto) i zdravstvo (30 posto). Zatim slijede naknade za invalidnost, obiteljske i dječje naknade, nezaposlenost, stanovanje itd.

Sve su države članice EU-a u prošloj godini povećale potrošnju za socijalnu zaštitu, ali ni približno jednako. Prvak u tom povećanju je Republika Hrvatska, koja je zabilježila povećanje za 15,4 posto. Iza Hrvatske su Bugarska (+12,1%) i Litva (+11,6 posto), a najniža povećanja su zabilježile Grčka (+0,6 posto), Rumunjska (+0,7 posto) i Finska (+1,3%).