Vezani članci:
Kako se države suočavaju s klimatskim izazovima: Oporezuju građane pa subvencioniraju zagađivače
Najave izumiranja života na planetu nisu ništa novo i dosad su se uvijek pokazale netočnima
Dan planeta Zemlje: 5 razloga za slavlje
NASA: Zahvaljujući čovjeku svijet je sve zeleniji
Duspara nudi 20.000 kuna za fotografiju Antarktike. Pošaljite mu ovaj video!
Povijesni razvoj (proto)globalizacije, 1. dio
8 razloga zašto su 2010-e bile najbolje desetljeće u povijesti čovječanstva
Svijet je vjerojatno pred novom recesijom. Je li Hrvatska spremna?
Svijet je danas bolji nego ikada, ali ljudi to ne znaju
Hrvatska je tolerantnija nego što mnogi ovdje misle, a i svijet je bolji nego ikada
Mit o Hrvatskoj koja je ʼjako bogata resursimaʼ
Uz dužno poštovanje, gospodine Rudan, ovaj put niste u pravu.
Prirodni resursi - dar ili prokletstvo nacije?
Gretino proročanstvo da će ljudi nestati do 2023. nije dobro ostarjelo pa je obrisala tvit
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Predsjednica EU komisije unajmila privatni avion za putovanje od 50 km
Protiv klimatskih promjena borit će se strahom i mjerama
Dva tjedna nakon medijske kataklizme, led na Grenlandu se opet povećava
Crveni alarm: Koje mjere možemo očekivati protiv klimatskih promjena?
Švicarci na referendumu odbacili mjere za suzbijanje klimatskih promjena
2019. je bila globalno druga najtoplija u povijesti mjerenja, prošli srpanj srušio povijesni rekord
Među onih 11.000 Indexovih ʼznanstvenikaʼ našao se i Miki Maus
Tko širi lažne vijesti - Liberal ili Faktograf?
5 najčešćih zabluda hrvatskih novinara o liberalizmu
Kako je AOC pala na podvalu pro-trumpovog kulta: Trebamo li početi jesti bebe?
Pitanje na koje Pavel Gregorić izbjegava odgovoriti
Hoće li svijet ostati bez hrane?
Zašto je argument ʼ97 posto znanstvenika se slaže...ʼ 100% pogrešan
ʼZašto ismijavate djevojčicu s autizmom?ʼ [ODGOVOR]
Klimatske promjene su naša stvarnost, ali nema razloga za histeriju niti povratak u srednji vijek
Novo na Liberalu:
Moderna odjeća za malo novca? Nije problem
Ne nasjedajte na Plenkovićev PR: Vlada neće podići plaću nikome u privatnom sektoru
Policajka s Faktografa ima strašne argumente za suzbijanje nepodobnih stavova
Zakon o javnom redu i miru ima ozbiljan problem s pravom na slobodu govora
Musk pokazao kako se razgovara s novinarima
Glavni urednik Glasa Istre se okomio na čistačice i frizerke. Razlog je urnebesan
Strah od umjetne inteligencije je neopravdan, 1. dio: Povijesni presjek
Finci se na izborima okrenuli desno: Što to konkretno znači?
Zurovec u Saboru pozvao na fleksibilizaciju radne imigracije
Po svim pravilima novinarske struke trebao sam već najmanje triput umrijeti
Liberal je najopasniji medij u Hrvatskoj - potvrdili Index i Vlada RH
U pozadini nove hit-serije HBO-a: Moralni argument u obranu individualizma
Novac koji plaćamo za 'besplatno' cjepivo koje nitko neće iskoristiti - to vam je trebala biti povišica, sorry!
HZZO je vreća bez dna. Zašto ga ne ukinemo?
Desnica prije Trumpa: Pogledajte što su Reagan i H.W. Bush govorili o ilegalnim imigrantima
Je li vam sada jasno kako je biti imigrant u Hrvatskoj?
Gretino proročanstvo da će ljudi nestati do 2023. nije dobro ostarjelo pa je obrisala tvit
Dodatna regulacija digitalnih platformi za rad naštetit će svima - i korisnicima i dostavljačima
Mile Kekin je dokaz da koronaši još dugo neće biti u stanju probaviti što im se dogodilo
Djelatnici ZG Čistoće se trebaju pozvati na priziv savjesti
Nezaboravne lekcije: M. Friedman o odgovornosti Vlade prema siromašnima
Strelovit rast cijena nekretnina - rezultat tiskanja novca i dokaz povećanja nejednakosti
SDP na Dan žena diskriminira žene i širi rodne stereotipe
Ilko Ćimić: Nisam prijavio hrvatske građane zambijskim vlastima
HUP i SDP predlažu novi porez koji bi dodatno poskupio ljetovanje na Jadranu
Mises o ratu, ratnoj ekonomiji i uspostavi trajnog mira
Ne morate birati stranu u ratu. Možete biti na strani mira
Zabranitelji su opet 'in': Preko cajki do političkih poena
Autokrat Plenković mijenja zakone radi sebe: 'Curenje informacija će biti kazneno djelo'
Mediji sustavno rade na radikalizaciji hrvatske javnosti, trebaju snositi svoj dio odgovornosti

Kad će ta apokalipsa? Mit o prenapučenosti Zemlje i ograničenosti resursa


Piše: Marian L. Tupy
Izvor: Human Progress
28.3.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Kad će ta apokalipsa? Mit o prenapučenosti Zemlje i ograničenosti resursa

Kad će ta apokalipsa? Mit o prenapučenosti Zemlje i ograničenosti resursa


Piše: Marian L. Tupy
Izvor: Human Progress
28.3.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Ako pogledamo iza nas i vidimo kroz povijest samo poboljšanja, na kojem principu možemo temeljiti ideju da će budućnost biti gora?

Je li prenapučenost problem? Ponestaje li Zemlji resursa? Odakle dolazi zabrinutost oko rasta stanovništva i iscrpljivanja resursa? Koliko su točna bila apokaliptična predviđanja iz prošlosti od strane ljudi koji su bili zabrinuti za ta dva pitanja? Hoćemo li u budućnosti uspjeti kombinirati rastući broj ljudi i viši standard života s pristojnim upravljanjem planetom?

Ovo su samo neka od pitanja na koja odgovara "Population Bombed: Exploding the link Between Overpopulation and Climate Change", opsežna, dobro napisana i sažeta knjiga koju je objavila Zaklada za politiku globalnog zatopljenja.

Knjiga izlazi točno 50 godina nakon što je Paul R. Ehrlich objavio Populacijsku bombu, u kojoj je profesor biologije Sveučilišta Stanford tvrdio da će rast stanovništva rezultirati iscrpljenjem resursa i izgladnjivanjem stotina milijuna ljudi. Autori Population Bombeda, Pierre Desrochers, koji je izvanredni profesor geografije na Sveučilištu u Torontu, i Joanna Szurmak, koja je doktorandica na poslijediplomskom studiju znanosti i tehnologije na Sveučilištu York, Toronto, ocjenjuju znanost u prošlosti manjkavom i nude veseli odgovor katastrofičarima.

Desrochers i Szurmak počinju s prikazom iz ugla tužitelja. "Pesimisti" tvrde da se na ovom planetu stanovništvo i potrošnja ne mogu zauvijek širiti; da će se za održavanje visokog životnog standarda morati smanjiti broj ljudi; da istraživanje i vađenje resursa podliježe zakonu o smanjenim prinosima i stoga će s vremenom postati skuplji; da otkrića, izumi i inovacije ne uklanjaju potrebu za većim resursima; i, konačno, da ljudski uspjesi u prevladavanju ograničenja resursa u prošlosti nisu relevantni za suočavanje s ekološkim izazovima danas.

Nasuprot tome, "optimisti" tvrde da rast stanovništva čini čovječanstvo bogatijim kroz podjelu rada i ekonomiju slobodnog tržišta; da ljudska genijalnost povećava djelotvorne načine proizvodnje i "donosi povećane prinose ... [kroz] sve manje štetne načine rada"; da, za razliku od drugih životinja, ljudi koriste trgovinu i inovacije kako bi zaobišli ograničenja resursa; i, konačno, da nema razloga zašto se naši prošli uspjesi ne mogu ponoviti u budućnosti.

Da citiram britanskog povjesničara Thomasa Babingtona Macaulaya: "Na kojem principu se održava teza da, iako iza nas nema ničeg osim poboljšanja, očekujemo samo pogoršanje pred nama?"

Pesimizam u tom pogledu ima dugačak pedigre koji seže do Atra-Hasisa, epa iz 18. stoljeća prije Krista, u kojem su babilonski bogovi smatrali da je svijet prenatrpan te su oslobodili glad da riješi "problem". Konfucije, Platon, Tertulijan, Sveti Jeronim i Giovanni Botero ponovno su razmotrili to pitanje tijekom narednih stoljeća.

Suvremena zabrinutost zbog prenapučenosti najčešće je povezana s britanskim svećenikom Thomasom Malthusom koji je tvrdio da ljudska populacija raste eksponencijalno dok proizvodnja hrane raste linearno. Tako će stanovništvo na kraju prerasti opskrbu hranom, što će rezultirati masovnim izgladnjivanjem.

Dosegnuo je svoj vrhunac u posljednjim desetljećima 20. stoljeća, kada je Garrett Hardin ukazao na "tragediju zajedničkih dobara" (tj. prekomjerno korištenje resursa koji nisu u privatnom vlasništvu), Rimski je klub predvidio stratosferske cijene resursa i Pavao Ehrlich je upozorio na masovno izgladnjivanje. Upravo je Ehrlich, nesvjesno, pristao na okladu s Julianom Simonom sa Sveučilišta Maryland o budućim raspoloživim resursima - i izgubio.

Prema okladi, Ehrlich bi odabrao "košaru" sirovina za koju je očekivao da će nedostajati u nadolazećim godinama i odabrati vremenski period od više od godinu dana, tijekom kojeg bi te sirovine postale skuplje. Na kraju tog razdoblja izračunat će se cijena tih materijala prilagođena inflaciji. Ako je "stvarna" cijena košarice bila veća na kraju razdoblja nego na početku, to bi značilo da su materijali postali dragocjeniji i Ehrlich bi osvojio okladu; ako bi cijena bila niža, Simon bi pobijedio. Ulozi će biti konačna razlika u cijeni košarice na početku i na kraju vremenskog razdoblja.

Ehrlich je odabrao bakar, krom, nikal, kositar i volfram. Oklada je prihvaćena 29. rujna 1980., s datumom 29. rujna 1990. godine. Unatoč porastu broja stanovnika od 873 milijuna u tih 10 godina, Ehrlich je izgubio ulog. Svih pet elemenata koje je odabrao smanjila su se u prosjeku za 57,6 posto. Ehrlich je Simonu poslao ček za 576,07 dolara. Danas su sirovine u izobilju, a koncept svjetske katastrofe, kao što je prvobitno shvaćen, prestao je biti pseimistička kriza.

Umjesto toga, pesimisti su nešto promijenili. Umjesto naglašavanja iscrpljivanja sirovina, kao što je to prije radio Ehrlich, oni sada upozoravaju na ljudsku prekomjernu potrošnju i srodni gubitak integriteta biosfere (uništavanje ekosustava i bioraznolikosti), klimatske promjene, onečišćavanje oceana, promjenu zemljišnog sustava (od šumskih do usjeva), neodrživo korištenje slatke vode, poremećaj biogeokemijskih tokova (unosi dušika i fosfora u biosferu), promjena atmosferskih aerosola (koncentracija čestica u atmosferi) i oštećenje ozonskog omotača.

Desrochers i Szurmak bave se mnogim od tih relativno novih pitanja tako što napominju, na primjer, metodološke probleme koji su svojstveni prekomjernom konzumiranju modela, uključujući "okvir planetarnih granica" koji sam opisao u prethodnom paragrafu.

Mudro, autori se ne zapliću u znanost o globalnom zatopljenju. Potpuna rasprava o globalnom zatopljenju zahtijevala bi posebnu knjigu. Kao što je slučaj, Population Bombed ima 250 stranica, a uključuje 900 fusnota i opsežnu bibliografiju na 33 stranice. Umjesto toga, oni traže poštenje. Primjećuju da je upotreba fosilnih goriva u središtu današnjih poziva na kontrolu populacije i ističu da pesimisti jednostavno ne uzimaju u obzir koristi od korištenja fosilnih goriva, uključujući i onu koja se odnosi na okoliš. Desrochers i Szurmak ne odbacuju sve zabrinutosti oko CO2 u atmosferi, ali ističu da bi uklanjanje fosilnih goriva u sadašnjim okolnostima imalo teške gospodarske, socijalne i ekološke posljedice - posebno za siromašne na svijetu.

Da navedemo samo nekoliko primjera, proizvodnja bi trebala postati skuplja za tvrtke, cijena grijanja i hlađenja bi postale skuplje za kućanstva, a zemljište, koje trenutno zauzimaju životinje, moralo bi biti pokriveno vjetroturbinama.

Ipak, imajte na umu da je naša vrsta prije riješila mnoge ekološke probleme, a mi ćemo vjerojatno riješiti i buduće. Desalinizacija, na primjer, može pomoći u nestašici vode, dok bi genetski modificirani usjevi mogli eliminirati potrebu za prekomjernom upotrebom gnojiva i pesticida. Ta otkrića, kao i perspektiva mnogih drugih, čine Desrochers i Szurmakovu knjigu podsjetnikom na čovjekove instinkte i sposobnosti rješavanja problema.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.