Vezani članci:
Top 18 promašenih znanstvenih predikcija Sudnjeg dana iz 1970-ih
Mit o Hrvatskoj koja je ʼjako bogata resursimaʼ
Uz dužno poštovanje, gospodine Rudan, ovaj put niste u pravu.
Kad će ta apokalipsa? Mit o prenapučenosti Zemlje i ograničenosti resursa
Prirodni resursi - dar ili prokletstvo nacije?
Dan planeta Zemlje: 5 razloga za slavlje
Kako se države suočavaju s klimatskim izazovima: Oporezuju građane pa subvencioniraju zagađivače
Najave izumiranja života na planetu nisu ništa novo i dosad su se uvijek pokazale netočnima
NASA: Zahvaljujući čovjeku svijet je sve zeleniji
Duspara nudi 20.000 kuna za fotografiju Antarktike. Pošaljite mu ovaj video!
Novo na Liberalu:
Više od 500 američkih ekonomista potpisalo peticiju protiv carina
Orban bi nagodinu mogao pretrpjeti teški poraz. Ovaj čovjek je po anketama debelo ispred
Igrokaz pred MVEP-om: Neka to probaju u Palestini
Ovako je govorio Mario Vargas Llosa - velikan latinoameričke književnosti i liberalizma
Urša Raukar-Gamulin koristi feudalističku argumentaciju u obranu povlastica za 'samostalne umjetnike'
Eurostat: Inflacija u Hrvatskoj u ožujku iznosila 4,3 posto i među najgorima je u EU
Stanovnici Ekvadora odbacili socijalizam, poražena kandidatkinja odbija priznati poraz
Bernardić na bezazlenom pitanju o Thompsonu pao na karakternom testu
Istraživanje: Amerikanci bi rado 'vratili industriju u SAD', ali da u njoj radi netko drugi
Birokracija je u ratu protiv tradicionalne obitelji i temeljnih društvenih normi
Trgovinski deficit u SAD-u nastaje zbog pogrešne klasifikacije stranih posjeda američkih dolara
Mile Kekin - siromašni umjetnik i ekstraprofiter
Licemjerna Sandra Benčić
Aleksandar Vučić i autoritarni obrisi Srbije: Protjerivanje nepodobnih stranaca i gušenje slobode medija
Razlika u plaći između muškaraca i žena kod nas puno niža nego u većini drugih EU zemalja
Top 18 promašenih znanstvenih predikcija Sudnjeg dana iz 1970-ih
Adam Smith je predvidio probleme s kojima će se njegov sustav slobodne trgovine suočiti
Pogledajte fotografiju zbog koje je novinar u Njemačkoj kažnjen uvjetnim zatvorom
Johnny Rotten o povratku u Sex Pistolse: 'Nikada! Oni su klaunski woke cirkus'
Druga strana priče: Ima li Amerika razloga biti ljuta na trgovinske partnere?
Zašto ECB toliko požuruje uvođenje digitalnog eura? Imaju dva razloga...
Europska komisija treba prihvatiti sve Trumpove zahtjeve - ne radi njega, već zbog nas, Europljana
SAD ima s ovom zemljom trgovinski suficit. Trump im je svejedno opalio carine, ne znaju zašto
Što je zajedničko jugonostalgičarima i Trumpovoj sekti? Opsesija industrijom koje više nema
HDZ u panici: Ovaj čovjek bi im mogao uzeti Zadar, jednu od njihovih najtvrđih utvrda
Što rade Plenkovićevi fact checkeri koje plaćamo za 'točno informiranje'? Upravo ono što ste pretpostavili
Rand Paul podsjeća kolege: 'Carine su u povijesti uvijek bile pogubne za Republikansku stranku'
Švedska i Švicarska - dva različita pristupa univerzalnom pravu na zdravstvenu skrb
Za trgovinski rat je potrebno (bar) dvoje
Austrijska škola: Što je subjektivna vrijednost?

Istraživanje: Resursi su ljudima danas 504% dostupniji nego prije 44 godine


Piše: Marian L. Tupy, Gale Pooley
Izvor: Human Progress
Photo: HumanProgress.org
24.4.2024.

Istraživanje: Resursi su ljudima danas 504% dostupniji nego prije 44 godine

Istraživanje: Resursi su ljudima danas 504% dostupniji nego prije 44 godine


Piše: Marian L. Tupy, Gale Pooley
Izvor: Human Progress
Photo: HumanProgress.org
24.4.2024.

Simonov indeks obilja (SAI) kvantificira i mjeri odnos između resursa i stanovništva. SAI pretvara relativno obilje 50 osnovnih roba i globalne populacije u jednu vrijednost. Indeks je započeo 1980. s baznom vrijednošću od 100. U 2023. SAI je iznosio 609,4, što pokazuje da su resursi postali dostupniji prosječnom stanovniku Zemlje za 509,4 posto u posljednje 43 godine. Svih 50 proizvoda bilo je u većem izobilju 2023. nego 1980. godine.


Simonov indeks obilja 1980 - 2023 (1980 = 100)

SAI se temelji na idejama ekonomista Sveučilišta Maryland i višeg suradnika s Cato Instituta Juliana Simona, koji je bio pionir istraživanja i analize odnosa između rasta stanovništva i obilja resursa. Ako su resursi ograničeni, tvrdili su Simonovi protivnici, onda bi porast stanovništva trebao dovesti do viših cijena i nestašice. Ipak, Simon je iscrpnim istraživanjem tijekom mnogih godina otkrio da se događa upravo suprotno. Kako se globalna populacija povećava, gotovo su svi resursi postali izdašniji i dostupniji čovjeku. Kako je to moguće?

Simon je prepoznao da sirovine, bez znanja o tome kako ih koristiti, nemaju ekonomsku vrijednost. Znanje je ono koje pretvara sirovine u resurse, a novo znanje je potencijalno neograničeno. Simon je također shvatio da su samo ljudska bića ta koja otkrivaju i stvaraju znanje. Stoga resursi mogu rasti beskonačno i neograničeno. Zapravo, ljudska bića su glavni i početni resurs.

Vizualizacija promjene

Obilje resursa može se mjeriti i na osobnoj razini i na razini populacije. Možemo upotrijebiti analogiju s pizzom da bismo razumjeli kako to funkcionira. Obilje na osobnoj razini mjeri veličinu pojedine kriške pizze. Obilje na razini populacije mjeri veličinu cijele pizze. Pizza u cjelini se može povećati na dva načina: kriške se mogu povećati ili se može povećati broj kriški. I jedno i drugo se može dogoditi u isto vrijeme.

Rast obilja resursa može se ilustrirati usporedbom dva okvirna grafikona. Napravite prvi grafikon, predstavljajući stanovništvo na vodoravnoj osi i obilje osobnih resursa na okomitoj osi. Nacrtajte žuti kvadrat koji predstavlja početnu godinu 1980. Indeksirajte obilje stanovništva i osobnih resursa na vrijednost jedan. Zatim nacrtajte drugi grafikon za kraj 2023. godine. Koristite plavu boju da biste razlikovali ovaj drugi grafikon. Skalirajte vodoravno za rast stanovništva i okomito za rast obilja osobnih resursa od 1980. Na kraju, prekrijte žuti grafikon početne godine preko plavog grafikona završne godine kako biste vidjeli razliku u obilju resursa između 1980. i 2023.


Vizualizacija usporedbe broja stanovnika na Zemlji i količine osnovnih dobara 1980. s brojem stanovnika i količinom dobara 2023.

Između 1980. i 2023. prosječna vremenska cijena 50 osnovnih roba pala je za 70,4 posto. Za vrijeme potrebno da zaradite novac za kupnju jedne jedinice ove košarice roba u 1980., dobili biste 3,38 jedinica u 2023. Posljedično, visina okomite osi obilja osobnih resursa u plavom okviru porasla je na 3,38. Štoviše, tijekom ovog 43-godišnjeg razdoblja svjetska populacija porasla je za 3,6 milijardi, sa 4,4 milijarde na preko 8 milijardi, što ukazuje na povećanje od 80,2 posto. Kao takva, širina plavog okvira na vodoravnoj osi proširena je na 1,802. Veličina plavog okvira je stoga narasla na 3,38 puta 1,802, ili 6,094 (vidi srednji okvir na slici 2).

Kao što pokazuje okvir s desne strane, obilje osobnih resursa poraslo je za 238 posto; broj stanovnika porastao je za 80,2 posto. Žuta početna kutija ima veličinu 1.0, dok plava završna kutija ima veličinu 6.094. To predstavlja povećanje od 509,4 posto u obilju resursa na razini stanovništva. Obilje resursa na razini stanovništva raslo je ukupnom godišnjom stopom od 4,3 posto tijekom ovog 43-godišnjeg razdoblja. Također imajte na umu da svaki porast populacije od 1 postotnog boda odgovara povećanju obilja resursa na razini populacije od 6,35 postotnih bodova (509,4 ÷ 80,2 = 6,35).

Promjene pojedinih roba: 1980–2023

Kao što je navedeno, prosječna vremenska cijena 50 osnovnih roba pala je za 70,4 posto između 1980. i 2023. Kao takva, 50 vrsta robe postalo je 238,1 posto obilnije (u prosjeku). Najviše je rasla količina janjetine (675,1 posto), a najmanje ugljena (30,7 posto).

SAI je porastao s vrijednosti od 520,1 u 2022. na 609,4 u 2023., što ukazuje na povećanje od 17,1 posto. Tijekom tih 12 mjeseci, 37 od 50 roba u skupu podataka povećalo se u izobilju, dok se 13 smanjilo u obilju. Obilje se kretalo od povećanja od 220,8 posto za prirodni plin u Europi do smanjenja od 38,9 posto za naranče.



Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.
LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: