Johan Norberg je popularni švedski povjesničar, autor i komentator koji se bavi filozofijom, ekonomijom i promidžbom klasičnog liberalizma.

U mladosti je bio ljevičarski aktivist, ali je te ideje do završetka studija napustio i prihvatio klasični liberalizam kod kojeg mu se, prema njegovim riječima, najviše svidjelo što "shvaća slobodu ozbiljno". Diplomirao je povijest ideja na Sveučilištu u Stockholmu. Napisao je knjige "Povijest švedskog liberalizma" (1999), "U obranu globalnog kapitalizma" (2001) i "Napredak: 10 razloga da se veselimo budućnosti" (2016). Suradnik je američkog libertarijanskog Cato instituta i član međunarodnog društva Mont Pelerin.

U novoj knjizi "Open: The Story of Human Progress" (2020), koju je ugledni britanski časopis The Economist uvrstio među najbolja djela godine, Norberg piše o važnosti globalizacije, otvorenosti i ljudske suradnje. Njegova poruka je da čovječanstvo treba naučiti svoju ljudsku povijest da bi se naš svijet i dalje razvijao u pravcu mira, bogatstva i ekološke održivosti.

Čovjek je kroz povijest često reagirao na doživljene prijetnje poput bolesti i terorizma primjenjujući metode poput izolacije, zatvorenosti i represije. Zbog toga, liberalni pisac i intelektualac Johan Norberg želi da nas bude više na planetu koji razmišljamo optimistično, kreativno i pozitivno. "Open :The Story of Human Progress" opisuje našu sadašnjost sa svojim fenomenima kao što su "Brexit and Trump" da bi na taj način objasnio zašto naša sadašnjost ima svoje povijesne paralele i sličnosti.

Knjiga je vrlo interesantna jer između ostalog obuhvaća i temu Covid-19 ili koronavirus, predmet koji se već mjesecima diskutira u čitavom svijetu. Kroz knjigu čitatelj ima priliku saznati stvari poput toga kako je rješavanje sadašnje pandemije, povijesno gledano, bolje, u stvari brže i efikasnije nego ikada. Prema Norbergu, to je sve zahvaljujući otvorenosti koja se tiče naučnog i tehnološkog razvoja, poput razmjene informacija i epidemiološke međunarodne suradnje.

Jedan od glavnih pojmova u knjizi je upravo otvorenost i Norberg pojašnjava da se ne radi o otvorenosti bez granica. Prema njemu, poanta ljudskog razvoja je postojanje transparentnih, apolitičkih i neovisnih institucija poput sveučilišta, sudova i međunarodnih dogovora.

On također naglašava da otvorenost podrazumijeva otvorenu debatu i razmjenu ideja koje se moraju kritizirati, isprobati i konkurirati jedne protiv drugih. Norberg navodi na više mjesta u knjizi da su stare civilizacije u Europi, Aziji i Africi uvijek bile uspješne u periodima kada su takve tvorevine omogućavale da se više ideja i pojedinaca uključi i da oni međusobno surađuju.

Knjiga se također dosta zasniva na proučavanjima u poljima moralne psihologije i ljudske prirode. Zbog toga navodi razne primjere našeg ponašanja kroz povijest i informacije iz više poznatijih psiholoških testova. Na primjer, poput situacije sa studentima koji se prije testa prestavljaju kao tolerantni i progresivni, a poslije testa, kada su proveli vrijeme u prljavim i opterećenim prostorima, pokazuju netoleranciju prema seksualnim manjinama.

Aspekti oko psihologije, fiziologije i biologje u Norbergovoj knjizi se zasnivaju na proučavanjima znanstvenika poput Karen Stenner, koja je poznata po knjizi "The Authoritarian Dynamic". Prema Stenner, čovjek od rođenja ima autoritarne tendencije i ponašanja kao dio naše evolucije i sistema obrane. U knjizi se navodi da ona smatra da mi u osnovi više prihvaćamo uniformnost prije pluralizma, represiju prije nježnosti i neslobodu prije slobode, naročito kada osjećamo prijetnje i strah.

Upravo takva znanstvena proučavanja Norberg primjenjuje da bi objasnio čitatelju zašta su naša doživljavanja i mišljenja oko trgovine, izbjeglica i terorizma često neistinita ili preuveličana. Njegova glavna poruka je da su otvorenost i globalizacija važni upravo zbog toga što takvi procesi ublažuju i dopunjavaju našu iracionalnu i često histeričnu ljudsku prirodu. Uostalom, kako Norberg navodi, znanost pokazuje da su ljudi "prirodni trgovci" jer homo sapiens ne bi opstao bez trgovine, suradnje i socijalne organizacije u većim skupinama.

Također, Norbergova knjiga se ne bavi samo raznim idejama, proučavanjima i teorijama već i konkretnim prijedlozima. Norberg navodi da bi prijedlozi i sistemi poput ekonomskog temeljnog dohotka (negative income tax), zelenija tržišna ekonomija i deliberativna demokracija doveli do promjena koje su neophodne za bolju funkciju daljnje globalizacije i međunarodnih institucija.

Imajući u obzir da je društvena debata u Europi danas sve više pod utjecajem populizma, pesimizma i nostalgije, Norbergova knjiga je važna kako bi se predstavile bolje alternative, razumijevanja i rješenja za budućnost. Otvorenost je naša snaga u univerzalnom pogledu jer čovjek nije samo biće plemena već i biće koje surađuje globalno. Iako mi često želimo nemoguće stvari i postoje kontradikcije koje se odnose na to, uvijek postoji važan izbor između otvorenosti i zatvorenosti. Kroz povijesne pouke u razumijevanje naše prirode mi imamo sposobnost da stvorimo svijet gdje će nas više živjeti u miru, bogatstvu i održivosti.