Vezani članci:
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Zašto je, unatoč svemu, bitno zadržati trgovinu s Kinom
J. Norberg u novoj knjizi: ʼPandemija u nama budi unutarnjeg nacionalista pa tražimo kontrolu, stagnaciju i zatvorenostʼ
8 razloga zašto su 2010-e bile najbolje desetljeće u povijesti čovječanstva
Brinu li liberali uopće za društvo?
Lekcija koju desničari trebaju svladati: Sloboda govora i privatno vlasništvo (video)
Što učiniti kad vam Trump nametne uvozne carine? (video)
Superbogati su u 2018. postali još bogatiji. A što je sa siromašnima?
Povijesni razvoj (proto)globalizacije, 1. dio
Globalna trgovina pod udarom nepredviđenih šokova, zasad pokazuje otpornost
Obrana globalizma iz liberalno-konzervativne perspektive
Čovječanstvo dobiva rat protiv ekstremnog siromaštva zahvaljujući kapitalizmu i globalizaciji
Kako bi Hrvatska izgledala da nema globalizacije?
Kako imigracija utječe na ekonomiju?
Nejednakost u svijetu drastično opada zahvaljujući globalizaciji i slobodnom tržištu
Što je globalizacija napravila čovječanstvu: 6 bitnih grafova
Jesu li oni svjesni za što se bore?
Kinez otvara milijun radnih mjesta u SAD-u: 'Kad trgovina stane, rat počinje'
Trudeau kakvog još niste čuli: 'Globalizacija je razočarala običnog čovjeka'
Novo na Liberalu:
Musk: Imamo 428 federalnih agencija. Kad s njima završim, bit će ih 99
Stručnjak za Politico: 'Možda smo pretjerali tijekom kovida. Sada ispaštamo'
Hina i Jutarnji navijaju za poskupljenje i usput obmanjuju javnost
Orešković podržala Milanovića. Evo što u njemu vidi
Kekin dobiva neočekivanu podršku u susjedstvu: 'Herceg-Bosni i slobodi...'
Pogodi tko se vratio: Kamala se obratila novinarima u nadnaravnom self-help videu
Poznate kompanije masovno ukidaju DEI program. Friedman je bio u pravu.
Hrvatska ostvarila drugi najveći rast BDP-a u EU. I to nije kraj dobrih vijesti...
Miro Bulj i novinar(ka) Faktografa tvrde da strani radnici snižavaju plaću Hrvatima. To je laž.
Milton Friedman: Carine nikad nisu dobra ideja
Feministica iz Jutarnjeg obrušila se na američku vojnikinju. Zašto?
Novinarska društvena mreža cenzurira satiru, a tolerira 'osobe koje privlače maloljetnici'
Rand Paul protiv Trumpove imigrantske i trgovinske politike
Širitelji dezinformacija masovno napuštaju X. Zašto?
Brian Albrecht: Osam temeljnih ekonomskih uvida za politiku
Zašto EU već 16 godina stagnira dok se SAD razvija? 'Europa je izabrala regulacije, a SAD inovacije'
Fukuyama objavio pismo Musku, izazvao zanimljivu raspravu o učinkovitosti vlade
Analiza: Ovako je HINA izvještavala o američkim izborima 2024.
Ceci cvili zbog poraza Demokrata. Ekonomist ga poklopio
Novinar(ka) Faktografa misli da bi poslodavci trebali izmisliti novi novac iz zraka
Demokrati su doživjeli potop. Kamo sada?
Maja Sever se obrušila na žene koje glasaju za Trumpa: 'Mi smo obrazovanije!'
Trump će moći ostvariti ili svoja obećanja ili Muskova. Ne može oboje
Dan kada su manipulatori i psihopati pretrpjeli teški poraz
Zoranove narikače podsjećaju zašto SDP treba ostati što dalje od izvršne vlasti
U nekim američkim državama održan referendum o pobačaju, evo rezultata
Ovo je jedan od razloga neuspjeha Kamale Harris i Demokrata: Podcijenili su žene
Država želi kazniti Novu i RTL zbog premalo domaćeg programa. To je grubo kršenje medijskih sloboda
Najbogatiji su sve bogatiji, a 5 milijardi ljudi propada u siromaštvu. Je li to točno?
Izbori u SAD-u - najveći test demokracije u američkoj povijesti

The Economist uvrstio Norbergovu knjigu ʼOpenʼ među djela godine. Evo zašto je ona važna


Piše: Vladan Laušević
4.12.2020.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

The Economist uvrstio Norbergovu knjigu ʼOpenʼ među djela godine. Evo zašto je ona važna

The Economist uvrstio Norbergovu knjigu ʼOpenʼ među djela godine. Evo zašto je ona važna


Piše: Vladan Laušević
4.12.2020.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Johan Norberg je popularni švedski povjesničar, autor i komentator koji se bavi filozofijom, ekonomijom i promidžbom klasičnog liberalizma.

U mladosti je bio ljevičarski aktivist, ali je te ideje do završetka studija napustio i prihvatio klasični liberalizam kod kojeg mu se, prema njegovim riječima, najviše svidjelo što "shvaća slobodu ozbiljno". Diplomirao je povijest ideja na Sveučilištu u Stockholmu. Napisao je knjige "Povijest švedskog liberalizma" (1999), "U obranu globalnog kapitalizma" (2001) i "Napredak: 10 razloga da se veselimo budućnosti" (2016). Suradnik je američkog libertarijanskog Cato instituta i član međunarodnog društva Mont Pelerin.

U novoj knjizi "Open: The Story of Human Progress" (2020), koju je ugledni britanski časopis The Economist uvrstio među najbolja djela godine, Norberg piše o važnosti globalizacije, otvorenosti i ljudske suradnje. Njegova poruka je da čovječanstvo treba naučiti svoju ljudsku povijest da bi se naš svijet i dalje razvijao u pravcu mira, bogatstva i ekološke održivosti.

Čovjek je kroz povijest često reagirao na doživljene prijetnje poput bolesti i terorizma primjenjujući metode poput izolacije, zatvorenosti i represije. Zbog toga, liberalni pisac i intelektualac Johan Norberg želi da nas bude više na planetu koji razmišljamo optimistično, kreativno i pozitivno. "Open :The Story of Human Progress" opisuje našu sadašnjost sa svojim fenomenima kao što su "Brexit and Trump" da bi na taj način objasnio zašto naša sadašnjost ima svoje povijesne paralele i sličnosti.

Knjiga je vrlo interesantna jer između ostalog obuhvaća i temu Covid-19 ili koronavirus, predmet koji se već mjesecima diskutira u čitavom svijetu. Kroz knjigu čitatelj ima priliku saznati stvari poput toga kako je rješavanje sadašnje pandemije, povijesno gledano, bolje, u stvari brže i efikasnije nego ikada. Prema Norbergu, to je sve zahvaljujući otvorenosti koja se tiče naučnog i tehnološkog razvoja, poput razmjene informacija i epidemiološke međunarodne suradnje.

Jedan od glavnih pojmova u knjizi je upravo otvorenost i Norberg pojašnjava da se ne radi o otvorenosti bez granica. Prema njemu, poanta ljudskog razvoja je postojanje transparentnih, apolitičkih i neovisnih institucija poput sveučilišta, sudova i međunarodnih dogovora.

On također naglašava da otvorenost podrazumijeva otvorenu debatu i razmjenu ideja koje se moraju kritizirati, isprobati i konkurirati jedne protiv drugih. Norberg navodi na više mjesta u knjizi da su stare civilizacije u Europi, Aziji i Africi uvijek bile uspješne u periodima kada su takve tvorevine omogućavale da se više ideja i pojedinaca uključi i da oni međusobno surađuju.

Knjiga se također dosta zasniva na proučavanjima u poljima moralne psihologije i ljudske prirode. Zbog toga navodi razne primjere našeg ponašanja kroz povijest i informacije iz više poznatijih psiholoških testova. Na primjer, poput situacije sa studentima koji se prije testa prestavljaju kao tolerantni i progresivni, a poslije testa, kada su proveli vrijeme u prljavim i opterećenim prostorima, pokazuju netoleranciju prema seksualnim manjinama.

Aspekti oko psihologije, fiziologije i biologje u Norbergovoj knjizi se zasnivaju na proučavanjima znanstvenika poput Karen Stenner, koja je poznata po knjizi "The Authoritarian Dynamic". Prema Stenner, čovjek od rođenja ima autoritarne tendencije i ponašanja kao dio naše evolucije i sistema obrane. U knjizi se navodi da ona smatra da mi u osnovi više prihvaćamo uniformnost prije pluralizma, represiju prije nježnosti i neslobodu prije slobode, naročito kada osjećamo prijetnje i strah.

Upravo takva znanstvena proučavanja Norberg primjenjuje da bi objasnio čitatelju zašta su naša doživljavanja i mišljenja oko trgovine, izbjeglica i terorizma često neistinita ili preuveličana. Njegova glavna poruka je da su otvorenost i globalizacija važni upravo zbog toga što takvi procesi ublažuju i dopunjavaju našu iracionalnu i često histeričnu ljudsku prirodu. Uostalom, kako Norberg navodi, znanost pokazuje da su ljudi "prirodni trgovci" jer homo sapiens ne bi opstao bez trgovine, suradnje i socijalne organizacije u većim skupinama.

Također, Norbergova knjiga se ne bavi samo raznim idejama, proučavanjima i teorijama već i konkretnim prijedlozima. Norberg navodi da bi prijedlozi i sistemi poput ekonomskog temeljnog dohotka (negative income tax), zelenija tržišna ekonomija i deliberativna demokracija doveli do promjena koje su neophodne za bolju funkciju daljnje globalizacije i međunarodnih institucija.

Imajući u obzir da je društvena debata u Europi danas sve više pod utjecajem populizma, pesimizma i nostalgije, Norbergova knjiga je važna kako bi se predstavile bolje alternative, razumijevanja i rješenja za budućnost. Otvorenost je naša snaga u univerzalnom pogledu jer čovjek nije samo biće plemena već i biće koje surađuje globalno. Iako mi često želimo nemoguće stvari i postoje kontradikcije koje se odnose na to, uvijek postoji važan izbor između otvorenosti i zatvorenosti. Kroz povijesne pouke u razumijevanje naše prirode mi imamo sposobnost da stvorimo svijet gdje će nas više živjeti u miru, bogatstvu i održivosti.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

VLADAN LAUŠEVIĆ
Vladan Laušević je autor u društveno-kulturnom časopisu Opulens u Švedskoj i redovno piše o temama slobode, demokracije i identifikacije.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.