Vezani članci:
Zašto je, unatoč svemu, bitno zadržati trgovinu s Kinom
J. Norberg u novoj knjizi: ʼPandemija u nama budi unutarnjeg nacionalista pa tražimo kontrolu, stagnaciju i zatvorenostʼ
8 razloga zašto su 2010-e bile najbolje desetljeće u povijesti čovječanstva
Brinu li liberali uopće za društvo?
Lekcija koju desničari trebaju svladati: Sloboda govora i privatno vlasništvo (video)
Što učiniti kad vam Trump nametne uvozne carine? (video)
Superbogati su u 2018. postali još bogatiji. A što je sa siromašnima?
Povijesni razvoj (proto)globalizacije, 1. dio
Globalna trgovina pod udarom nepredviđenih šokova, zasad pokazuje otpornost
Obrana globalizma iz liberalno-konzervativnog ugla
Čovječanstvo dobiva rat protiv ekstremnog siromaštva zahvaljujući kapitalizmu i globalizaciji
Kako bi Hrvatska izgledala da nema globalizacije?
Kako imigracija utječe na ekonomiju?
Nejednakost u svijetu drastično opada zahvaljujući globalizaciji i slobodnom tržištu
Što je globalizacija napravila čovječanstvu: 6 bitnih grafova
Jesu li oni svjesni za što se bore?
Kinez otvara milijun radnih mjesta u SAD-u: 'Kad trgovina stane, rat počinje'
Trudeau kakvog još niste čuli: 'Globalizacija je razočarala običnog čovjeka'
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

The Economist uvrstio Norbergovu knjigu ʼOpenʼ među djela godine. Evo zašto je ona važna


Piše: Vladan Laušević
4.12.2020.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

The Economist uvrstio Norbergovu knjigu ʼOpenʼ među djela godine. Evo zašto je ona važna

The Economist uvrstio Norbergovu knjigu ʼOpenʼ među djela godine. Evo zašto je ona važna


Piše: Vladan Laušević
4.12.2020.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Johan Norberg je popularni švedski povjesničar, autor i komentator koji se bavi filozofijom, ekonomijom i promidžbom klasičnog liberalizma.

U mladosti je bio ljevičarski aktivist, ali je te ideje do završetka studija napustio i prihvatio klasični liberalizam kod kojeg mu se, prema njegovim riječima, najviše svidjelo što "shvaća slobodu ozbiljno". Diplomirao je povijest ideja na Sveučilištu u Stockholmu. Napisao je knjige "Povijest švedskog liberalizma" (1999), "U obranu globalnog kapitalizma" (2001) i "Napredak: 10 razloga da se veselimo budućnosti" (2016). Suradnik je američkog libertarijanskog Cato instituta i član međunarodnog društva Mont Pelerin.

U novoj knjizi "Open: The Story of Human Progress" (2020), koju je ugledni britanski časopis The Economist uvrstio među najbolja djela godine, Norberg piše o važnosti globalizacije, otvorenosti i ljudske suradnje. Njegova poruka je da čovječanstvo treba naučiti svoju ljudsku povijest da bi se naš svijet i dalje razvijao u pravcu mira, bogatstva i ekološke održivosti.

Čovjek je kroz povijest često reagirao na doživljene prijetnje poput bolesti i terorizma primjenjujući metode poput izolacije, zatvorenosti i represije. Zbog toga, liberalni pisac i intelektualac Johan Norberg želi da nas bude više na planetu koji razmišljamo optimistično, kreativno i pozitivno. "Open :The Story of Human Progress" opisuje našu sadašnjost sa svojim fenomenima kao što su "Brexit and Trump" da bi na taj način objasnio zašto naša sadašnjost ima svoje povijesne paralele i sličnosti.

Knjiga je vrlo interesantna jer između ostalog obuhvaća i temu Covid-19 ili koronavirus, predmet koji se već mjesecima diskutira u čitavom svijetu. Kroz knjigu čitatelj ima priliku saznati stvari poput toga kako je rješavanje sadašnje pandemije, povijesno gledano, bolje, u stvari brže i efikasnije nego ikada. Prema Norbergu, to je sve zahvaljujući otvorenosti koja se tiče naučnog i tehnološkog razvoja, poput razmjene informacija i epidemiološke međunarodne suradnje.

Jedan od glavnih pojmova u knjizi je upravo otvorenost i Norberg pojašnjava da se ne radi o otvorenosti bez granica. Prema njemu, poanta ljudskog razvoja je postojanje transparentnih, apolitičkih i neovisnih institucija poput sveučilišta, sudova i međunarodnih dogovora.

On također naglašava da otvorenost podrazumijeva otvorenu debatu i razmjenu ideja koje se moraju kritizirati, isprobati i konkurirati jedne protiv drugih. Norberg navodi na više mjesta u knjizi da su stare civilizacije u Europi, Aziji i Africi uvijek bile uspješne u periodima kada su takve tvorevine omogućavale da se više ideja i pojedinaca uključi i da oni međusobno surađuju.

Knjiga se također dosta zasniva na proučavanjima u poljima moralne psihologije i ljudske prirode. Zbog toga navodi razne primjere našeg ponašanja kroz povijest i informacije iz više poznatijih psiholoških testova. Na primjer, poput situacije sa studentima koji se prije testa prestavljaju kao tolerantni i progresivni, a poslije testa, kada su proveli vrijeme u prljavim i opterećenim prostorima, pokazuju netoleranciju prema seksualnim manjinama.

Aspekti oko psihologije, fiziologije i biologje u Norbergovoj knjizi se zasnivaju na proučavanjima znanstvenika poput Karen Stenner, koja je poznata po knjizi "The Authoritarian Dynamic". Prema Stenner, čovjek od rođenja ima autoritarne tendencije i ponašanja kao dio naše evolucije i sistema obrane. U knjizi se navodi da ona smatra da mi u osnovi više prihvaćamo uniformnost prije pluralizma, represiju prije nježnosti i neslobodu prije slobode, naročito kada osjećamo prijetnje i strah.

Upravo takva znanstvena proučavanja Norberg primjenjuje da bi objasnio čitatelju zašta su naša doživljavanja i mišljenja oko trgovine, izbjeglica i terorizma često neistinita ili preuveličana. Njegova glavna poruka je da su otvorenost i globalizacija važni upravo zbog toga što takvi procesi ublažuju i dopunjavaju našu iracionalnu i često histeričnu ljudsku prirodu. Uostalom, kako Norberg navodi, znanost pokazuje da su ljudi "prirodni trgovci" jer homo sapiens ne bi opstao bez trgovine, suradnje i socijalne organizacije u većim skupinama.

Također, Norbergova knjiga se ne bavi samo raznim idejama, proučavanjima i teorijama već i konkretnim prijedlozima. Norberg navodi da bi prijedlozi i sistemi poput ekonomskog temeljnog dohotka (negative income tax), zelenija tržišna ekonomija i deliberativna demokracija doveli do promjena koje su neophodne za bolju funkciju daljnje globalizacije i međunarodnih institucija.

Imajući u obzir da je društvena debata u Europi danas sve više pod utjecajem populizma, pesimizma i nostalgije, Norbergova knjiga je važna kako bi se predstavile bolje alternative, razumijevanja i rješenja za budućnost. Otvorenost je naša snaga u univerzalnom pogledu jer čovjek nije samo biće plemena već i biće koje surađuje globalno. Iako mi često želimo nemoguće stvari i postoje kontradikcije koje se odnose na to, uvijek postoji važan izbor između otvorenosti i zatvorenosti. Kroz povijesne pouke u razumijevanje naše prirode mi imamo sposobnost da stvorimo svijet gdje će nas više živjeti u miru, bogatstvu i održivosti.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

VLADAN LAUŠEVIĆ
Vladan Laušević je autor u društveno-kulturnom časopisu Opulens u Švedskoj i redovno piše o temama slobode, demokracije i identifikacije.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.