Vezani članci:
Odnosi SAD-a i Kine u vrijeme Bidena - što se mijenja?
Zašto kineski model borbe protiv koronavirusa ne funkcionira na Zapadu
Država vas ne može spasiti od sigurne smrti, ali vam može zagorčati ostatak života
Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti
Je li trijumf Kineza na PISA testovima dokaz superiornosti komunizma?
U većem dijelu svijeta 16-godišnjaci nisu u stanju razlikovati činjenice od mišljenja
Mises vs. Marx rap battle u Kini cenzuriran, Kinezi ga svejedno vole
Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije
Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...
Kako je kapital (zasad) sačuvao autonomiju Hong Konga
Žao mi je, drugovi, ali tržište je opet pobijedilo
Trump bi o međunarodnoj trgovini mogao učiti od Marxa
Katastrofičari na aparatima: Još uvijek ništa od nove globalne ekonomske krize
ʼNe volite komunizam, ali vam je kineski kapital dobrodošao. Kako to?ʼ
Zašto, pobogu, nekim ljudima smeta trgovinski sporazum o slobodnom izvozu?
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
Ove su zemlje najveći investitori u Hrvatsku. Kine nema ni u tragovima...
Može li Kina biti hrvatski spasitelj?
Hrvatska će izvoziti mlijeko u Kinu, a ne proizvodi ga dovoljno ni za nas. Kako to?
Hrvatska bi trebala ponuditi Kinezima više od ribe i mlijeka
Što je s državama BRICS-a? Prije 18 godina predviđali su im globalnu prevlast i konkurenciju NATO savezu...
Kako komunistička partija uništava kinesko gospodarstvo
Hoće li Kina biti pokretač razvoja Afrike kao što je Zapad pokrenuo razvoj Kine?
Nakon 9 mjeseci trgovinskog rata, i SAD i Kina trpe gubitke
Politika jednog djeteta - kad dobre namjere rezultiraju katastrofalnim posljedicama
Kina smanjuje uvozne carine za skoro 30 posto
Tko pobjeđuje u trgovinskom ratu između Kine i SAD-a?
Vlada Hong Konga zabranila rad stranke za neovisnost od Kine
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
HRW: Kineska vlast čini zločin protiv čovječnosti nad muslimanskom manjinom
Novo na Liberalu:
Nakon pobjede Trumpa, desni liberali vode po anketama u Norveškoj
Milei najavio ukidanje 90% poreza i sporazum o slobodnoj trgovini s SAD-om
Cijene na zagrebačkom adventu nisu previsoke, evo zašto
Sayev zakon - protuotrov za bezbrojne ekonomske zablude
Kekin svojom nedosljednošću pokazuje sav apsurd lijeve ideologije
Musk: Imamo 428 federalnih agencija. Kad s njima završim, bit će ih 99
Stručnjak za Politico: 'Možda smo pretjerali tijekom kovida. Sada ispaštamo'
Hina i Jutarnji navijaju za poskupljenje i usput obmanjuju javnost
Orešković podržala Milanovića. Evo što u njemu vidi
Kekin dobiva neočekivanu podršku u susjedstvu: 'Herceg-Bosni i slobodi...'
Pogodi tko se vratio: Kamala se obratila novinarima u nadnaravnom self-help videu
Poznate kompanije masovno ukidaju DEI program. Friedman je bio u pravu.
Hrvatska ostvarila drugi najveći rast BDP-a u EU. I to nije kraj dobrih vijesti...
Miro Bulj i novinar(ka) Faktografa tvrde da strani radnici snižavaju plaću Hrvatima. To je laž.
Milton Friedman: Carine nikad nisu dobra ideja
Feministica iz Jutarnjeg obrušila se na američku vojnikinju. Zašto?
Novinarska društvena mreža cenzurira satiru, a tolerira 'osobe koje privlače maloljetnici'
Rand Paul protiv Trumpove imigrantske i trgovinske politike
Širitelji dezinformacija masovno napuštaju X. Zašto?
Brian Albrecht: Osam temeljnih ekonomskih uvida za politiku
Zašto EU već 16 godina stagnira dok se SAD razvija? 'Europa je izabrala regulacije, a SAD inovacije'
Fukuyama objavio pismo Musku, izazvao zanimljivu raspravu o učinkovitosti vlade
Analiza: Ovako je HINA izvještavala o američkim izborima 2024.
Ceci cvili zbog poraza Demokrata. Ekonomist ga poklopio
Novinar(ka) Faktografa misli da bi poslodavci trebali izmisliti novi novac iz zraka
Demokrati su doživjeli potop. Kamo sada?
Maja Sever se obrušila na žene koje glasaju za Trumpa: 'Mi smo obrazovanije!'
Trump će moći ostvariti ili svoja obećanja ili Muskova. Ne može oboje
Dan kada su manipulatori i psihopati pretrpjeli teški poraz
Zoranove narikače podsjećaju zašto SDP treba ostati što dalje od izvršne vlasti

Zašto je, unatoč svemu, bitno zadržati trgovinu s Kinom


Piše: Vladan Laušević
18.12.2021.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Zašto je, unatoč svemu, bitno zadržati trgovinu s Kinom

Zašto je, unatoč svemu, bitno zadržati trgovinu s Kinom


Piše: Vladan Laušević
18.12.2021.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Danas su politička desnica i ljevica ujedinjene u kritici trgovine s Kinom. U debati, kao na primjer u Švedskoj, se sve više govori o potrebi samoodržanja i državne intervencije. Međutim, kritika koja se zasniva na mitovima, romantičnim i nostalgičnim pogledima neće doprinijeti daljem razvoju čovječanstva i ljudske slobode.

Tijekom 1990-ih i 2000-ih godina, liberali i konzervativci su često surađivali oko ekonomskih pitanja, na primjer koja se tiču trgovine između Europske unije i Kine. Međutim, otkad je Donald Trump postao predsjednik SAD-a, sve je više desničara i konzervativaca koji su negativni prema globalnom razvoju, otvorenosti i ekonomskoj liberalizaciji. To se u sadašnjoj debati vidi i u svezi Kine gdje je sada prisutno više skepticizma i negativnih pozicija što se tiče trgovine i tržišta.

Treba imati na umu da dobar dio kritike prema Kini kao državi jest sasvim legitiman i točan. Na primjer, Kina vrši kultorocid (kulturni genocid) nad Ujgurima. Kina se također bavi tržišnom špijunažom i protekcionizmom kroz razne subvencije firmama i sektorima ekonomije. Također je stvar i u tome da Kina nije postala demokracija kroz liberalizaciju tržišta.

I pored svih navedenih kao i drugih problema, i dalje je važno odgovoriti na pitanje zašto je trgovina s Kinom bitna. Ovdje je, kao prvo, bitno shvatiti da se trgovina u prvu ruku odvija između pojedinaca. Točno je da države i režimi potpisuju trgovinske ugovore jer i dalje ne postoji globalna vlada ili slično koja bi, poput na primjer Europske komisije, imala mandat i ovlaštenje da regulira svjetsku ekonomiju. Zbog toga suverene države, znači članice Ujedinjenih Naroda, i dalje imaju mandat za trgovinu, ali baš zbog toga ne treba zaboraviti da pojedinci, firme i ostale poslovne jedinice globalno trguju između sebe.

Znači, i pored toga što živimo u različitim dijelovima svijeta i u različitim sistemima, kao ljudi trebamo imati više prava i ekonomskih sloboda da surađujemo, trgujemo i krećemo se. To važi i za pojedince koji žive u diktaturama jer ljudi tamo češće žive siromašnije nego u demokracijama i za njih su ekonomske mogućnosti posebno važne zbog osobnog razvoja i kvaliteta života. Trgovina povezuje ljude globalno i postupno čini svijet otvorenijim i sigurnijim za sve.

Istovremno, zbog daljeg razvoje Kine u autoritarnom i zatvorenom smjeru, čak su i mnogi bivši ili sadašnji zagovornici slobodne trgovine postali negativni, skeptični i protekcionisti što se tiče trgovine na primjer između SAD-a i Kine. Također, postoje mitovi i retorika kako "mi" (Amerikanci i Europljani) postajemo siromašniji dok "oni" (Kinezi) postaju bogatiji. Može se reći da se politička debata oko trgovine vratila na sličnu debatu koja se vodila tijekom 1980-ih.

Švedski liberalni intelektualac Johan Norberg smatra da, i pored togo što postoji dosta problema oko Kine, manjak trgovine i otvorenosti ne bi doveo do boljih rezultata. Jer mitovi poput "oni su uzeli naše poslove i industrije" se između ostalog zasnivaju na pogledu da su trgovina, industrije i ostale poslovne djelatnosti "nacionalne" iako je ekonomska realnost mnogo kompleksnija. I zapravo, takvi pogledi i takvi mitovi su znanstveno pobijeni već tijekom 18. stoljeća kada su mnogi u Europi vjerovali u merkantalizam, ideju da jedna država može da postane bogata tako što više izvozi, a manje uvozi.

Norberg također navodi da postoji paradoks kada se nacionalistički i kolektivistički ljevičari i desničari predstavaljaju kao "branitelji" radničke klase dok su upravo mnogi radnici u EU uspjeli ostvariti bolju kvalitetu života između ostalog i zbog jeftinijih cijena kroz uvoz robe iz Kine. Također je činjenica i da su milijuni poslova, koji su tijekom zadnjih deset godina nestali u EU i SAD-u, većinom nestali ne zbog trgovine već zbog robotizacije i automatizacije. Kako Norberg navodi, nisu Kinezi "uzeli naše poslove" već su to učinili strojevi.

Na primjer, grupa znanstvenika je prije tri godine analizirala iPhone koji u prodaji košta 649 američkih dolara i zaključila da je trošak proizvodnje oko 237 dolara kao i da ta cijena ovisi o uvozu iz Kine, Japana i Južne Koreje. No, znanstvenici su ustanovili i da se samo 8,5 dolara procesa vezanog za proizvodnju iPhona odnosi na komponente koje su direktno patentirane u Kini, što je jednako 1,8% cijene iPhonea.

U svijetu, uključujući i Kinu, postoji trend da kroz automatizaciju sve više ljudi postaju viša srednja i kreativna klasa, dok se radnička klasa smanuje na mnogim mjestima. Na taj način, globalna trgovina i tehnologija dovode i do društvenih promjena koje se ne mogu zaustaviti kroz granice i nostalgiju. Takve promjene znače i da više ljudi imaju bolje poslove, veće plaće i nove mogućnosti u životu. Baš zbog toga globalna trgovina ima ključnu ulogu.

Postoji još jedan paradoks kod pogleda na trgovinu, a to je da mnogi misle da će aktivnija uloga države u industriji dovesti do boljeg razvoja ekonomije i kao suprostavljanje Kini. Međutim, kako Norberg navodi, stvar je u tome da se baš u Kini državna intervencija povećala nakon 2010. i da Kina danas generalno ima lošije ekonomske rezultate u usporedbi s 1990-ima i 2000-ima. Zbog toga je paradoks kada ljevičari i desničari u EU i SAD-u zapravo zagovaraju da treba imitirati novi kineski model ekonomije koji dovodi do više zaduživanja i manje dinamike.

Kako Norberg piše, bila bi velika povijesna greška da sve više ljudi na Zapadu traži da se ukine globalna trgovina i otvorenost u zamjenu za centralno planiranje i protekcionizam. To bi nas samo učinilo siromašnijima i agresivnijima. Smisao globalne trgovine i otvorenosti nije "samoubojstvo" niti samokažnjavanje, nego da ljudi globalno budu bogatiji, a društva razvijenija.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

VLADAN LAUŠEVIĆ
Vladan Laušević je autor u društveno-kulturnom časopisu Opulens u Švedskoj i redovno piše o temama slobode, demokracije i identifikacije.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.