Zašto je, unatoč svemu, bitno zadržati trgovinu s Kinom

18.12.2021.
ČITATELJI OCIJENILI
5
Više od istog autora
U Švedskoj je u tijeku stručna rasprava o pandemijskoj strategiji. Hoće li Švedska promijeniti kurs?
Bitcoin je sloboda
Švedska strategija protiv covida - od početka do danas
Kriptovalute - revolucija koja će pomijeniti svijet i naše svakodnevne odnose
Obrana globalizma iz liberalno-konzervativnog ugla
Korona restrikcije siju smrt među mladima i djecom u najsiromašnijem dijelu svijeta
Naš dopisnik iz Švedske: Ne eksperimentira Švedska nego države koje su uvele rigorozne mjere
Antička demokracija - kako je populizam ubio Sokrata
Što je država blagostanja? (na primjeru Švedske)
Svaki kolektivizam je antiliberalan, ali desni predstavlja veću opasnost za slobodno društvo
Komunizam na Kubi bliži se svome kraju
Šveđani vode debatu o skrbi za starije. Privatni domovi pokazuju se znatno sigurniji od javnih
Šveđani i Finci pokrenuli ozbiljnu i otvorenu raspravu o neoliberalizmu - na znanstvenoj razini
Preporučeno za vas
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Gimnazijalac u Češkoj osporio odluke kriznog stožera i natjerao svoje profesore nazad u učionice
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste

Zašto je, unatoč svemu, bitno zadržati trgovinu s Kinom

Danas su politička desnica i ljevica ujedinjene u kritici trgovine s Kinom. U debati, kao na primjer u Švedskoj, se sve više govori o potrebi samoodržanja i državne intervencije. Međutim, kritika koja se zasniva na mitovima, romantičnim i nostalgičnim pogledima neće doprinijeti daljem razvoju čovječanstva i ljudske slobode.

Tijekom 1990-ih i 2000-ih godina, liberali i konzervativci su često surađivali oko ekonomskih pitanja, na primjer koja se tiču trgovine između Europske unije i Kine. Međutim, otkad je Donald Trump postao predsjednik SAD-a, sve je više desničara i konzervativaca koji su negativni prema globalnom razvoju, otvorenosti i ekonomskoj liberalizaciji. To se u sadašnjoj debati vidi i u svezi Kine gdje je sada prisutno više skepticizma i negativnih pozicija što se tiče trgovine i tržišta.

Treba imati na umu da dobar dio kritike prema Kini kao državi jest sasvim legitiman i točan. Na primjer, Kina vrši kultorocid (kulturni genocid) nad Ujgurima. Kina se također bavi tržišnom špijunažom i protekcionizmom kroz razne subvencije firmama i sektorima ekonomije. Također je stvar i u tome da Kina nije postala demokracija kroz liberalizaciju tržišta.

I pored svih navedenih kao i drugih problema, i dalje je važno odgovoriti na pitanje zašto je trgovina s Kinom bitna. Ovdje je, kao prvo, bitno shvatiti da se trgovina u prvu ruku odvija između pojedinaca. Točno je da države i režimi potpisuju trgovinske ugovore jer i dalje ne postoji globalna vlada ili slično koja bi, poput na primjer Europske komisije, imala mandat i ovlaštenje da regulira svjetsku ekonomiju. Zbog toga suverene države, znači članice Ujedinjenih Naroda, i dalje imaju mandat za trgovinu, ali baš zbog toga ne treba zaboraviti da pojedinci, firme i ostale poslovne jedinice globalno trguju između sebe.

Znači, i pored toga što živimo u različitim dijelovima svijeta i u različitim sistemima, kao ljudi trebamo imati više prava i ekonomskih sloboda da surađujemo, trgujemo i krećemo se. To važi i za pojedince koji žive u diktaturama jer ljudi tamo češće žive siromašnije nego u demokracijama i za njih su ekonomske mogućnosti posebno važne zbog osobnog razvoja i kvaliteta života. Trgovina povezuje ljude globalno i postupno čini svijet otvorenijim i sigurnijim za sve.

Istovremno, zbog daljeg razvoje Kine u autoritarnom i zatvorenom smjeru, čak su i mnogi bivši ili sadašnji zagovornici slobodne trgovine postali negativni, skeptični i protekcionisti što se tiče trgovine na primjer između SAD-a i Kine. Također, postoje mitovi i retorika kako "mi" (Amerikanci i Europljani) postajemo siromašniji dok "oni" (Kinezi) postaju bogatiji. Može se reći da se politička debata oko trgovine vratila na sličnu debatu koja se vodila tijekom 1980-ih.

Švedski liberalni intelektualac Johan Norberg smatra da, i pored togo što postoji dosta problema oko Kine, manjak trgovine i otvorenosti ne bi doveo do boljih rezultata. Jer mitovi poput "oni su uzeli naše poslove i industrije" se između ostalog zasnivaju na pogledu da su trgovina, industrije i ostale poslovne djelatnosti "nacionalne" iako je ekonomska realnost mnogo kompleksnija. I zapravo, takvi pogledi i takvi mitovi su znanstveno pobijeni već tijekom 18. stoljeća kada su mnogi u Europi vjerovali u merkantalizam, ideju da jedna država može da postane bogata tako što više izvozi, a manje uvozi.

Norberg također navodi da postoji paradoks kada se nacionalistički i kolektivistički ljevičari i desničari predstavaljaju kao "branitelji" radničke klase dok su upravo mnogi radnici u EU uspjeli ostvariti bolju kvalitetu života između ostalog i zbog jeftinijih cijena kroz uvoz robe iz Kine. Također je činjenica i da su milijuni poslova, koji su tijekom zadnjih deset godina nestali u EU i SAD-u, većinom nestali ne zbog trgovine već zbog robotizacije i automatizacije. Kako Norberg navodi, nisu Kinezi "uzeli naše poslove" već su to učinili strojevi.

Na primjer, grupa znanstvenika je prije tri godine analizirala iPhone koji u prodaji košta 649 američkih dolara i zaključila da je trošak proizvodnje oko 237 dolara kao i da ta cijena ovisi o uvozu iz Kine, Japana i Južne Koreje. No, znanstvenici su ustanovili i da se samo 8,5 dolara procesa vezanog za proizvodnju iPhona odnosi na komponente koje su direktno patentirane u Kini, što je jednako 1,8% cijene iPhonea.

U svijetu, uključujući i Kinu, postoji trend da kroz automatizaciju sve više ljudi postaju viša srednja i kreativna klasa, dok se radnička klasa smanuje na mnogim mjestima. Na taj način, globalna trgovina i tehnologija dovode i do društvenih promjena koje se ne mogu zaustaviti kroz granice i nostalgiju. Takve promjene znače i da više ljudi imaju bolje poslove, veće plaće i nove mogućnosti u životu. Baš zbog toga globalna trgovina ima ključnu ulogu.

Postoji još jedan paradoks kod pogleda na trgovinu, a to je da mnogi misle da će aktivnija uloga države u industriji dovesti do boljeg razvoja ekonomije i kao suprostavljanje Kini. Međutim, kako Norberg navodi, stvar je u tome da se baš u Kini državna intervencija povećala nakon 2010. i da Kina danas generalno ima lošije ekonomske rezultate u usporedbi s 1990-ima i 2000-ima. Zbog toga je paradoks kada ljevičari i desničari u EU i SAD-u zapravo zagovaraju da treba imitirati novi kineski model ekonomije koji dovodi do više zaduživanja i manje dinamike.

Kako Norberg piše, bila bi velika povijesna greška da sve više ljudi na Zapadu traži da se ukine globalna trgovina i otvorenost u zamjenu za centralno planiranje i protekcionizam. To bi nas samo učinilo siromašnijima i agresivnijima. Smisao globalne trgovine i otvorenosti nije "samoubojstvo" niti samokažnjavanje, nego da ljudi globalno budu bogatiji, a društva razvijenija.

 

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!
Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
SVIJET
Ocijeni članak
UKUPNA OCJENA
1
2
3
4
5
Ocjenjivanje sadržaja omogućeno je samo članovima Udruge Liberal.hr. Učlanite se - kliknite ovdje - da biste mogli ocjenjivati tekstove i dobili pristup drugim dijelovima portala za članove.
O autoru
Vladan Laušević je autor u društveno-kulturnom časopisu Opulens u Švedskoj i redovno piše o temama slobode, demokracije i identifikacije. >>VIŠE
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Web shop
PRIKAŽI VIŠE
Pretraži Liberal
Unesite pojam koji želite pretražiti
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Udruga "Liberal.hr"
O UDRUZI | UČLANI SE | DONIRAJ

PODRŽITE LIBERAL.HR:

IBAN za donacije: HR5923900011101229527
Model plaćanja: 00, poziv na br. primatelja: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT: HPBZHR2X)
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: