Trumpove prijetnje carinama i trgovinskim ratom praktički svim zemljama svijeta, uključujući Europsku uniju, unose nemir i nesigurnost u međunarodnu trgovinu i globalne diplomatske i gospodarske odnose. Johan Norberg, švedski povjesničar i ekonomist te jedan od najpopularnijih promotora klasičnog liberalizma današnjice, komentirao je novonastalu situaciju u razgovoru za portal Dagens Arena.

"Velik je rizik ako bude nekoliko krugova eskalacije carina i uzvratnih carina. Time se otvara spirala koja ne samo da šteti zemlji i njenom uvozu, već i cijelom svjetskom gospodarstvu", upozorava Norberg.

Iznosi povijesni primjer globalnog trgovinskog rata koji je izbio početkom 1930-ih i produbio svjetsku ekonomsku krizu. Američki predsjednik, republikanac Herbert Hoover je potpisao zakon koji je nazvan Smooth-Hawleyeva carina. Podigao je carine za 20.000 uvoznih proizvoda u pokušaju zaštite američke industrije i poljoprivrede. Bilo je to nedugo nakon sloma burze 1929. godine.

To je teško pogodilo europski izvoz, a europske su zemlje odgovorile vlastitim carinama. Posljedice su bile vrlo ozbiljne.

"Globalna trgovina je smanjena za preko 60 posto, to je rezultiralo velikim povećanjem nezaposlenosti na obje strane Atlantika, a demokratske vlade padale su jedna za drugom", objašnjava Norberg.

Kao i tada, carine se danas opravdavaju željom da se zaštite vlastite industrije i radna mjesta. No to postaje problematično kad je, primjerice, automobilska industrija ovisna o komponentama proizvedenim u drugim zemljama, ističe Norberg. To također utječe na vlastiti izvoz kada druge zemlje uzvraćaju vlastitim carinama.

Norberg opisuje trgovinski rat kao natjecanje u samoozljeđivanju, u šamaranju samih sebe.

"Trgovinskim ratom najviše su pogođeni radnici s niskim plaćama jer najveći dio njihovih prihoda ide na uvozne proizvode. Carine povećavaju cijene uvoznih proizvoda, ali automatski omogućuju i domaćim proizvođačima da povise cijene svojih proizvoda, tako da se općenito razine cijena povisuju. Više cijene znače da se kamatne stope moraju držati na visini kako bi se izbjegla inflacija. Kada SAD uvoze manje iz vanjskog svijeta, tečaj dolara također raste jer dolar nije dostupan na tržištu, a to pogađa izvoznu industriju. Dakle, to je dvostruki udarac. Osim toga, velik dio domaće proizvodnje ovisi o komponentama iz inozemstva."

Sve te ekonomske komponente mogu utjecati na mir i demokraciju. Početak prošlog stoljeća bio je pun trgovinskih ratova u Europi, što je raspirivalo nacionalistička neprijateljstva. Jedan od takvih trgovinskih ratova bio je tzv. Svinjski rat između Austrougarske i Srbije u razdoblju 1906-1908. Austrougarska je uvela visoke carine na proizvode iz Srbije, osobito na svinjsko meso, što je teško pogodilo srpske poljoprivrednike.

"To je pojačalo u Srbiji nacionalističke osjećaje i mržnju prema Austrougarskoj, što će kasnije dovesti do atentata na austrijskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda 1914. godine", objašnjava Norberg.

To je jedan od problema trgovinskih ratova, kaže. Osjećaj da morate uzvratiti udarac i da je zemlja koja vam nameće carine neprijatelj. To bi moglo stvoriti plodno tlo za više nacionalističkih i populističkih snaga. Kada to utječe i na domaće gospodarstvo u obliku viših kamata i nezaposlenosti, postojeće vlade mogu biti diskreditirane, bila to njihova krivnja ili ne, a antidemokratske snage mogu preuzeti vlast.

Johan Norberg smatra da je malo ljudi danas uvjerenih protekcionista. Često je potrebna osoba na vrhu da u to povjeruje, a Donald Trump je uvjeren da Sjedinjene Američke Države ne gube od carina, već su iskorištavane u trgovini s vanjskim svijetom. Ali Johan Norberg vjeruje da postoje mogućnosti da se izbjegne trgovinski rat s SAD-om.

"Iako je Trump protekcionist, on je još uvjereniji pregovarač. Može promijeniti svoje odredište tijekom putovanja ako se novi trgovinski dogovor može smatrati pobjedom kod kuće. Zadnji put kad je bio u Meksiku i Kanadi, rekao je da je NAFTA sporazum 'najgori u povijesti'. Onda je to ispregovarao, uz neznatne izmjene, i odjednom je to postao 'najbolji sporazum u povijesti'. Prilično je nepredvidiv. Mislim da to sugerira da bi EU trebala biti oprezna i pokušati pronaći rješenja pregovorima", dodaje.

Norberg kaže da će EU pokušati ispregovarati novi sporazum s SAD-om, ali je zabrinut jer je EU već sastavila, kako kaže, "dugačke popise proizvoda i usluga na koje bi mogla uvesti carine".

"Bojim se da tako stvari stvarno postaju ozbiljne. Volio bih da možemo brojati do 10 i nekoliko puta duboko udahnuti. Možda moramo nešto poduzeti, nakon jakih političkih zahtjeva. Ali u tom slučaju, treba uzvratiti simbolično, a ne kvantitativno. EU je bila dobra u slamanju određenih industrija koje prvenstveno utječu na političare koji imaju određeni utjecaj na Trumpa. Posljednji put to su bili bourbon viski, motori i Levi's", zaključuje Norberg.