Vezani članci:
Sloboda za mene ili za svakoga: Koliko je bitno biti dosljedan?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Dragan Kovačević bio je u travnju Styrijin ʼHeroj kojeg Hrvatska trebaʼ i zagovarao uvođenje socijalizma
Istaknuti ideolog desnice potvrdio: Hrvatska desnica je Radnička fronta s krunicom
Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije
Je li trijumf Kineza na PISA testovima dokaz superiornosti komunizma?
Veza između Orwella i Hayeka
Je li slobodno tržište naudilo Čileancima?
Kako se države suočavaju s klimatskim izazovima: Oporezuju građane pa subvencioniraju zagađivače
U čemu kritičari slobodnog tržišta najčešće griješe
Zašto CroL-u smeta slobodno tržište?
Rudan nas je naučio da ljevičari nemaju rješenja za 21. stoljeće
Sada bi valjda svima trebalo biti jasno da Trump nije prijatelj slobodnog tržišta
Slobodno tržište i privatno vlasništvo, a ne planska ekonomija, najveći su prijatelji okoliša
Ekonomija klimatskih promjena: protržišnim reformama protiv posljedica globalnog zagrijavanja
I Amerikanci imaju Radničku frontu, zove se Donald Trump
Zašto je slobodno tržište najefikasniji mehanizam za suzbijanje diskriminacije
Hrvatska je talac mentaliteta nulte sume
Mladi Amerikanci totalno zbunjeni: mrze kapitalizam, ali vole slobodno tržište
Razbijanje predrasuda: Slobodno tržište je sastavni dio islamskog nauka
Slobodno tržište nije savršeno niti apsolutno pravedno, ali kakva je alternativa?
Nima Sanandaji: 'Bliski istok je kolijevka slobodnotržišne ekonomije i kapitalizma'
Izazovi liberalizma u 21. stoljeću
Zašto su intelektualci i biznismeni najveći neprijatelji slobodnog poduzetništva
Zamislite da je Hrvatska 1990-ih pošla u smjeru slobodnog tržišta
Kako nas UN dezinformira: Za desetkovanje siromaštva u Tanzaniji pohvalili tehnokrate
Socijalizam 21. stoljeća: Kako će Ray Ban i iPhone revolucionari srušiti kapitalizam
Top lista populista (1): Ivo Josipović i neoliberalni kapitalizam
Ocjena točnosti: 'NGO sektor je probio medijsku blokadu o Ivici Todoriću'
Država je stvorila Agrokor. Dajte nam još više države!
Novo na Liberalu:
Tomašević opet laže: Niže porezne stope neće smanjiti prihode gradskom proračunu
Zašto je uvreda u Hrvatskoj kazneno djelo?
Europski lideri bjesne jer ih Trump nije pozvao na pregovore s Putinom. Što su radili dosad?
Besplatni račun u banci - nova Vladina podvala koja neće pomoći građanima
Reakcije europskih elita na Vanceov govor dokazuju njegovu poantu: EU se urušava iznutra
Argentinska državna aviokompanija prvi put u plusu od 2008, Milei najavljuje privatizaciju
Kakvi su učinci tehnološke revolucije na tržište rada? Evo što kažu prva istraživanja
Sredovječna novinarka, opčinjena velikim mudima, jako je ljuta na Muska. Zašto?
Koronaši si podižu spomenik
JD Vance posramio EU birokrate zbog pretjeranih regulacija: 'Oslobodite se straha, prihvatite rizik'
Tržište piva jučer i danas - povijest sukoba slobode i protekcionizma
Von der Leyen najavila novu megapljačku građana Europske unije
Milei pogrešno tvrdi da je teorija tržišnih neuspjeha lažna i kontradiktorna
Zabranitelji protiv zabranitelja: U priči o Thompsonu, Pusiću i Remi nema poštenih
Zašto europska AI industrija nije konkurentna i kako to promijeniti
Europska komisija odlučila stati na kraj povoljnijoj kupovini preko interneta
PDV, cijene, novinari i njihovi stručnjaci
Trumpove prijetnje ipak imaju smisla: EU razmatra smanjenje carina na uvoz automobila iz SAD-a
Da su oni na vlasti, inflacija bi bila ne 5 nego 50 posto
Muskov DOGE već uštedio Amerikancima oko 1 milijardu dolara dnevno
Johan Norberg: 'Trump je nepredvidiv. Uvjereni protekcionist, ali još uvjereniji pregovarač'
Demokršćanski kandidat za njemačkog kancelara popljuvao Plenkovića i njegovu politiku
Trumpov sjevernoamerički rat carinama nije postigao ništa
Izbjeglice iz Venezuele u strahu od deportacije iz SAD-a: 'Rekli su da neće dirati legalne imigrante'
Inflacija u Hrvatskoj će ubrzavati jer javnost tako želi. Vlada radi točno ono što građani od nje traže
LGBT zajednica prosvjeduje zbog Mileijevog govora u Davosu. Evo što im je odgovorio
Liga protiv kukuruznog zakona - jedna od najambicioznijih političkih kampanja u svjetskoj povijesti
Kako bi EU trebala odgovoriti na Trumpove carine?
Lijeve ideologije su u pravilu osuđene na propast
Ekonomska politika protekcionizma: 4 najčešća mita

Manifest odrasta, lanjski bestseller, pati od istih nedostataka kao i ranije kritike slobodnog tržišta


Piše: Saul Zimet
Izvor: The Daily Economy
Photo: Wikipedia
29.1.2025.

Manifest odrasta, lanjski bestseller, pati od istih nedostataka kao i ranije kritike slobodnog tržišta

Manifest odrasta, lanjski bestseller, pati od istih nedostataka kao i ranije kritike slobodnog tržišta


Piše: Saul Zimet
Izvor: The Daily Economy
Photo: Wikipedia
29.1.2025.

Profesor filozofije iz Tokija u svojoj knjizi ponavlja iste pritužbe kakve smo već mnogo puta čuli, od Karla Marxa do Naomi Klein. Problem je što ni on, poput njegovih prethodnika, ne nudi bolje rješenje.

Uvriježeno je mišljenje da ekonomiju slobodnog tržišta sustavno održava kratkovidnost. "Pas jede psa" tržišni pritisci tjeraju poduzeća da se usredotoče na profitne marže sljedećeg tromjesečja nauštrb bilo kakve dugoročne vizije bolje budućnosti, tako glasi argument.

To je ujedno središnja teza međunarodnog bestselera iz 2024. Slow Down: The Degrowth Manifesto ("Usporite: Manifest odrasta") autora Koheija Saita, profesora filozofije na Sveučilištu u Tokiju.

Saito krivi kapitalističku kratkovidnost za gotovo sve velike probleme modernog društva, od gladi u svijetu u postindustrijskoj prošlosti do ekološkog kolapsa za koji predviđa da će se dogoditi u budućnosti.

O budućnosti piše:

"Kapitalizam odražava mišljenja dioničara i vlasnika poduzeća koji žive u sadašnjosti i stoga ignorira glasove budućih generacija, stvarajući još jednu vrstu eksternalije prebacujući teret štete počinjene okolišu na buduće generacije."

A o prošlosti piše:

"Problemi su proizašli iz vođenja poljoprivrede u kapitalizmu. Poljoprivredni gospodarstvenici počeli su se prvenstveno baviti kratkoročnim konačnim rezultatom, radije profitirajući od serijske obrade iste zemlje nego ostavljajući polja neobrađena kako bi se mogla obnoviti. Sredstva koja se koriste za održavanje tla, poput onih za sustave navodnjavanja i slično, također su srezana na minimum. Kapitalizam uvijek daje prioritet kratkoročnim profitima."

Ovaj argument ima temeljnu manu, onu koja je zajednička mnogim kritikama tržišne ekonomije: on okrivljuje ekonomske slobode tržišta za neuspjeh u savršenom rješavanju problema koji svi drugi sustavi političke ekonomije rješavaju još manje.

Saito je u pravu kada primjećuje da su kapitalisti ponekad kratkovidni, često težeći kratkoročnom profitu umjesto vlastitim dugoročnim interesima, a kamoli dobrobiti budućih generacija. Ali nigdje čak ni ne počinje objašnjavati kako bi vladini dužnosnici ovlašteni unutar njegovog preferiranog sustava bili bolje potaknuti na dugoročno razmišljanje nego vlasnici privatne imovine.

Unatoč retorici o "općem dobru", "zajedničkom vlasništvu" i "volji naroda", na kraju dana svaki će ograničeni resurs kontrolirati neki pojedinac s neproporcionalnim materijalnim interesom za vlastitu dobrobit i dobrobit svoje obitelji. Sustav privatnog vlasništva omogućuje dugoročno planiranje osiguravajući da ono što pojedinci ne potroše danas mogu sačuvati za sutra, ili još bolje, investirati i profitirati od sutra.

Nasuprot tome, sva odstupanja od sustava privatnog vlasništva u većoj ili manjoj mjeri rezultiraju "tragedijom zajedničkog dobra".

Tragedija zajedničkih dobara, temeljni koncept u ekonomskoj teoriji, je okolnost koja nastaje kada više agenata ima pristup oskudnom resursu koji nije u njihovom vlasništvu ili je u njihovom "zajedničkom" vlasništvu. To je "tragedija" jer nedostatak privatnog vlasništva stvara utrku za iskorištavanjem resursa prije nego što to učini bilo tko drugi, uništavajući izvedivost dugoročnog planiranja. Dugoročno planiranje može biti u svačijem interesu, ali onaj tko prvi žrtvuje opće dobro biva nagrađen na račun svih ostalih.

Ova situacija se često manifestira u stvarnom svijetu. U članku New York Timesa koji izvještava o izumiranju nekoliko vrsta vodenih divljih životinja u zaljevu Bahía de Los Ángeles u Meksiku, Aaron E. Hirsch objašnjava:

"Ako riblju populaciju kontrolira jedan, savršeno racionalan agent - idealizirani entitet kojeg ekonomisti nazivaju jedinim vlasnikom - on ili ona će njome upravljati kako bi maksimizirao njenu ukupnu vrijednost tijekom vremena. Za gotovo svaku populaciju to znači ostaviti mnogo ribe u vodi, gdje mogu nastaviti proizvoditi mlade ribe. Jedini će vlasnik, dakle, oprezno povući biološki ekvivalent kamata, ne smanjujući kapital - zdravu populaciju koja ostaje u moru.

Ali ako je riblja populacija dostupna mnogim neovisnim stranama, konkurencija postaje glavna briga. Ako danas ne izvučem onoliko koliko mogu, nema jamstva da će sutra ovdje biti ičega. Diljem svijeta, ista dinamika odvijala se u jednom ribolovu za drugim."

U knjizi Čovjek, ekonomija i država iz 1962., ekonomist Murray Rothbard objašnjava da je otprilike ista dinamika u igri u raspodjeli poreznih dolara od strane vladinih dužnosnika:

"Dok privatni vlasnik, siguran u vlastitu imovinu i posjedujući njezinu kapitalnu vrijednost, planira korištenje svojih resursa kroz dugo vremensko razdoblje, državni dužnosnik mora pomusti imovinu što je brže moguće, budući da nema sigurnost vlasništva. Ukratko, državni službenici posjeduju korištenje resursa, ali ne i njihovu kapitalnu vrijednost (osim u slučaju 'privatnog vlasništva' nasljednog monarha). Kada se može posjedovati samo trenutna upotreba, ali ne i sam resurs, brzo će doći do neekonomičnog iscrpljivanja resursa, budući da nikome neće biti od koristi njegovo očuvanje tijekom određenog vremenskog razdoblja, a u korist svakog vlasnika da ga iskoristi što je brže moguće. Na isti način, državni službenici će potrošiti svoju imovinu što je brže moguće. Zanimljivo je da gotovo svi pisci ponavljaju ideju da privatni vlasnici, koji imaju prednost u vremenu, moraju gledati kratkoročno, dok samo državni dužnosnici mogu imati 'dugoročan pogled' i raspodijeliti imovinu kako bi unaprijedili 'opću dobrobit'. A stvar je upravo obrnuta. Privatni pojedinac, siguran u svoju imovinu i svoje kapitalne izvore, može dugoročno planirati, jer želi održati kapitalnu vrijednost svojih resursa. Državni dužnosnik je taj koji mora uzeti i bježati, koji mora opljačkati imovinu što prije."

Iz tih razloga, mogli bismo točno predvidjeti kroz povijest kapitalizma ili utvrditi iz sadašnjih podataka da je Saitov pesimizam o posljedicama ekonomije slobodnog tržišta pogrešan.

Više zbog privatizacije nego usprkos njoj, globalna dnevna opskrba hranom po glavi stanovnika porasla je s 2181,25 kcal u 1961. (najranija godina za koju su dostupni pouzdani globalni podaci) na 2959,11 kcal u 2021. I slično, godišnja stopa smrtnosti povezane s klimom smanjila se s 1,27 milijuna 1900. godine (najranija godina za koju postoje pouzdani globalni podaci) na samo 86.500 u 2023. godini. I tako dalje...

Vrijeme je da ljudi poput Saita prestanu idolizirati prisilnu vladinu moć i počnu je podvrgavati barem jednakom ispitivanju kao što to rade vlasnicima privatnog kapitala.

-------------------

Članak je originalno objavljen na portalu The Daily Economy
Autor: Saul Zimet
Prijevod: Mario Nakić

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.