Vezani članci:
Prvaci u promašivanju: Zašto su ovi šarlatani još uvijek u Znanstvenom savjetu?
Kako zaštititi oštromjeraše od govora mržnje?
Zašto ljudi ne vole lockdownere?
Britanska vlada grubo krši ljudska prava starijih, tvrdi Amnesty International
Rudanove ludorije (I): U travnju savjetovao Vladi represiju i lockdown ʼdo posljednjeg virusaʼ
Vladin savjetnik blokira neistomišljenike, ne dozvoljava otvorenu raspravu o mjerama i opet napada Švedsku
Kako su se Rudan i Večernjak poskliznuli na Švedskoj, 2. dio: Kisik i palijativna skrb
Večernjak piše da Švedska, navodno, ʼštedi kisik na starcimaʼ. Evo koliko u tome ima istine...
Prof. Predrag Rajšić: Epidemiolozi ne mogu riješiti problem koronakrize
Naš odgovor prof. Rudanu (i svima ostalima koji nas žele isključiti iz rasprave)
Rudan ne vidi po čemu je švedski model upravljanja krizom drukčiji od hrvatskog. Pa pomozimo mu...
Rudan nas je naučio da ljevičari nemaju rješenja za 21. stoljeće
Uz dužno poštovanje, gospodine Rudan, ovaj put niste u pravu.
Igor Rudan: Većina zaboravlja razloge zašto se cijepimo
Uredništvo Večernjaka teško podnosi poraz
Pogledajte komentare: Večernjak se obrušio na mlade, čitatelji ga pokopali
Kolumnist Večernjeg lista priznao da voodoo mjere ne djeluju protiv korone
Opustili su se: 8 dana nakon novinarskog derneka broj novooboljelih porastao 50%
Novinari sve ozbiljnije prijete segregacijom. Kako će to u praksi izgledati?
Švedska u studenom imala manju smrtnost nego Hrvatska prije epidemije
Zašto usporedba kuge i korone nema nikakvog smisla
Dragan Kovačević bio je u travnju Styrijin ʼHeroj kojeg Hrvatska trebaʼ i zagovarao uvođenje socijalizma
Koronaludilo se na čudan način zahvaljuje svojim poklonicima - slučaj Ide Prester i Večernjeg lista
Zašto političari i novinari uporno odbijaju maske?
Totalni fijasko medijske kampanje za pooštravanje mjera i represiju
Novinarka Večernjaka tvrdi da je njen život važniji od naše slobode. E, pa nije.
Večernjakova kolumnistica za ukidanje minimalca
Ne, paušalci nisu varali državu. Novi zakon će ih poslati u ilegalu
Kad bi građani primali veću neto plaću, postali bi apatični - tvrdi ovaj kolumnist Večernjeg lista
Zašto temeljni dohodak i progresivno oporezivanje nisu dobar odgovor na automatizaciju rada
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Kako su se Rudan i Večernjak poskliznuli na Švedskoj, 3. dio: Liberalizam, život i kapitulacija


Piše: Mario Nakić
12.5.2020.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Kako su se Rudan i Večernjak poskliznuli na Švedskoj, 3. dio: Liberalizam, život i kapitulacija

Kako su se Rudan i Večernjak poskliznuli na Švedskoj, 3. dio: Liberalizam, život i kapitulacija


Piše: Mario Nakić
12.5.2020.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Iako su Večernji list i njihov kolumnist Igor Rudan prekinuli seriju napada na Švedsku nakon što smo na Liberalu raskrinkali dezinformacije i manipulacije koje su pokušali proširiti (vidi prvi i drugi dio), obećao sam čitateljima treći nastavak. Naime, Rudan se u svojim tekstovima na Facebooku i u Večernjem listu, govoreći o švedskom modelu, nije bavio epidemiologijom niti općenito medicinom, već puno više ideologijom i političkom filozofijom.

A na području političke filozofije je iznimno slab i, čak bih rekao, opasan. Iz nekog se razloga uhvatio liberalizma i onda "podučavao" svoje sljedbenike o tome što "pravi liberali" trebaju podržavati, a što nikako ne bi smjeli. Sebe smatra liberalom, što je super i ja mu to neću osporavati. Ali kada ide drugima govoriti što je liberalizam i što liberali trebaju zagovarati, ako ne razumije teoriju klasičnog liberalizma, onda moramo reagirati.

Naime, Rudan tvrdi da je "ljudski život vrhunska liberalna vrijednost". On je sebe proglasio borcem za život (jer opća karantena radi spašavanja života = humanizam?) pa su protivnici opće karantene automatski protivnici života i oni koji "žele da ljudi umiru". Zatim je postavio pitanje "kakvi su to liberali u Hrvatskoj kojima ljudski život nije najvažnija vrijednost" i koji podržavaju politiku Švedske koja, po njegovoj teoriji, namjerno ubija svoje starce morfijem radi novca. Njegovi fanovi se slažu s njim pa dobijemo ovo:



Pitao sam Velimira Šonju, ekonomista i urednika Ekonomskog laba, da objasni je li to stvarno on napisao, a Šonje se ogradio riječima da se "Rudan trenutno bavi propagandom".

Liberalizam i život

Riječ "liberalizam" je nastala iz latinske riječi "liber", što znači "slobodan". Žalosno je ako Rudan, kao liječnik i samozvani liberal, to ne zna, ali toliko pisati o liberalizmu i uopće ne spomenuti slobodu može biti dokaz ili potpunog nerazumijevanja materije ili namjerne manipulacije. Dakle, u korijenu riječi "liberalizam" je sloboda, a ne život.

Pridjev "liberalni" se u engleskom, ali i nekim drugim europskim jezicima, koristio stoljećima opisujući posebnu vrstu umjetnosti - "liberal art" ili "slobodna umjetnost". Po prvi put su se pridjev "liberalno" i imenica "liberalizam" u političkoj filozofiji počeli koristiti tek sredinom 18. stoljeća. Smatra se da je škotski povjesničar William Robertson prvi pisao o "liberalnoj politici" i "liberalnom svjetonazoru" opisujući vrijednosti pravne države, raspodjele političke moći i "duh koji se bori za osobne slobode i ljudska prava".

Njegov sunarodnjak, moralni filozof Adam Smith je 1776. godine u svome čuvenom djelu "Bogatstvo naroda" definirao slobodno tržište i ono što je nazvao "liberalnim sistemom". Smith je ovdje pisao prvenstveno o slobodnoj međunarodnoj trgovini i sistemu koji je otvoren za uvoz i izvoz robe te prekogranična ulaganja. Takav liberalni sistem postao je vrlo brzo općeprihvaćen diljem zapadnog svijeta.

Krajem 18. i veći dio 19. stoljeća bilo je razdoblje koje bismo mogli nazvati zlatnim dobom liberalizma jer je liberalizam (ono što danas nazivamo klasični liberalizam) postao vodeća politička filozofija. Teoretičari su nicali među gotovo svim europskim narodima - od Engleza i Škota, preko Francuza, Austrijanaca, Nijemaca, Španjolaca, Nizozemaca, pa do Čeha. I u Hrvatskoj je bilo liberalnih pojedinaca, a kao najistaknutijeg takvog političara smatraju Antu Starčevića.

Liberalizam je uzeo toliki zamah da su klasični liberali - to je Ludwig von Mises primijetio u knjizi "Liberalizam" - bili uvjereni kako je to krajnja filozofska faza, a da će se društvo na krilima ove ideologije odsad samo penjati na sve više stupnjeve savršenstva. Nisu ni sanjali kako će ih kritičari s lijeva i s desna već krajem 19. i onda kroz cijelo 20. stoljeće barem nakratko poraziti. Ta borba ideja traje i danas, iako su neke temeljne postavke liberalizma (primjerice temeljna prava, trodioba vlasti itd.) prihvaćene u današnjoj ljevici i desnici.

Liberalni teoretičari su polazili od istih, već postavljenih okvira - prirodnih ljudskih prava i pravne države. To je doktrina ranijih engleskih filozofa - empirista Thomasa Hobbesa i Johna Lockea iz 17. stoljeća i nešto kasnijeg francuskog racionalizma.

Hobbes je prepoznao tri prirodna prava s kojima se svaki čovjek rađa i koja mu slobodno društvo ne bi smjelo oduzeti. To su pravo na život, pravo na slobodu i neotuđivost privatnog vlasništva (imovina). John Locke je tu teoriju razradio objasnivši kako sloboda nije nešto imaginarno i nemjerljivo, nije osjećaj nego stanje. Sloboda je, prema Lockeu, mogućnost djelovanja prema vlastitoj volji bez restrikcija ili prisile od strane drugih osoba. Da bi društvo bilo slobodno, svi njegovi članovi moraju uživati jednaku slobodu. Jednakost automatski ograničava tu slobodu na način da nitko ne može zbog svoje slobode ugroziti slobodu drugih. Jer ako je svatko jednako slobodan, onda nitko ne može oduzeti tuđu slobodu. Da bi postojala jednakost, mora postojati pravna država koja je iznad svakog pojedinca i tretira sve jednako. To se postiže društvenim ugovorom.

Dakle, sloboda je mogućnost da birate kako ćete djelovati bez vanjskih prisila ili ograničenja. Uopće nije bitno hoćete li vi iskoristiti sve mogućnosti koje imate, hoćete li izabrati da ne iskoristite nijednu, ali ako te mogućnosti imate na raspolaganju, onda ste slobodni. Ako ste nekom višom silom (npr. državom) ograničeni u mogućnostima, i ako to nije zbog realnog razloga da ne ugrozite slobodu drugih, onda živite u neslobodnom društvu. Država može ograničiti naše slobode samo u onom omjeru koji je potreban da bi zaštitila naše slobode. Ako se ta granica prijeđe, onda nastaje tiranija.

Pravo na život je jedno od tri temeljna ljudska prava, ali nije važnije niti iznad drugih. U svim klasičnoliberalnim teorijama polazna točka nije život nego sloboda, točnije slobodna volja. Liberalizam je svjetonazor koji poštuje pojedinca i njegovu slobodnu volju, bez obzira kako će se ona reflektirati na društvo, dok god pojedinac ne koristi svoju slobodnu volju da bi ugrozio prava i slobode drugih. Zato je liberalizam u principu za pravo na dostojanstvenu smrt, odnosno eutanaziju, ako osoba to želi. Iz liberalne perspektive, to je vrhunac humanizma jer život imaju i životinje, ali samo čovjek ima razum i slobodnu volju.

Oni koji tvrde da je život važniji od slobode vjerojatno su propustili veći dio povijesti u školi. Iza djece i obitelji, sloboda je vjerojatno drugi razlog zbog kojeg je najviše ljudi dobrovoljno išlo ginuti u rat. Zbog sigurnosti vjerojatno nitko. Ljudi koji su riskirali goli život bježeći iz nacističkih logora smrti, činili su to da bi se dokopali slobode. Djed moga prijatelja, koji je uspio pobjeći iz Jasenovca u Drugom svjetskom ratu, bio je među rijetkima kojima je to pošlo za rukom. Ali dok god su znali da postoji vjerojatnost da se bar jedan od njih izvuče živ i domogne slobode, oni su prihvaćali taj rizik. Sloboda im je bila vrjednija od života u logorskoj sigurnosti. Ljudi koji su kao dobrovoljci išli u rat u Hrvatskoj 1991., iako su znali da će se suprotstaviti znatno moćnijem neprijatelju, činili su to zato što im je sloboda bila važnija od života u državi koja bi ih tlačila. Nemojte podcjenjivati ljudsku slobodu!

Karantena i liberalizam

Kad je riječ o pandemijama, liberali su za racionalna rješenja koja će što efikasnije riješiti problem širenja opasnog virusa, ali u isto vrijeme neće trajno ugroziti slobodu građana i demokratski poredak. Da bismo do takvog rješenja došli, potrebna nam je racionalna javna rasprava, a toga u ovom slučaju nije bilo. Sve što smo slušali, a od Rudana to još uvijek slušamo, ista je panična moralna ucjena: ako ste protiv opće karantene, želite da ljudi umru. Ne, ne želimo to. Želimo rješenje koje neće biti tiransko jer ljudi umiru i zbog karantene, a ne samo zbog virusa.

Dakle, kada odbacimo jeftinu moralnu ucjenu "život ili sloboda" i prihvatimo činjenicu da je moguće rješenje koje obuhvaća oboje, onda možemo nastaviti raspravu. Treba li država intervenirati? Liberali su po prirodi skeptični prema državnim intervencijama u osobne slobode i u gospodarstvo, ali postoje uvjeti kad su intervencije prihvatljive. Međutim, kao što je to napisao John Stuart Mill, da bi neka intervencija bila prihvatljiva, njeni zagovornici moraju dokazati da je ona neophodna i korisna. Teret dokazivanja nije na protivnicima nego na zagovarateljima intervencije. A to u ovom slučaju nismo vidjeli. Nitko nije dokazao, nitko nije čak ni pokušao dokazati, zašto je opća karantena na wuhanski način jedino, neophodno i korisno rješenje protiv korone.

Nikada nisam rekao da liberali ne smiju biti zagovornici opće karantene, ali sam od takvih tražio da mi dokažu zašto misle da je ona neophodna i korisna. Ako vjerujete u korisnost tako grubih državnih intervencija u ljudska prava i gospodarstvo, bez ikakvih razumnih dokaza njihove neophodnosti i korisnosti, ako nećete postaviti logična pitanja o svim negativnim efektima koji dolaze sa svakom državnom intervencijom, onda možda ne samo da niste liberal, već ste jako naivna osoba, pogotovo u zemlji gdje je državna vlast već gro puta svojim intervencionizmom napravila daleko više štete nego koristi.

Gospodinu Rudanu bih preporučio da se malo bolje informira i educira o teoriji klasičnog liberalizma, budući da baš jako voli pričati o liberalizmu. Da priča o stvarima koje ne razumije, primijetio sam još lani kad je svakakve budalaštine o slobodnom tržištu iznosio dok je govorio o klimatskim promjenama. Mislio sam da je to bio slučajni izlet u njemu nepoznato područje i da će s vremenom naučiti, ali sada je potpuno jasno da se on odlučio baviti političkom filozofijom. U tom slučaju, knjigu u ruke da se više ovako ne blamirate.

Što znači biti liberal?

Još jednu stvar sam primijetio kod njega, čini mi se da ne razumije što znači da je netko liberalan. Više puta je u svojim komentarima naglašavao da je on "liberal jer ne briše komentare koji mu se ne sviđaju". Ubrzo se pokazalo da to nije istina, javilo nam se jako puno ljudi koji tvrde da im je obrisao komentare i blokirao sa svoga profila iako nisu vrijeđali. No, to uopće nije bitno jer čovjek ima pravo sa svoga profila ili stranice obrisati i blokirati koga želi iz bilo kojeg razloga. To nema veze s pitanjem je li netko liberal.

Ono što ima veze sa svjetonazorom, to je odnos prema državi i zakonima. Liberal je onaj koji zagovara više, a ne manje osobnih sloboda. Onaj koji zagovara slobodnije društvo i tržište, a ne državnu represiju i totalitarizam. Onaj koji zagovara što je više moguć bottom-up pristup, poštivanje slobodne volje svakog građanina, a ne autoritarni režim ili diktaturu. A hoćete li vi na svome profilu dopuštati svakog trola, raspravljati sa svakim ili nećete, to nema veze s vašim svjetonazorom. To je naprosto vaše pravo.

Kapitulacija

Unatoč raskrinkavanju njegove lude teorije zavjere o Šveđanima koji namjerno ubijaju svoje starce morfijem radi novca, Rudan je planirao nastaviti udarati po Švedskoj. U par navrata pokušao je objaviti na Facebooku novi članak, ali svaki put bi mu u prvim komentarima njegovi fanovi objasnili da priča gluposti pa je obrisao cijeli post.



Na kraju je valjda i sam shvatio da ne može nastaviti pa je kapitulirao. Prilično nevoljno se prebacio na Hrvatsku, opet hvaleći karantenu kao nešto neophodno iako za to nema nikakvih dokaza. Međutim, za ono vrijeme dok je danima udarao po Švedskoj, u njegovoj državi - Velikoj Britaniji - masovno su umirali ljudi u umirovljeničkim domovima. Kakav je to humanist i medicinski stručnjak koji radije bira blatiti zdravstvo u drugoj zemlji dok je u njegovoj puno gora situacija? O Velikoj Britaniji uopće ne piše, kao da ga nije briga za tolike žrtve.

Je li bitnije spasiti živote ili demagogiju, pitanje je sad. Budući da ne želi priznati da je pogriješio, Rudanov je odgovor jasan. Pokušat će spasiti demagogiju.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.