Vezani članci:
Neo-pravaši pljuju na izvornu pravašku misao i sve za što se Ante Starčević zalagao
Novo na Liberalu:
Ni HINA im ne može pomoći: Popularnost Demokrata u SAD-u pala rekordno nisko
Trumpova administracija 'greškom' deportirala nevinog čovjeka u zloglasni zatvor u Salvadoru
Varoufakis o presudi Le Pen: 'Liberalni establišment kao da želi ojačati neofašizam u Europi'
Ovo je najbrže rastuće gospodarstvo u Europi: Koja je tajna poljskog uspjeha?
Što kada feministica počini femicid?
70% Amerikanaca i 85% Grenlanđana protiv američkog preuzimanja Grenlanda
Tko će zaštititi ovog dečka od novinara?
Svijet postaje talac Trumpove taštine
Tomašević dramatizira bez razloga: Njegov GUP ne prolazi jer ignorira vlasnička prava
Europska komisija priprema ustupke za Trumpa: Smanjenje carina, ublažavanje regulacija i poreza
Nakon izbornog debakla njemački liberali raspravljaju o budućnosti FDP-a: Izviru ideološke podjele
Priuštivo stanovanje je ljepši naziv za pljačku
Uspon i pad japanskog gospodarstva u 20. stoljeću
Šef Sindikata Preporod naprasno otkazao suradnju s portalom Srednja.hr zbog kritičkog članka
Bijela kuća priprema subvencije za farmere koje će pogoditi Trumpovi trgovinski ratovi
Hrvatsko dizajnersko društvo se ozbiljno blamira oštrim priopćenjem protiv građana
Pregovori o koalicijskoj vladi u Njemačkoj: SPD traži od Merza da bude više kao Plenković
Ekonomska nejednakost - korijen zla?
Kako je Netflixova sci-fi serija navlažila feministice
Europska komisija se baš okomila na američke tehnološke kompanije: Kazne su vrtoglave
Grad Zagreb i Vlada se prepucavaju oko toga tko je zaslužan za obnovu koja traje već 5 godina i još nije gotova
Bolje spriječiti nego liječiti: Rat
Švicarci na referendumu odbili klimatsku agendu. Umjesto toga, traže da gotovina uđe u ustav
Europsku uniju ne treba demolirati nego reformirati. Ovo je prijedlog od 6 točaka
Bajruši na respiratoru: Argentina izašla iz recesije, u prošloj godini BDP porastao 2 posto
Desničari izrabljuju djecu za svoje totalitarne mokre snove
Učitelji ove godine nemaju apsolutno nikakvog opravdanja za štrajk
Smije li poslodavac u Hrvatskoj uopće dati otkaz radniku?
Indeks ekonomske slobode: Hrvatska malo napredovala, ali u jednoj kategoriji je očajna
Tragedija u Makedoniji nam je podsjetnik da neke regulacije jesu potrebne

Ovih 9 citata dokazuju da je Starčević bio klasični liberal


Piše: Branimir Perković
16.1.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Ovih 9 citata dokazuju da je Starčević bio klasični liberal


Piše: Branimir Perković
16.1.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Povijest nije učiteljica života. Povijest nije čak ni uvijek ista i nema veze s istinom. Povijest nije egzaktna, nema svoje zakonitosti, bar ne u smislu u kojem druge znanosti imaju, bile one društvene ili prirodne. Od svih znanosti, povijest je najfluidnija, najviše podložna reinterpretaciji i manipulaciji, najčešće u službi političkih propagandnih aktivnosti.

Ne zagovaram povijesni relativizam, ali povijest definitivno nije konzistentna, evoluirajuća (u smislu da se utvrđivanjem jednih činjenica nastavlja istraživanje drugih) ni univerzalna. Svaki dio povijesti se konstantno mijenja, a povijesne teorije nikada ne mogu biti stopostotno potvrđene. Mnoge povijesne osobe i njihovi stavovi se tijekom vremena mijenjaju, tj. kolektivna predodžba  o njima je uvijek reinterpretirana s obzirom na trenutnu situaciju.

Jedna od tih osoba je i Ante Starčević, utemeljitelj "pravaštva" i otac domovine.

Slijedom povijesnih okolnosti, Starčević je pretvoren u začetnika ultranacionalističkog  radikalno desnog, praustaškog  pokreta koji se naziva "pravaštvo" i čiji predstavnici danas i jesu radikalno desne stranke poput HSP, HSP-AS, HČSP itd. iako su njegovi stavovi bili ravni stavovima ostalih klasičnih liberala toga razdoblja.

Naravno, nije Starčević bio bezgrešan, imao je on i svoj dio antisemitskih izjava, ali svaku povijesnu osobu treba promatrati u duhu vremena u kojem je djelovala. S te strane, iako su naravno za svaku osudu i nimalo u liberalnom duhu, njegove antisemitske izjave treba osuditi, ali imati na umu da je antisemitizam veći dio europske povijesti, od Srednjeg vijeka pa sve do Drugog svjetskog rata bio problem i prevladavajući stav na cijelom europskom kontinentu, takoreći politički mainstream od kojeg nije bila imuna nijedna zemlja i svjetonazorska pozicija. Starčević je kasnije  revidirao svoje stavove o Židovima, što se može zaključiti i iz toga da mu je jedan od suradnika bio Josip Frank, Židov iz Osijeka koji je bio član i Hrvatske stranke prava i Čiste stranke prava koju je osnovao skupa sa Starčevićem.

Kod pitanja o Starčevićevim izjavama o "slavoserbima", on pritom nikada nije mislio na srpski narod, već je ta složenica nastala od dviju latinskih riječi - sclavus i servus, koje imaju isto značenje - rob. Tu je riječ koristio za označavanje onih elemenata u svakom narodu koji su surađivali s okupatorskim nadnacionalnim državama u kojima jedan narod drži prevlast nad drugim narodima i time rade protiv vlastitog naroda, što su u hrvatskom slučaju bili zagovornici bečke i peštanske vlasti.

Sljedeća stvar koju treba znati o Starčeviću je da je bio antiklerikalac i konstantno kritizirao ulogu crkve u političkom i društvenom životu Hrvatske, za koju je tvrdio da kulturno unazađuje hrvatski narod, surađuje s Bečom i Peštom na njegovu štetu te što vjerska podjela između rimokatolika i pravoslavaca pogoduje širenju nacionalnih podjela.

Nadalje, Starčević se borio za demokratizaciju društva, vjerske i osobne slobode te ukidanje ostataka feudalizma (kao što bi se mi danas trebali boriti za ukidanje ostataka socijalizma). Prikazivanje Starčevića kao protoustaškog, klerikalnog i netolerantnog praoca hrvatske radikalne desnice je gaženje svega za što se zalagao, a u tom iskrivljivanju povijesne osobe sudjeluje i današnja "ljevica" i "desnica".

Ne može se u kratkim crtama prikazati cijela širina i kompleksnost Sterčevićeva političkog, književnog i znanstvenog djelovanja, ali je sasvim sigurno da je bio klasični liberal pod utjecajem Francuske revolucije, što se vidi iz sljedećih citata:

1. "Glavna je stvar, da svi rade za narod i domovinu, a nek se zovu kako im drago...Naše cepanje, naša nesloga stoji samo zato jer ih izvana uzdržavaju...Mi ne vjerujemo da je gladnu i na studeni na pr. Srbu drugačije nego na pr. Hrvatu...zato makar se svi proglasili za Hotentote ili nas se svaki zvao posebnim imenom, samo da budemo svi slobodni i sretni."

2. "Muslimani u Bosni su cvijeće hrvatskog naroda." ( u to vrijeme muslimani  još nisu oformili nikakvu novu posebnu nacionalnu svijest)

3. "Nitko nije obavezan da drugoga voli više nego samoga sebe."

4. "Isti ljudi sačinjavaju i uzdržavaju općinu, županiju i državu, tu ne ima tuđih, protivnih, neprijateljskih živaljah: tu postupa sav narod nekojim načinom kao pojedinac... u tom svakom slučaju isti ljudi davaju samo sebi samim: jednom rukom, iz jednog svojeg žepa vade, a drugom rukom u drugi svoj žep primaju. gdje je tako, tu ne može biti nečiste sebičnosti ni hinjenja."

5. "Jedino uz samostalnost mogu cvasti narodi, zemlje, gradovi."

6. "Mi smatramo najsvetijom dužnošću občinstvo po mogućnosti ubavješćivati verno o javnih stvarih, bez obzira da li nam ovo ili ono godi. Tko pozna samo jednu stranu stvari i kod toga ostaje ne mareč za druge strane, taj je iznenađivan i varan,  a tko nastoji poznati što više različitih, možda protivnih stranah, taj gleda da se za svaki slučaj pripravi."

7. "Gospoda mogu vladati, ali samo uz pristanak radnog naroda."

8. "Najstrašnije su vam reči, da ćete mene 'slediti', toga ne bude. Ako trebate gunčina, tražite si ga drugdje. Ja nit koga vodim, nit gonim. To je glavana nesreća Hervatah, da se derže ljudih, a ne načela, a ne programa. S toga je ovaj narod tako često izdan i prevaren..."

9. "Narod koji uvijek traži zaštitnika nije vrijedan slobode."

Iz navedenih citata je jasno da je Starčević bio izraziti individualist ( citat br. 2) koji je vjerovao u osobne, nacionalne i vjerske slobode. Iz četvrtog citata možemo zaključiti i da je smatrao da svaki pojedinac ima pravo raspolagati svojim novcem kako želi, te ekonomiju baziranu na slobodnoj razmjeni tj. slobodnom tržištu.

Šesti citat nedvojbeno govori o potrebi i koristi medijskog i političkog pluralizma, a u sedmom i osmom citatu Starčević se zauzima za demokratizaciju, opće pravo glasa (za što se čak nisu zalagali ni svi europski liberali njegova vremena) te protiv potrebe za vođama koje bi narod sljedio, što dovodi do opasnosti od totalitarizma.

Na nama je da osobnim angažmanom pokažemo i dokažemo ljudima tko je zaista bio Ante Starčević i za što se zalagao, te ispravimo povijesnu neistinu o njemu.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.
LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: