Sjedinjene Američke Države i cijeli svijet pripremaju se za novi mandat predsjednika Donalda Trumpa koji će preuzeti Bijelu kuću u siječnju. Iako mediji uvijek pretjeruju kad je riječ o Trumpu, ima jedna posebno uznemirujuća činjenica koja bi nas trebala zabrinuti - njegovo kronično nerazumijevanje ekonomske politike.

Trump ne vjeruje u slobodno tržište, velik je fan protekcionizma. Tijekom cijele predizborne kampanje ponosno je najavljivao da će uvesti visoke carine od 20 posto na sve uvozne proizvode. U intervjuu za Wall Street Journal rekao je da je carina "najljepša riječ u engleskom rječniku".

Nakon izborne pobjede malo je promijenio retoriku. Sad tvrdi da će uvesti carine onim državama koje su uvele carine SAD-u, i to "recipročno njihovim carinama" na proizvode koje te države najčešće izvoze u SAD.

Milton Friedman, jedan od četvorice najutjecajnijih ekonomista prošlog stoljeća i dobitnik Nobelove nagrade, više je puta govorio na temu protekcionizma i carina, uvijek s istom poantom: carine nikad nisu dobra ideja.

Pišući u "Kapitalizmu i slobodi", svom iznenađujućem bestseleru iz 1962., Friedman je objasnio da ako je cilj "slobodna trgovina", "recipročni pregovori o smanjenju carina... čine se pogrešnima". Prvo, presporo je; "Najbrže se kreće onaj koji se kreće sam", upozorio je.

"Kao drugo," nastavio je, "ljudi misle da carine pomažu zemlji koja ih nameće, a štete drugim zemljama. U stvarnosti, situacija je posve drukčija. Naše carine štete nama kao i drugima."

I ne brinite o carinama koje uvode druge države, dodaje Friedman. "Imali bismo koristi od ukidanja naših carina čak i da druge države to nisu učinile."

To nije politička izjava; to je ključno načelo slobodne trgovine jednog od najutjecajnijih nobelovaca u povijesti. Mnogi duboko konzervativni političari diljem svijeta - među njima Barry Goldwater, Ronald Reagan i Margaret Thatcher - međutim, prihvatili su Friedmanovo zagovaranje slobodnog tržišta kao svoje.

Dakle, što se promijenilo na svjetskim tržištima od te izjave iz Kennedyjeve ere, da bi sada potaknulo bivšeg-budućeg predsjednika Donalda Trumpa da carine učini središnjim dijelom ekonomske politike svoje kampanje?

Apsolutno ništa. Carine - naše, njihove i bilo čije - ostaju užasna ekonomska politika; one još uvijek "nanose štetu nama kao i drugima".

Potvrda ove jednostavne stvarnosti dolazi zahvaljujući posljednjoj Trumpovoj borbi za carine 2018. i 2019. na, uglavnom, američki uvoz kineskog čelika i aluminija i američki izvoz poljoprivrednih proizvoda. Nijedna carina nije ispunila ono što je obećano: više američkih radnih mjesta, bolji gospodarski rast i povećanu prodaju u SAD-u. Zapravo, izvijestio je New York Times 27. kolovoza 2019., "Unosni ugovori na koje su se poljoprivrednici dugo oslanjali... nestali su, a kineski kupci traže robu koja im je potrebna u drugim zemljama poput Brazila i Kanade."

Članak zatim citira procjenu Američkog poljoprivrednog ureda da je "ukupni američki poljoprivredni izvoz u Kinu iznosio 24 milijarde dolara u 2014. i pao na 9,1 milijardu dolara prošle godine", prve godine Trumpovih carina na izvoz robe iz SAD-a u Kinu.

Times nije bio jedini koji je primijetio da Trumpova politiku carina ne daje pozitivne rezultate. U siječnju 2020. Forbes je izvijestio da je "Trumpova administracija dala više dolara poreznih obveznika poljoprivrednicima oštećenim (njezinom) trgovinskom politikom nego što savezna vlada potroši svake godine na gradnju brodova za mornaricu ili održavanje američkog nuklearnog arsenala."

Unatoč jasnim dokazima, Trumpova kampanja inzistira na tome da će njezin trenutni pritisak na uvozne carine - od 10% na sav uvoz iz SAD-a do 60% ili više na uvoz iz Kine u SAD-u - osigurati da američko gospodarstvo raste brže od konkurenata. Besmislica, kaže Peterson Institute for International Economics, nestranačka tvrtka za ekonomska istraživanja u Washingtonu, D.C. "Za razliku od (današnjih) Bidenovih carina," Institut je objavio u siječnju, "Trumpov plan je za povećanje carina na sve proizvode iz svih zemalja."

To "nije Amerika na prvom mjestu", analiza nastavlja ponavljati ekonomsku temu Trumpove kampanje, "to je samo Amerika". Carine su "zapravo dodatni porezi za nas, građani SAD-a će imati stvarne troškove."

Američki farmeri dobro su upoznati s tim "stvarnim troškovima". Tjednima nakon nametanja uvoznih carina od 25% na kineske proizvode 2018., "Peking je optužio Sjedinjene Države za ‘pokretanje najvećeg trgovinskog rata u gospodarskoj povijesti’", izvijestio je Los Angeles Times u srpnju 2018.

Zatim je "uzvratio carinama dolar za dolar uglavnom na američke poljoprivredne proizvode i drugu hranu". Također se brzo okrenuo "kupovanju više iz Brazila i Argentine". Što je točan ishod koji je Milton Friedman predvidio 1962.: "Naše carine štete nama kao i drugima".