Vezani članci:
Povijesni razvoj (proto)globalizacije, 1. dio
Kako i zašto je propala sovjetska ekonomija?
Nadajmo se da gospođa s ovim transparentom ne predaje povijest
Zašto se Hrvati ne mogu suočiti s poviješću?
Bruno Leoni i njegova kritika inflacije propisa danas su relevantniji no ikad
Austrijska škola (2): Eugen Böhm von Bawerk - prvi ozbiljni kritičar marksizma
Pogledajte dokumente iz 1930-ih: Hrvatski poduzetnici su i tada imali probleme s komorama i državom
Rock zvijezde, socijalizam i legende koje nikad ne umiru
Stjepan Radić: Liberalizam (1902)
Velimir Terzić - od 'narodnog neprijatelja' do velikana hrvatskog liberalizma
Tko je bio veći: Mises ili Friedman?
Hrvatski povjesničari apeliraju na politiku: Ne ograničavajte slobodu mišljenja!
Romantiziranje masovnog ubojice u hrvatskim medijima
Profesor na Stanfordu otkrio kako smanjiti razliku između bogatih i siromašnih
Franjo Tuđman i slobodno tržište
Socijalizam je suprotstavljen slobodi i pravdi
Ludwig von Mises: Idealna liberalna država vs. nacionalizam
[VIDEO] Nacisti i komunisti zajedno paradiraju u Poljskoj
Slavko Goldstein - 10 izabranih citata
Mit o zlatnim osamdesetima
Ustaše su bili socijalisti, a NDH je promicala korporatizam
Kako je komunizam utjecao na seksualni život mojih roditelja
Ova pitanja o Titu kruže Facebookom, a mi vam donosimo odgovore
Da je Tito živ, ovakvi izdajnici bi završili na Golom otoku
Povijesni revizionizam i gordijski čvor
Titoljupci su zadnji koji imaju pravo nekoga prozivati zbog šutnje o pedofiliji
Austrijska škola, 1. dio: Osnivač Carl Menger i subjektivna vrijednost
I stari Rimljani i Grci su ga koristili: Upotreba kanabisa u drevnom svijetu
Nije susjed kriv što je krava crkla
Neki novinari pišu da je Tito prvi dao ženama pravo glasa. Koliko ima istine u tome?
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

ʼTi si fašist!ʼ - ovakve optužbe nisu ništa novo, evo što se krije iza njih...


Piše: Damir Omerbegović
5.12.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

ʼTi si fašist!ʼ - ovakve optužbe nisu ništa novo, evo što se krije iza njih...

ʼTi si fašist!ʼ - ovakve optužbe nisu ništa novo, evo što se krije iza njih...


Piše: Damir Omerbegović
5.12.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

U više navrata u životu dogodilo mi se da me ljudi nazovu fašistom, ali ponekad i osobom koja svojim slobodarskim stavovima "omogućava fašizam". Takve etikete su mi se lijepile isključivo u raspravama o apsolutno užasavajućim hororima komunističkih režima i propastima svakog društva koje je za tim ideološkim nastranostima slijepo poletjelo. Takva etiketa je, meni osobno, uvijek bila ogromna uvreda. Etiketirati tim pogrdnim nazivom nekoga tko od pelena, čak i javno putem medija, u ovako konzervativnoj sredini, otvoreno podržava prava manjina, socijalne i ekonomske slobode te se protivi bilo kakvom vidu autoritarne vladavine, u najmanju ruku je - apsurd!

Međutim, kada sam tijekom razgovora shvatio da su te etikete na mene lijepili ljudi koji su ideološki zatrovani (ne preuveličavam!) staljinističkim doktrinama koje nalažu da je sve desno od gulaga - fašizam, vremenom mi je postalo jasno da njihove, nadasve, vokalne "borbe" za slobodu, jednakost, prava manjina, žena i ostalih natprosječno ugroženih kategorija stanovništva ne polaze iz racionalnosti i objektivnosti, već su samo paravan iza kojeg skrivaju njihove prethodno spomenute ideološke ciljeve. Apsurdnost ovog olakog dijeljenja etikete fašizma, čini mi se sad tako, predstavlja kontinuitet totalitarno nastrojene teorije socijalnog fašizma.

Socijalni fašizam je teorija koju je prvobitno podržala Komunistička internacionala (Kominterna) i njoj srodne komunističke partije tijekom ranih 1930-ih godina. Teorija je tada pretpostavljala da je socijaldemokracija ustvari jedna od varijanata fašizma, jer je (pored zajedničkog korporativnog ekonomskog modela) i ona stajala na putu diktature proletarijata. U to vrijeme su čelnici Kominterne, poput Staljina i tadašnjeg lidera britanske Komunističke partije Rajani Palme Dutta, tvrdili da je kapitalističko društvo ušlo u "Treće razdoblje" u kojem se predviđao krah kapitalizma praćen revolucijom radničke klase, ali da ih u tome mogu spriječiti socijaldemokrati i druge "fašističke" snage.

Socijaldemokracija je, dakle, tada identificirana kao glavni neprijatelj komunista. Izraz "socijalni fašisti" bio je pežorativno korišten za opisivanje socijaldemokratskih stranaka, antikominternskih i progresivnih socijalističkih partija, kao i disidenata unutar Kominterne tijekom međuratnog razdoblja. Teoriju "socijalnog fašizma" zagovarala je i Komunistička partija Njemačke, koju je sovjetsko rukovodstvo 1928. godine u velikoj mjeri kontroliralo i financiralo.

Ova teorija Kominterne imala je korijene u argumentu Grigorija Zinovieva, dugogodišnjeg lidera Kominterne i jednog od sedmorice prvobitnih članova Politbiroa. Njegov argument je bio taj da je međunarodna socijaldemokracija jedno krilo fašizma - argument kojeg je dalje razvio Josif Staljin opisavši fašizam i socijaldemokraciju kao "braću blizance", tvrdeći da fašizam ovisi o aktivnoj podršci socijaldemokracije i da socijaldemokracija ovisi o aktivnoj podršci fašizma. Iako je ideja o "pobjedi nad najvećim kontrarevolucionarnim pokretom, socijaldemokracijom" famozno predstavljena od strane Klare Zetkin još na Četvrtom kongresu Kominterne, teorija "socijalnog fašizma" je kao takvom proglašena na Šestom kongresu i odmah je postala prihvaćena od strane svjetskog komunističkog pokreta.

Ovaj novi radikalni smjer borbe za svjetski komunizam bio je usko povezan s unutarnjom politikom Komunističke partije Sovjetskog Saveza (KPSS). Nakon borbe suparničkih grupa unutar te stranke, a čemu je prethodila smrt Vladimira Lenjina 1924. godine, pobjednička frakcija bila je okupljena oko Staljina i odlučno se pomaknula dalje na lijevo, zagovarajući prestanak mješovite ekonomije Lenjinove "Nove ekonomske politike" i najavivši intenziviranje klasne borbe unutar Sovjetskog Saveza. Stvorena je atmosfera revolucionarnog žara u kojoj je bilo koji neprijatelj režima, tj. sada vladajuće frakcije oko Staljina, proglašen "olupinama" i "izdajnicima".

Taj stav je odmah potom dalje pretočen u međunarodnu scenu na kojoj su i socijaldemokrati i komunistički disidenti redom proglašavani fašistima.

U isto vrijeme, pod vodstvom njemačkog kancelara Hermana Müllera, Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) složila se s antikomunističkim strankama da su ustvari upravo staljinisti ti fašisti. To je dovelo do međusobnog neprijateljstva između socijaldemokrata i komunista, neprijateljstva koje je kulminiralo 1929. godine kada je tadašnja berlinska policija (koja je bila pod kontrolom vlade SPD-a) korištenjem vatrenog oružja ugušila demonstracije komunističkih radnika koji su prosvjedovali za Prvi maj. Ovo, kao i represivno zakonodavstvo usmjereno protiv komunista koje je potom uslijedilo, služili su kao dodatni dokaz komunistima da su socijaldemokrati zaista "socijalni fašisti".

Godine 1929. paravojna organizacija KPD-a, Roter Frontkämpferbund ("Savez vojnika Crvenog fronta"), označena je kao ekstremistička i zabranjena od strane vladajućih socijaldemokrata, na što je jedna Rezolucija KPD-a reagirala opisujući socijaldemokrate "glavnim stupom diktature kapitala". S druge strane, 1931. godine u Pruskoj, tada najvećoj njemačkoj državi, Komunistička partija Njemačke (KPD) službeno je nazivala naciste "drugovima radničke klase". Da nije ova ljubav između komunista i nacista tada ostala samo na slatkorječju svjedoči i neuspješni pokušaj da oni ujedinjeno (dakle, komunisti s nacistima) sruše državnu vladu SPD-a referendumom o raspuštanju Landtaga (pruskog Parlamenta).

Njemački komunisti u ovom periodu, međutim, nastavili su negirati bilo kakvu suštinsku razliku između nacizma i socijaldemokracije, čak i nakon izbora 1933. i dolaska Hitlera na vlast. Pod vodstvom Ernsta Thälmanna, KPD je skovala slogan: "Nakon Hitlera, naš red!" - čvrsto vjerujući da ujedinjeni front protiv nacista nije potreban i da će radnici promijeniti mišljenje i priznati da im nacizam, za razliku od komunizma, nije ponudio istinski izlaz iz poteškoća u Njemačkoj.

Nakon što su nacisti došli na vlast u Njemačkoj, KPD je odmah potom bila zabranjena, a tisuće njezinih članova su uhićeni - uključujući i Thälmanna. Tek nakon ovih događaja, Kominterna je učinila potpuni preokret u stavovima o socijaldemokratima i teorija "socijalnog fašizma" je službeno napuštena. Na Sedmom kongresu Kominterne 1935. godine Georgi Dimitrov iznio je novu politiku "narodnog fronta" u svom obraćanju - "Za jedinstvo radničke klase protiv fašizma". Taj "Narodni front", međutim, nije zaustavio potpisivanje nacističko-sovjetskog Pakta o nenapadanju neposredno pred izbijanje Drugog svjetskog rata.

Iako je Sovjetski savez te 1935. godine napustio ideju socijalnog fašizma, ona je itekako ostala prisutna u komunističkom političkom i akademskom svijetu. Primjera radi, tijekom sedamdesetih godina prošlog vijeka, portugalska marksističko-lenjinistička (i maoistička - da se i ovaj opis ne osjeća izostavljeno) politička stranka MRPP često je u svojoj borbi protiv fašizma dodavala borbu protiv "socijalnog fašizma". Također, Abimael Guzmán, terorist i bivši lider revolucije maoista Perua, tijekom osamdesetih i devedesetih godina često je u intervjuima i proglasima socijaldemokraciju (i korporatizam generalno) promatrao kao dokaz fašizma.

Da ova teorija i dan danas, nažalost, truje umove novijih generacija koje upadaju u ovaj kultaški mentalitet, svjedoči pojava orvelijanskog neologizma pod čiju kapu sam i osobno upao - "omogućivači fašizma" ("fascism enablers"). Ovaj termin, u suštini, i teorijski i praktično rebrendira upravo ideju koju predstavlja i termin - "socijalni fašizam".

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

DAMIR OMERBEGOVIĆ
Damir Omerbegović je po struci bachelor poslovne informatike.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.