U srpnju 2025. ukupno 55.340 tražitelja azila (državljana izvan EU) podnijelo je zahtjev za međunarodnu zaštitu u zemljama EU-a, što predstavlja smanjenje od 27% u usporedbi sa srpnjem 2024. (75.820) i povećanje od 6% u usporedbi s lipnjem 2025. godine.
Također je bilo 11.515 naknadnih zahtjeva (osobe koje ponovno podnose zahtjev za azil), što predstavlja povećanje od 62% u usporedbi sa srpnjem 2024. (7.110) i povećanje od 41% u usporedbi s lipnjem ove godine (8.140). Ove informacije dolaze iz mjesečnih podataka o azilu koje je danas objavio
Eurostat.
U srpnju 2025. Venezuelanci su postali najveća skupina osoba koje traže azil (6.660 podnositelja zahtjeva prvi put), a slijede Afganistanci (4.900), Bangladešani (3.110) i Sirijci (2.685).
Italija (11.190), Španjolska (10.720), Francuska (10.005) i Njemačka (8.285) primile su najveći broj tražitelja azila koji prvi put traže azil, što čini gotovo tri četvrtine (73%) svih tražitelja azila u EU. Ukupna stopa tražitelja prvog azila u EU u srpnju 2025. iznosila je 12,3 na sto tisuća ljudi.
U usporedbi s brojem stanovnika svake zemlje EU (na dan 1. siječnja 2025.), najviše stope tražitelja prvog azila zabilježene su u Grčkoj (46,1), ispred Luksemburga (22,7) i Belgije (22,1).
U srpnju 2025. ukupno 1755 maloljetnika bez pratnje prvi je put zatražilo azil u EU. Najveći broj došao je iz Afganistana (255), Eritreje (250), Somalije i Egipta (190). Zemlja EU koja je primila najveći broj zahtjeva za azil od maloljetnika bez pratnje bila je Nizozemska (330), a slijede Njemačka (315) i Španjolska (235).
U Hrvatskoj je u cijeloj prošloj godini azil zatražilo prvi put manje od 1.000 ljudi - među kojima najviše Rusi (275), zatim Sirijci (165), Turci (135), Afganistanci (65) i Pakistanci (45).
U cijeloj EU tijekom cijele 2024. godine azil je zatražilo prvi put najviše Sirijaca (147.965), zatim slijede Venezuelanci (72.775), Afganistanci (72.155), Kolumbijci (50.330) i Turci (46.835).
