Europski parlament je 26. ožujka 2026. godine, u dramatičnom glasanju, konačno odbacio produženje tzv. „Chat Control 1.0" – privremene iznimke iz ePrivacy Direktive koja je američkim tehnološkim gigantima (Meta, Google, Microsoft i dr.) omogućavala dobrovoljno, masovno skeniranje privatnih poruka, e-mailova i fotografija u potrazi za materijalom seksualnog zlostavljanja djece (CSAM). Prijedlog Komisije za produženje odbijen je s 311 glasova protiv, 228 za i 92 suzdržana. Time je privremeni režim, koji istječe 4. travnja 2026., definitivno završen.
Ovo nije bilo obično glasanje – riječ je o pravom "voting thrilleru". Konzervativna grupacija EPP (Europska pučka stranka) prisilila je ponovno glasanje nakon što je Parlament već 11. ožujka usvojio ograničenu verziju produženja (do kolovoza 2027. s jakih restrikcijama). Nakon propalih pregovora, EPP je pokušao vratiti čisti prijedlog Komisije bez amandmana. Ključni amandman (br. 34) koji je ograničavao skeniranje samo na poznati materijal prošao je s minimalnom većinom od samo jednog glasa (307:306). Zatim je konačni prijedlog pao.
Glavni zagovornici su Europska komisija, većina država članica u Vijeću EU-a te konzervativna grupacija EPP - koja je najbrojnija u EP-u. Podržavali su ih i lobiji američkih tehnoloških kompanija (Meta, Google, Microsoft), organizacije poput ECLAG-a te dijelovi policijskih tijela (npr. njemački BKA). Njihova glavna poruka: "Bez Chat Controla policija leti slijepo" i "moramo zaštititi djecu". Tvrde da je dobrovoljno skeniranje platformi jedini način da se brzo detektira kriminalni sadržaj u privatnim komunikacijama te da tehnologija (kao PhotoDNA) ima visoku preciznost. Bez produženja, kažu, prijave kriminala na internetu dramatično padaju zbog enkripcije privatnih poruka.
Protivnici – Zeleni/EFA, Ljevica, Pirati (uključujući zastupnika Patricka Breyera koji se osobno najviše angažirao po tom pitanju), civilno društvo (EDRi, Chaos Computer Club, FightChatControl.eu) te brojni stručnjaci za privatnost i IT sigurnost – tvrde da je riječ o masovnom nadzoru. Parlament je već ranije glasao za ciljani pristup (samo osumnjičeni s nalogom suda), a ne blanketno skeniranje svih građana. "Pokušavati zaštititi djecu masovnim nadzorom isto je kao brisati pod dok slavina curi – prvo moramo zatvoriti slavinu", poručio je Breyer.
Prijedlog je omogućavao indiskriminirano skeniranje svih privatnih poruka i slika – uključujući end-to-end šifrirane (iako "dobrovoljno"). Algoritmi su izuzetno nepouzdani: stopa lažnih pozitiva kreće se između 13 i 20 %, a u praksi se prijavljuju i konsenzualne slike maloljetnika ili bezazlene fotografije.
Policija je preplavljena tisućama lažnih dojava, što otežava stvarne istrage. Osim toga:
- krši temeljno pravo na povjerljivost komunikacije (čl. 7. i 8. Povelje EU o temeljnim pravima),
- otvara vrata širem nadzoru i cenzuri,
- potkopava end-to-end šifriranje – ključni alat za novinare, disidente, žrtve nasilja i obične građane,
- podaci idu u ruke privatnih američkih kompanija bez adekvatnog europskog nadzora,
- nema dokaza da masovno skeniranje dovodi do većeg broja osuđivanja dok lažni pozitivi kriminaliziraju i maloljetnike.
EPP je bio glavni pokretač ponovnog glasanja i uglavnom je podržavao produženje (iako su i unutar njih bili otkloni). Zeleni/EFA, Ljevica i Pirati glasali su jedinstveno protiv. S&D (socijaldemokrati) i Renew (liberali) bili su podijeljeni – dio je podržao ograničenu verziju, ali u konačnom glasanju prevladala je linija protiv masovnog nadzora. ECR i ID (desnica) većinom su bili za produženje. Na kraju su prevladavajući glasovi "protiv" liberalne skupine Renew učinili prevagu – 311 glasova zaustavilo je prijedlog.
Od 4. travnja 2026. američke platforme moraju prestati s masovnim skeniranjem privatnih poruka europskih građana – inače krše ePrivacy Direktivu. To je velika pobjeda za digitalna prava, ali borba nije gotova. Pregovori o stalnoj regulaciji (Chat Control 2.0 / CSA Regulation) nastavljaju se pod velikim pritiskom.
Vijeće EU-a i dalje inzistira na "dobrovoljnom" masovnom skeniranju nakon što je i kod njih prijedlog o obaveznom skeniranju pao na glasanju, a Parlament traži isključivo ciljani nadzor s nalogom suda.
Komisija već najavljuje i obveznu verifikaciju dobi na Messengeru i App Storeu (što bi moglo značiti kraj anonimnosti).
Ovu odluku Parlamenta treba pozdraviti kao obranu europskih vrijednosti – prava na privatnost, slobodu izražavanja i vladavinu prava. Zaštita djece je prioritet, ali ne smije se postići žrtvovanjem temeljnih prava svih građana. Ciljani, sudski nadzor i "Security by Design" (bolje postavke aplikacija) daleko su učinkovitiji način borbe protiv pedofilije od blanketnog nadzora koji otvara Pandorinu kutiju masovnog špijuniranja.
Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!
Podrži neovisno novinarstvo:
učlani se ili doniraj:
Doniraj svakog mjeseca za rad portala Liberal.hr, izaberi iznos:
Doniraj jednokratno, izaberi iznos:
Za donacije preko m-bankinga, uslikajte barkod i unesite željeni iznos:
Za IBAN i druge podatke za uplatu, kliknite
ovdje.
O autoru
MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, umjetnu inteligenciju i stvaranje. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora