Europski parlament je 26. ožujka 2026. godine, u dramatičnom glasanju, konačno odbacio produženje tzv. „Chat Control 1.0" – privremene iznimke iz ePrivacy Direktive koja je američkim tehnološkim gigantima (Meta, Google, Microsoft i dr.) omogućavala dobrovoljno, masovno skeniranje privatnih poruka, e-mailova i fotografija u potrazi za materijalom seksualnog zlostavljanja djece (CSAM). Prijedlog Komisije za produženje odbijen je s 311 glasova protiv, 228 za i 92 suzdržana. Time je privremeni režim, koji istječe 4. travnja 2026., definitivno završen.

Ovo nije bilo obično glasanje – riječ je o pravom "voting thrilleru". Konzervativna grupacija EPP (Europska pučka stranka) prisilila je ponovno glasanje nakon što je Parlament već 11. ožujka usvojio ograničenu verziju produženja (do kolovoza 2027. s jakih restrikcijama). Nakon propalih pregovora, EPP je pokušao vratiti čisti prijedlog Komisije bez amandmana. Ključni amandman (br. 34) koji je ograničavao skeniranje samo na poznati materijal prošao je s minimalnom većinom od samo jednog glasa (307:306). Zatim je konačni prijedlog pao.

Glavni zagovornici su Europska komisija, većina država članica u Vijeću EU-a te konzervativna grupacija EPP - koja je najbrojnija u EP-u. Podržavali su ih i lobiji američkih tehnoloških kompanija (Meta, Google, Microsoft), organizacije poput ECLAG-a te dijelovi policijskih tijela (npr. njemački BKA). Njihova glavna poruka: "Bez Chat Controla policija leti slijepo" i "moramo zaštititi djecu". Tvrde da je dobrovoljno skeniranje platformi jedini način da se brzo detektira kriminalni sadržaj u privatnim komunikacijama te da tehnologija (kao PhotoDNA) ima visoku preciznost. Bez produženja, kažu, prijave kriminala na internetu dramatično padaju zbog enkripcije privatnih poruka.

Protivnici – Zeleni/EFA, Ljevica, Pirati (uključujući zastupnika Patricka Breyera koji se osobno najviše angažirao po tom pitanju), civilno društvo (EDRi, Chaos Computer Club, FightChatControl.eu) te brojni stručnjaci za privatnost i IT sigurnost – tvrde da je riječ o masovnom nadzoru. Parlament je već ranije glasao za ciljani pristup (samo osumnjičeni s nalogom suda), a ne blanketno skeniranje svih građana. "Pokušavati zaštititi djecu masovnim nadzorom isto je kao brisati pod dok slavina curi – prvo moramo zatvoriti slavinu", poručio je Breyer.

Prijedlog je omogućavao indiskriminirano skeniranje svih privatnih poruka i slika – uključujući end-to-end šifrirane (iako "dobrovoljno"). Algoritmi su izuzetno nepouzdani: stopa lažnih pozitiva kreće se između 13 i 20 %, a u praksi se prijavljuju i konsenzualne slike maloljetnika ili bezazlene fotografije.

Policija je preplavljena tisućama lažnih dojava, što otežava stvarne istrage. Osim toga:

- krši temeljno pravo na povjerljivost komunikacije (čl. 7. i 8. Povelje EU o temeljnim pravima),
- otvara vrata širem nadzoru i cenzuri,
- potkopava end-to-end šifriranje – ključni alat za novinare, disidente, žrtve nasilja i obične građane,
- podaci idu u ruke privatnih američkih kompanija bez adekvatnog europskog nadzora,
- nema dokaza da masovno skeniranje dovodi do većeg broja osuđivanja dok lažni pozitivi kriminaliziraju i maloljetnike.

EPP je bio glavni pokretač ponovnog glasanja i uglavnom je podržavao produženje (iako su i unutar njih bili otkloni). Zeleni/EFA, Ljevica i Pirati glasali su jedinstveno protiv. S&D (socijaldemokrati) i Renew (liberali) bili su podijeljeni – dio je podržao ograničenu verziju, ali u konačnom glasanju prevladala je linija protiv masovnog nadzora. ECR i ID (desnica) većinom su bili za produženje. Na kraju su prevladavajući glasovi "protiv" liberalne skupine Renew učinili prevagu – 311 glasova zaustavilo je prijedlog.

Od 4. travnja 2026. američke platforme moraju prestati s masovnim skeniranjem privatnih poruka europskih građana – inače krše ePrivacy Direktivu. To je velika pobjeda za digitalna prava, ali borba nije gotova. Pregovori o stalnoj regulaciji (Chat Control 2.0 / CSA Regulation) nastavljaju se pod velikim pritiskom.

Vijeće EU-a i dalje inzistira na "dobrovoljnom" masovnom skeniranju nakon što je i kod njih prijedlog o obaveznom skeniranju pao na glasanju, a Parlament traži isključivo ciljani nadzor s nalogom suda.

Komisija već najavljuje i obveznu verifikaciju dobi na Messengeru i App Storeu (što bi moglo značiti kraj anonimnosti).

Ovu odluku Parlamenta treba pozdraviti kao obranu europskih vrijednosti – prava na privatnost, slobodu izražavanja i vladavinu prava. Zaštita djece je prioritet, ali ne smije se postići žrtvovanjem temeljnih prava svih građana. Ciljani, sudski nadzor i "Security by Design" (bolje postavke aplikacija) daleko su učinkovitiji način borbe protiv pedofilije od blanketnog nadzora koji otvara Pandorinu kutiju masovnog špijuniranja.