Danski birači su na prijevremenim parlamentarnim izborima izabrali novi Folketing (Narodnu skupštinu, odnosno parlament) u vrlo fragmentiranom sastavu gdje nijedan tradicionalni blok nije osvojio dovoljnu većinu za sastavak nove vlade.
Izbori su održani prije redovnog bloka zbog rastućih nesuglasica među partnerima vladajućeg bloka lijevo-desnog centra (Socijaldemokrati, Umjerenjaci i konzervativni Venstre).
Iako su Socijaldemokrati relativni pobjednici s 21,8 posto glasova, to je njihov najslabiji rezultat još od 1903. godine. Premijerka Mette Frederiksen nije krila razočarenje takvim rezultatom izjavivši još u izbornoj noći da ovo "nije dan za proslavu".
Najveći dobitnici ovih izbora su tvrda ljevica i tvrda desnica - točnije, stranka Zelena ljevica koja je s 11,6 posto postigla svoj najbolji rezultat u 20 godina, i Danska narodna stranka - desni populisti koji su osvojili skoro 10 posto. Te dvije stranke nitko blizu političkog centra ne želi vidjeti na vlasti, ali sve ih je teže izbjeći.
Od tradicionalno popularnih stranaka, liberalno-konzervativna stranka Venstre osvojila je 10,1 posto - pet mandata manje nego na prethodnim izborima, a klasičnoliberalna stranka Liberalni savez 9,4 posto - 16 mandata ili 2 više nego na prošlim izborima, s time da bilježe najveći rast među mlađim glasačima. Umjerenjaci (konzervativno-liberalna stranka bivšeg premijera Lars Lokkea Rasmussena) osvojila je 7,7 posto glasova ili 14 mandata, ali dva manje nego prije 4 godine, a socijalno-liberalna stranka Radikale Venstre 5,8 posto glasova ili 10 mandata - tri više nego prije.
U danskom parlamentu su, dakle, tri liberalne stranke od kojih jedna tradicionalno pripada desnom bloku (Liberalni savez), jedna je otvorena za suradnju s obje strane (Umjerenjaci) i jedna pripada lijevom bloku (Radikale Venstre). Čelnici sve tri stranke izrazili su zadovoljstvo svojim rezultatima i nadu u reforme.
Alex Vanopslagh, čelnik Liberalnog saveza, izjavio je da odličan rezultat njegove stranke znači "mandat za liberalne reforme i smanjenje birokracije". Vanopslagh je inače vrlo dobro prošao i osobno, kao treći političar u zemlji po broju preferencijalnih glasova. Ova mlada zvijezda danske političke scene na X-u se pohvalila stranačkim rekordom i najavila žestoku borbu protiv ljevice:
"Crveni blok ima 84 mjesta, Mette Frederiksen je kraljevska izrabljivačica - dok god traje - i neki će vjerojatno reći da je nemoguće formirati desno-centrističku alternativu. Možda. Ali dat ću sve od sebe da im dokažem da nisu u pravu. Dužni smo svim Dancima koji su nam ukazali svoje povjerenje da se borimo svim silama za alternativu još četiri godine protiv crvene vlade. I hoćemo. Idemo naprijed!"
Jasno je, dakle, da klasični liberali neće biti poželjna udavača ni ovaj put aktualnoj i vjerojatno budućoj socijaldemokratskoj premijerki. Zanimljivo je da ona vrlo lako koalira s konzervativnim političarima, ali liberali (pravi liberali) u Danskoj su preoštri za lijevi centar.
Iako su Umjerenjaci Lokkea Rasmussena osvojili puno manje glasova nego prošle godine, s 14 mandata postaju "kingmaker" i vrlo vjerojatno će odlučivati o sastavu buduće vlade. Zato je Rasmussen kratko komentirao: "Pa nije ni tako loše".
Pregovori su već u tijeku. Mette Frederiksen je nakon izbora otišla kralju Frederiku X. na kraljevske konzultacije. Trenutna SVM koalicija izgubila je ukupno 19 mandata i teško je vjerojatno da će se nastaviti u istom obliku. Lars Løkke Rasmussen i njegovi Umjerenjaci imaju odlučujuću moć: mogući su scenariji široke centrističke vlade.
Danski mediji ističu da je ovo najotvorenija situacija u desetljećima – 12 stranaka u parlamentu (prvi put od 1953. sve prelaze izborni prag). Formiranje vlade moglo bi potrajati tjednima, a liberalne stranke imat će priliku nametnuti liberalne prioritete poput porezne reforme i smanjenja birokracije što već godinama tvrde da Danskoj treba.
Danska politika ulazi u novu eru fragmentacije u kojoj će liberalni glasovi biti važniji nego ikad. Hoće li Løkke ponovno postati ključna figura i hoće li liberali uspjeti nametnuti veće promjene – pokazat će nadolazeći tjedni.
O autoru
MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju,
PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora