Vezani članci:
Saborski zastupnici traže načine kako još više otežati zapošljavanje radnika
Marićeva mjera je diskriminatorska, protuustavna i protuzakonita
Hrvati preferiraju strane poslodavce, a Grmoja ih želi otjerati iz Hrvatske
Dosad najbolji prijedlog protiv iseljavanja: ʼPoslodavcima omogućiti lakše otpuštanje i zapošljavanje radnikaʼ
Misterij oglasa za posao s 28 godina radnog staža: odgovor je vrlo jednostavan...
Koliko vrijedi braniteljstvo?
Minimalac u SAD-u raste zahvaljujući tržištu, evo kako
Hrvatska - društvo koje je odustalo od rada
Stopa zaposlenosti: Hrvatska najgora među zemljama istočne EU, čak 30% gora od Estonije
Milijun mjesečnih naknada bačeno u vjetar
Nova sjajna ideja iz sindikalne kuhinje: Zabranama i regulacijama do potpune zaposlenosti
Pobijanje Keynesove teorije o prisilnoj nezaposlenosti na primjeru Srba iz Hrvatske 1990-ih
3 razloga zašto živimo u zemlji paradoksa
Frederic Bastiat: Otpuštanje vojnih službenika
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Rad od doma - tko treba plaćati režije?
Priča o sudskoj pobjedi Zagrepčanke protiv Microsofta zapravo je tužna priča o hrvatskom ZOR-u
Hrvatska je po slobodi rada u rangu najsiromašnijih afričkih zemalja. Je li vrijeme za promjenu ZOR-a?
Još jedna statistika Eurostata pokazuje kako naš Zakon o radu utječe na radnike
Hrvatska je među rekorderima u radu na određeno. Postoji način da to popravimo...
Zašto Hrvati odlaze u Irsku, 2. dio: radnička prava
Zašto Jeff Bezos nikada ne bi uspio u Hrvatskoj
Sud ih kaznio zbog izrabljivanja radnica iako radnice tvrde da nisu izrabljene
Prije uvoza radnika potrebno je fleksibilizirati naše tržište rada
Kineski investitori traže od Vlade Srbije: Liberalizirajte Zakon o radu!
Zašto na licima švicarskih konobara i ugostitelja nema umora ni zabrinutosti?
Zašto su hrvatski radnici često u lošem položaju?
Zakon o radu - hrvatski cargo kult koji generira nezaposlenost
Novo na Liberalu:
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku
Smiju li ljudi, koji se ne slažu u svemu, uopće razgovarati? Ovaj novinar tvrdi da - ne smiju
Ludwig von Mises: Država, sloboda, tržište i vlasništvo
Frederic Bastiat: Otpuštanje vojnih službenika
Istraživanje: Resursi su ljudima danas 504% dostupniji nego prije 44 godine
Što stvarno ne valja s izbornim sustavom i što će nam uopće izborne jedinice
Inflaciju kreira Vlada jer glasači tako žele
Ludwig von Mises: Princip nasilja, nastanak prava i uvod u socijalizam
Hladni rat u Fokusu: Nađi zabranio Zurovcu da pregovara oko nove vlade
Zurovec (Fokus) objavio prioritete na kojima će inzistirati u razgovorima o Vladi
Frederic Bastiat: Zabluda razbijenog prozora
'Anti-HDZ' vlada bila bi najveća prijevara birača u povijesti. Evo zašto neće uspjeti
Skoro 200.000 ljudi glasalo je za ovo
Brazilski UFC borac Renato Moicano i šest Misesovih lekcija iz ekonomske politike

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu


Piše: Mario Nakić
Photo: Kristoffer Trolle
6.12.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu


Piše: Mario Nakić
Photo: Kristoffer Trolle
6.12.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Zakon o radu s nizom pravilnika jedna je od najbolnijih točaka hrvatskog gospodarstva, ujedno jedan od glavnih razloga zašto u Hrvatskoj nema više kvalitetnih domaćih i stranih investitora te zašto nemamo u prosjeku veće plaće.

Republika Hrvatska nameće previše restrikcija privatnom sektoru koje koče zapošljavanje i investiranje. To vidimo i iz istraživanja Indeks fleksibilnosti zapošljavanja koje svake godine provodi Lithuanian Free Market Institute (Litvanski institut slobodnog tržišta). Promatraju se državni propisi koji određuju uvjete zapošljavanja i otpuštanja radnika u 41 državi OECD-a i Europske unije.

Naravno, restrikcije na otpuštanje radnika usko su povezane sa zapošljavanjem. Što je poslodavcu lakše otpustiti radnika, veća je vjerojatnost da će zaposliti više radnika. Zato se u obzir uzimaju svi zakoni koji propisuju uvjete zapošljavanja, rada i otpuštanja.

Hrvatska je na tom indeksu skoro pri dnu - 34. među 41 promatranom zemljom i 24. među 28 zemalja EU.

Na vrhu indeksa je Danska, drugi je SAD, a treći Japan. Među top 10 našli su se još UK, Kanada, Irska, Novi Zeland, Češka, Bugarska i Švicarska.

1. Danska

Danska je na svjetskom vrhu u fleksibilnosti zapošljavanja zato što država ne propisuje nikakve restrikcije na trajanje ugovora na određeno vrijeme ni minimalnu plaću. Nema ograničenja niti određene visine nagrade za noćni rad, prekovremeni rad, rad vikendom ili praznikom. Država jedino propisuje minimalni plaćeni godišnji odmor u trajanju 25 dana.

Otpuštanje u Danskoj je zakonom dopušteno bez propisane otpremnine, država ne određuje nikakve restrikcije kod otkazivanja ugovora, zakon ne propisuje otkazni rok niti visinu otpremnine.

2. UK

Ujedinjeno Kraljevstvo je na četvrtom mjestu u svijetu i drugom u Europskoj uniji. Nema ograničenja na trajanje ugovora na određeno vrijeme. Država propisuje minimalnu plaću. Država ne propisuje minimalnu visinu nagrade niti ograničenja prekovremenih sati, noćnog rada i rada vikendom ili praznikom. Propisana minimalna dužina plaćenog godišnjeg odmora je 28 dana. Otkazivanje ugovora zbog viška je dopušteno zakonom bez ograničenja, ali država propisuje minimalnu otpremninu za radnike koji su bili zaposleni minimalno 5 godina.

3. Irska

Republika Irska je šesta u ukupnom poretku i treća u EU. Nema restrikcija za ugovore na određeno vrijeme. Ima propisanu minimalnu plaću. Nema ograničenja niti propisane minimalne nagrade za prekovremeni rad, rad noću, vikendom i praznikom. Država propisuje minimalni plaćeni godišnji odmor u trajanju 20 dana. Zakon dozvoljava otkazivanje ugovora o radu zbog viška, ali kod otpuštanja 9 radnika ili više potrebno konzultirati treću stranu (nadležno državno tijelo ili sindikat). Država propisuje otkazni rok, a duljina mu ovisi o vremenu koje je radnik proveo u poduzeću - ista stvar je i s otpremninom.

Hrvatska

Autori ovog izvješća kod Hrvatske ističu da je zakonom zabranjeno beskonačno produžavati ugovor na određeno vrijeme. Država određuje restrikcije za noćni rad, prekovremeni i rad nedjeljom ili praznikom. Minimalni plaćeni godišnji odmor je 20 dana. Zakon dozvoljava otkaz ugovora o radu zbog viška radne snage, ali postavlja restrikcije na nova zapošljavanja. Prosječni otkazni rok traje 10,7 tjedana (8,7 tjedana za radnike koji su 10 godina bili zaposleni).

Iza Hrvatske su Grčka, Portugal, Luksemburg i Francuska.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.