Odgovaramo na pitanje čitatelja. Gdje je granica između liberalizma i anarhije?

Pitanje iz naslova postavio nam je čitatelj u inbox. Pitanje je potpuno deplasirano i stoga je na njega nemoguće odgovoriti, već ću radije objasniti otkud dolazi do zabluda koje dovode do takvih pitanja te vezi i razlikama između liberalizma i anarhizma.

Već sam pisao u odgovoru na izjavu konzervativnog akademika Tončija Matulića koji je spominjao nekakav "anarholiberalizam" kako je ta konstrukcija na ovim prostorima bila popularna u akademskim krugovima bivše države, konkretno 1970-ih i 1980-ih, kada su komunistički krugovi odani režimu pokušavali diskvalificirati svaku ideju o osobnim slobodama građana. "Previše slobode vodi u anarhiju", bila je ključna teza od koje su polazili. Ta teza ostala je u svijesti građana na prostoru bivše Jugoslavije i danas pa ne čudi što se često zahtjev za većim slobodama povezuje s anarhizmom.

Koliko u toj tezi ima istine? Zapravo, nimalo. Anarhija nije "apsolutna sloboda" kao što neki smatraju, anarhija je svako društveno uređenje bez države. Ako smatrate da je anarhija = apsolutna sloboda, onda vjerujete da je svrha države samo ograničavanje ili oduzimanje osobnih sloboda pa bi stoga bez države ljudi bili posve slobodni. Je li stvarno tako? Zamislite da nema države, što znači nema neovisnog pravosuđa, zakona niti svega ostalog što ide s modernom državom. Biste li se u takvom društvu uopće mogli osjećati slobodno? Sumnjam.

Liberalizam je ideologija koja se temelji na zaštiti osobnih sloboda jednakoj za sve građane, a država je jedini dosad izumljeni instrument za ostvarivanje takvog sustava. Dakle, liberalizam bez države ne može biti ostvaren, što znači da liberalizam treba državu. Liberali su izumitelji nacije i države kakvu danas poznajemo. Poznati ekonomist i teoretičar Friedrich A. Hayek je to jako dobro obrazložio u svome djelu "Ustav slobode":

"Argument za slobodu nije argument protiv države kao društvenog uređenja, što je jedan od najvećih i najkorisnijih izuma u povijesti čovječanstva, već argument protiv svih monopolističkih i privilegiranih stanja u društvu."

Dakle, liberalizam nije protivnik države kao takve, liberalizam je ZA državu kojoj je svrha zaštita osobnih sloboda i ravnopravnosti građana. Liberalizam se protivi državi koja prekoračava svoju temeljnu svrhu i postaje tiranin koji više ne štiti nego ograničava i krši osobne slobode svojih građana ili stvara monopole, privilegirana stanja za određene pojedince ili skupine. U uvjetima kad je država prešla svoju prvotnu svrhu i postala tiranin ili kreator nepravednog sustava, poput naše države, liberali mogu imati neke zajedničke zahtjeve s anarhistima, ali to ne znači da im je ultimativno isti cilj jer kad se postigne idealna liberalna država ili barem dođe bliže takvom cilju, anarhisti postaju glavni neprijatelji liberalima. Cilj anarhista je UKIDANJE bilo kakve države, pa i one kakvu liberali žele.

Pitanje iz naslova je stoga deplasirano jer počiva na pogrešnoj pretpostavci da je anarhija sloboda. Po liberalima sloboda je neostvariva bez funkcionalne i neovisne pravne države, stoga anarhija ne vodi prema slobodi, već naprotiv - anarhija i sloboda uopće nisu kompatibilni pojmovi. U sustavu bez neovisne pravne države dolazi do nepravednosti, nejednakosti prava i na scenu stupa zakon jačega. To je nešto što nema veze s liberalizmom, tako da zalaganje za liberalizam nije i ne može biti nikakav "put u anarhiju".