Vezani članci:
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Lekcija za kolumniste Faktografa: Razlika između činjenice i hipoteze
Junk Science: Uspon i pad propagande o dvostrukom ili čak trostrukom maskiranju protiv kovida
Kako su mediji veličali šarlatana regenerativne medicine
Kako se stvaraju znanstveni inkvizitori? Taj proces započinje već u školi...
EU: Žene čine većinu zaposlenih u znanosti i tehnologiji - velike razlike između istoka i zapada Europe
Eksperimenti s okupljanjima - znanost u službi režima
Teorije o ʼplandemijiʼ su glupost, znanost je na našoj strani
Vrhunski zdravstveni stručnjaci pozivaju na promjenu strategije protiv Covida, nude rješenje
[ANKETA] Ceci protiv Korlevića - tko je u pravu?
ʼUčitelji pripremaju djecu za svijet koji ne postoji. Zamislite da štrajkaju, recimo, ljudi koji proizvode konjska sedlaʼ
Među onih 11.000 Indexovih ʼznanstvenikaʼ našao se i Miki Maus
Kad počinje ljudski život? Hrvatski mediji protiv znanosti
Ako je itko zaslužio doktorat u Hrvatskoj, onda je to Bandić
Uskoro će biti moguća transplantacija svinjskog srca u ljudsko tijelo
Pustite Pernara na miru!
Hoće li se Index i Jutarnji ispričati zbog širenja panike?
Kako je troje znanstvenika raskrinkalo postmodernističku akademsku zajednicu
Znanstvenik suspendiran s CERN-a zbog tvrdnje da su muškarci u znanosti diskriminirani
Čovječanstvo ima bogatu povijest opiranja novim tehnologijama. Jesmo li išta naučili?
Klimatske promjene - činjenice i mišljenja: Zbog čega dolazi do neslaganja?
Hrvatski povjesničari apeliraju na politiku: Ne ograničavajte slobodu mišljenja!
Zašto hrvatski mediji odjednom slave miješanje Crkve u znanost?
Zašto sam skeptičan prema 'Maršu za znanost'?
Zašto Facebook i YouTube nikada ne bi mogli nastati u Hrvatskoj
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Znanost ne vjeruje u znanost


Piše: Dionizije Fa
Photo: Michael Longmire/Unsplash
17.11.2021.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Znanost ne vjeruje u znanost

Znanost ne vjeruje u znanost


Piše: Dionizije Fa
Photo: Michael Longmire/Unsplash
17.11.2021.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Zadaća znanosti je opovrgnuti hipotezu. Znanost se ne bavi dokazivanjem nego opovrgavanjem. Ona hipoteza koja preživi sve pokušaje opovrgavanja postaje najvjerojatnije objašnjenje za danu pojavu. Najvjerojatnije, što nije potvrda istinitosti objašnjenja. Karakteristika ispravne hipoteze je to da može biti opovrgnuta, sve ostalo je dogma. Zbog toga što je zadaća opovrgavanje, kontra primjeri imaju veću težinu nego afirmativni primjeri koji dokazuju. Kada se pronađe kontra primjer za određenu hipotezu, ako je metodološki ispravan, on nije iznimka nego upozorenje da je vrijeme za preispitivanje.

Ovisno o jačini dokaza, hipoteze mogu biti vjerojatnije ili manje vjerojatne. Veći broj eksperimenata i kvaliteta samih tih eksperimenata mogu pozitivno ili negativno utjecati na vjerojatnost određene hipoteza. Određene hipoteze mogu u određenom trenutku biti znanstveni konsenzus, ali i sam taj konsenzus ovisi o kvaliteti dokaza. Neovisno o veličini konsenzusa, brojnosti dokaza, nijedna hipoteza ili teorija ne može biti proglašena apsolutnom istinom. Naravno, neke hipoteze su toliko jake da je vjerojatnost da su one potpuno promašene izuzetno mala, npr. centralna dogma molekularne biologije, koja ima i prikladan naziv.

Statistika je jedna od metoda prikupljanja dokaza u znanstvenoj metodi. Njena svrha u ocjeni znanstvenih hipoteza je također opovrgavanje. Idealni dizajn eksperimenta postavljaju nultu hipotezu i alternativnu hipotezu. Nulta hipoteza se često postavlja tako da predstavlja situaciju u kojoj nema efekta, dok je alternativna hipoteza efekt koji želimo dokazati. Statistikom se, uz preduvjet visoke kvalitete dizajna eksprimenta, može pokazati (ne dokazati) razlika između tih efekata. Na kraju ovakve metode, ako određenim statističkim postupkom dobijemo željene rezultate koji predstavljaju dokaz za našu željenu alternativnu hipotezu, statistički značajna razlika se interpretira ugrubo ovako - “može se odbaciti nulta hipoteza i prihvatiti alternativna”. Statistika ništa ne govori o točnosti pretpostavljene, alternativne hipoteze, nego je opovrgnula nultu hipotezu, zbog toga što postoji određena razlika.

Svatko tko se bavio statistikom, zna da se podaci mogu transformirati, podijeliti te izbaciti kako bi se umjetno generirala statistički značajna razlika. Zato je, opet, veća vrijednost na rezultatima koji su u skladu sa filozofijom znanosti, a to je, onima koji opovrgavaju. Statistika se mora koristiti tako da svaki znanstvenik, počevši od sebe, uloži maksimalne napore u skladu s njegovim znanjem, koji će opovrgnuti njegovu hipotezu. Na tržištu je ovo jednostavno, ako vaš statistički model nije dobar, propast ćete.

Korelacija nije uzročnost. To već svatko zna. Što je s "nema uzročnosti bez korelacije"? Ako nekom metodologijom pokazujete da je lockdown imao učinka na slučajeve, a imate kontra primjer Floride i Švedske gdje nema lockdowna i imate isti efekt. Možete zabiti glavu u pijesak i reći: to su iznimke. Jesu li to iznimke ili su to kontra primjeri koji opovrgavaju hipotezu?

Čak i između znanstvenika i stručnjaka samo razumijevanje onoga na što statistika može odgovoriti je manjkavo, štetno i suprotno od mogućnosti. Podaci i razumijevanje o svijetu postavljaju zamke na samom početku eksperimenta. Na primjer, zaspu li ljudi kada se auto vozi sam? Ne postoji znanstvena ni statistička metoda koja može dati odgovor na to pitanje. Ako se pitanje formulira kao, povećava li se broj ljudi koji zaspu kada se auto vozi sam u odnosu na slučaj kada voze auto, tada se statističkim metodama može analizirati ovo pitanje. Statistika nam ne govori o uzročnosti nego o razlikama između skupina.

Ona se najbolje koristi kao alat koji nam omogućuje izbjegavanje zamki samozavaravanja kada želimo nešto otkriti. Statistika nije početak i kraj znanosti. Zdrav razum je preduvjet svakog ljudskog pothvata, gdje nas on želi prevariti, statistika nam može pomoći. Ako ne želimo znati, nego dokazati, a statistiku koristimo kao alat dokazivanja, kriva objašnjenja su neizbježna.

Ako nema tko postavljati pitanja i ako pitanja ne smiju biti postavljena, izgubljen je osnovni preduvjet znanstvene metode. Znanstveni konsenzus sve više postaje medijska pojava. Ne mora postojati potpuna cenzura ideja, nego je čak i sama potencijalna osuda od strane kolega dovoljna prepreka stvaranju kvalitetnih znanstvenih hipoteza i objašnjenja. Fazu osuđivanja smo davno prošli i nalazimo se u puno opasnijem teritoriju egzistencijalne ucjene, a sve to u vremenu kada su se nedostaci i ograničenja znanosti i statistike pokazali kao najbolja metoda za nametanje državne vlasti i kontrole.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

DIONIZIJE FA
Dionizije Fa je programer umjetne inteligencije. Trenutno se bavi personaliziranim rješenjima u health tech industriji.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.