Vezani članci:
Uspoređivanje nevolja - ʼargumentʼ koji otkriva nedostatak empatije
U krizi je nužno zadržati ljudskost. Je li to za Hrvate pretežak zadatak?
Nedostaje nam mnogo ljudske empatije prema onima s drukčijim iskustvom
Našoj naciji dobro bi došla doza kršćanske empatije
Kako sam shvatila da sam liberalka
F.A. Hayek: Zašto nisam konzervativac
Šveđani i Finci pokrenuli ozbiljnu i otvorenu raspravu o neoliberalizmu - na znanstvenoj razini
Kako su se Rudan i Večernjak poskliznuli na Švedskoj, 3. dio: Liberalizam, život i kapitulacija
Koronavirus, lockdown i klasični liberalizam
Žižekova kritika liberalizma je neutemeljena, deplasirana i 100% pogrešna, evo zašto!
Gdje liberalizam škripi
Brinu li liberali uopće za društvo?
Protivnici liberalizma koriste stare i isprobane metode: Tko zapravo prezire ʼobičnog čovjekaʼ?
Predstavljamo: Šonje & Polšek - Prešućeni trijumf liberalizma
5 najčešćih zabluda hrvatskih novinara o liberalizmu
Ludwig von Mises o politici: Zašto liberalne stranke gube
Trumpizam i liberalizam ne idu skupa
Mises o toleranciji, religiji i crkvama
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Red Istanbulske, red aviona, red Putina, red kulturološko-vjerskog rata
Mnogi u Hrvatskoj misle da si liberalan ako želiš drugima uskratiti slobodu
U prva 4 dana preko 3.400 ljudi riješilo je naš test. Što mislite, koliko su Hrvati liberalni?
Liberali danas trebaju braniti temelje zapadne civilizacije koja je začeta upravo na principima liberalizma
Zašto ljevica i liberalizam nikako ne idu skupa
Hippie pokret i liberalizam: Što iz njega možemo naučiti
Liberal je onaj koji stane u obranu ljudskih prava onih s kojima se ne slaže
Izazovi liberalizma u 21. stoljeću
Vrijeme je da građani kažu DOSTA napornim ekstremistima
Je li liberalizam stvarno prijetnja očuvanju tradicionalne obitelji?
Lijevo ili desno - kako se u svijetu percipira politički liberalizam?
Novo na Liberalu:
Možemo želi proširiti obavezu poreza na dohodak
Kakvi su rezultati poreza na ekstraprofit u Hrvatskoj?
Konzervativne udruge traže preko suda da im Tomašević izvjesi zastavu na gradske jarbole. Jesu li u pravu?
Što znači 'pozicija moći'?
Ante Mandarić: Bit ću glas protiv nepravde, bez obzira s koje strane dolazila
Izborni kompas FPZG-a ima ozbiljne nedostatke koji mogu dovesti do vrlo zbunjujućih rezultata
Spolne kvote su silovanje demokracije
Imaju li biskupi u sekularnoj državi pravo komentirati politiku? Da, kao i svatko drugi
Klimatski fundamentalisti u poreznim obveznicima vide svoje kmetove
Je li Javier Milei spasitelj Argentine ili lažnjak i populist?
Grbin priznao da mu se jako sviđaju politike Andreja Plenkovića
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija

Pati li liberalizam od nedostatka empatije?


Piše: Mario Nakić
3.9.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Pati li liberalizam od nedostatka empatije?

Pati li liberalizam od nedostatka empatije?


Piše: Mario Nakić
3.9.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Predrasude o bezosjećajnim liberalima koji su samo "JA, JA I JA" proizlaze iz neznanja i nerazumijevanja liberalne misli.

Jedna od glavnih zamjerki koju ljudi imaju prema liberalizmu, a poglavito klasičnom liberalizmu, jest nedostatak empatije. Kažu, liberalizam je ideologija za bogataše, za one koji su sposobniji ili već imaju sređen život. Liberalizam gazi po sirotinji, liberale nije briga za one na dnu društvene ljestvice, liberali bi da siromašni umru od gladi itd.

OGLAS - IZBORI 2024.


Ništa od toga, naravno, nije točno. Njihove optužbe protiv liberalizma temelje se isključivo na nerazumijevanju tematike - liberalne teorije i ciljeva. Oni gledaju sredstva kojima liberalizam pokušava ostvariti glavni cilj - a to je ostvarivanje svakog pojedinca prema njegovim/njenim osobnim željama i interesima. Liberalna sredstva za ostvarenje toga cilja su što veće osobne slobode. Liberalna država je ona koja pušta građane da djeluju iz vlastitog interesa i na vlastite načine kako bi ostvarili vlastiti prosperitet. Ako ste pročitali "Bogatstvo naroda" Adama Smitha, onda sigurno razumijete da je baš taj put najbolji za prosperitet cijelog društva - pustiti svakog pojedinca da radi po svome. Naravno, dok svojim djelovanjem ne ugrožava tuđa prava i slobode.

Je li to nedostatak empatije? A što je s onima koji, usprkos slobodama ne uspiju u svojim težnjama? Što liberalizam čini za njih? Pokušat ću iz dva konkretna primjera odgovoriti na ova pitanja.

OGLAS - IZBORI 2024.


Primjer prvi. "Primijetio sam da na vašoj stranici pišu ljudi kojima nedostaje empatije", dobili smo primjedbu jednog čitatelja nakon članka o ukidanju rada nedjeljom u Ivankovu. Čitatelj nam je zamjerio zato što on smatra da je zabrana rada nedjeljom znak iskazivanja empatije. On sam priznaje da je njemu dobro, ali teško mu je gledati, kako kaže, "žene koje nedjeljom moraju raditi u trgovini umjesto da su kod kuće s obitelji".

Na takvu primjedbu ja odgovaram protupitanjem: gdje je tu vaša empatija? Može li se empatija iskazivati traženjem da se drugome zabrani slobodna volja da sam/sama izabire koje će dane u tjednu raditi, a koje neće? Radnici to biraju, u ugovoru o radu stoji radno vrijeme i dani odmora. Ukoliko radnik potpiše ugovor, znači da se s njime slaže. Ukoliko mu se s vremenom više ne sviđaju uvjeti iz ugovora može tražiti da se oni promijene ili može prekinuti ugovor bilo kad, iz bilo kojeg razloga! Pravo na rad je temeljno ljudsko pravo. Zabrana rada nedjeljom, ili bilo kojim drugim danom, znači direktno kršenje tog prava drugim ljudima.

Ali čitatelj će reći, ti radnici nisu svojevoljno odlučili da rade nedjeljom, oni to "moraju jer nemaju izbora". Otkud znate? Lidl je najpoželjniji poslodavac u Hrvatskoj, možda blagajnice tamo žele raditi nedjeljom jer su onda bolje plaćene. Zabrana rada nedjeljom bi im uskratila tu mogućnost.

Empatija se ne iskazuje zahtjevima da se drugima ukinu ili ograniče prava i slobode. Empatija se iskazuje tako da se tržište i zakoni što više oslobode pa da radnici imaju veću slobodu izbora i bolje mogućnosti između više različitih poslodavaca, tako i njihov rad dobiva na cijeni, a do toga dolazi upravo politikama liberalizma.

Primjer drugi. Čitatelj na Twitteru nam je napisao da mu se ne sviđa naše zalaganje jer smatra da ograničena vlada nije dobra za siromašne. Država treba još više oporezivati, smatra on, kako bi imala dovoljno za pomoć socijalno ugroženima.

Tu vidimo dvije logičke pogreške u startu; pretpostavku da će veći porezi dovesti do većih državnih prihoda i pretpostavka da će veće izdvajanje za socijalu više pomoći socijalno ugroženima. Prva je već u ekonomskoj teoriji pobijena mnogo puta. Pogledajte što kaže Lafferova krivulja. Kad oporezivanje postane nepodnošljivo, onda se porezi češće izbjegavaju, a i oni koji ih pošteno plaćaju nemaju ni sredstava ni volje da šire posao i zapošljavaju. Visoko oporezivanje bogatstva tjera velike korporacije u druge zemlje, što znači da neće biti ni zapošljavanja, a kako će onda socijalno ugroženo stanovništvo dobiti priliku da postane srednji sloj?

Je li nama cilj stvarati ovisnike o socijalnoj pomoći ili nam je cilj da socijalno ugroženi nađu pošten posao, da se zaposle i prosperiraju vlastitim radom? Od socijalne pomoći, koliko god ona ponekad bila spasonosna, nitko se nije obogatio. Ona ne može biti dugoročno rješenje nikome i problem je veliki kad se kreira politika koja od sposobnih ljudi stvara doživotne socijalne slučajeve.

Liberalizam ne želi ukinuti socijalnu pomoć, mi želimo da socijalna pomoć bude zadnja opcija, a ne prva. Puno je bitnije imati takvu ekonomsku politiku koja će stvoriti dinamično tržište, tako da ljudi budu što kraće na socijali i da brzo i lako mogu dobiti novu priliku za prosperiranje i izlazak iz siromaštva.

Dok je nekim drugim ideologijama (onim bliskim socijalizmu) cilj stvoriti što veću bazu socijalnih slučajeva jer se cijela njihova politika temelji isključivo na državnom pomaganju, liberalizmu je cilj ŠTO MANJE socijalnih slučajeva, mi želimo da siromaštva jednostavno nema. A to je moguće postići ako se siromaštvo ne potiče. Povećavanje socijalne države i programa za siromašne zapravo je izravno poticanje siromaštva. Što više u nešto ulažete, toga ćete više i imati. Umjesto poticanja, protiv siromaštva se treba boriti. Siromašni će se lakše izvući iz siromaštva ako država omogući lakše zapošljavanje, a pri tome su ključne poduzetničke slobode. Što veće poduzetničke slobode, bit će više poslovnih subjekata, a to znači i više radnih mjesta. Osim toga, ljudima treba omogućiti da se što lakše samozaposle. To su politike kojima se bori protiv siromaštva, a ne povećavanjem izravne socijalne pomoći.

Znate onu staru američku poslovicu? Daj čovjeku ribu i spasio si ga za jedan dan. Nauči ga da peca i spasio si ga za cijeli život. To je liberalna empatija.



Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.